VRBAS Media

Oznaka: emmanuel macron

  • Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio se danas u Kijev nakon što je Rusiji jučer ponudio “konkretne sigurnosne garancije” u pokušaju da odvrati Moskvu od invazije na susjednu Ukrajinu. Istovremeno ruski lider Vladimir Putin obećao je da će tražiti kompromis kao odgovor.

    Macronova posjeta dolazi tokom sedmice intenzivne zapadne diplomatske ofanzive usred velikog nagomilavanja ruske vojske na njenoj jugozapadnoj granici što je izazvalo bojazan da bi uskoro mogli umarširati u Ukrajinu, prenosi AFP.
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je Macronu da će Moskva “učiniti sve da pronađe kompromise koji svima odgovaraju”, povećavajući izglede za put ka deeskalaciji nestabilne situacije.

    Putin je rekao da bi nekoliko prijedloga koje je Macron iznio na razgovorima u ponedjeljak mogli predstavljati osnovu za napredak u krizi oko Ukrajine.

    “Nekoliko njegovih ideja, prijedloga… moguće je kao osnova za dalje korake”, rekao je Putin nakon više od pet sati razgovora u Kremlju.

    Ruski predsjednik nije iznio nikakve detalje, ali je rekao da će dvojica lidera razgovarati telefonom nakon što se Macron sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Francuski predsjednik je rekao da je Putinu dao prijedloge o “konkretnim bezbjednosnim garancijama”.

    “Predsjednik Putin me je uvjerio u svoju spremnost da se angažuje u tom smislu i želju da održi stabilnost i teritorijalni integritet Ukrajine“, rekao je Macron.

    Francuz je dodao kako “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.

    Francusko predsjedništvo je saopštilo da prijedlozi uključuju angažman obje strane da ne poduzimaju nikakvu novu vojnu akciju, pokretanje novog strateškog dijaloga i napore za oživljavanje mirovnog procesa u sukobu Kijeva sa separatistima koje podržava Moskva u istočnoj Ukrajini.

    Uz rastuće tenzije između Moskve i Ukrajine i njenih saveznika, Macron je bio prvi najviši zapadni lider koji se sastao sa Putinom od početka krize u decembru.

    Putin je negirao da se Rusija agresivno ponašala prema Ukrajini ili Zapadu, rekavši da “mi nismo ti koji se krećemo prema granicama NATO-a”.

    “Ako se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom bloku, Rusija bi mogla biti uvučena u sukob sa evropskim zemljama”, dodao je.

    “Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?”, rekao je Putin.

    Ukrajina, bivša sovjetska republika, izrazila je želju za bližim vezama sa Zapadom i članstvom u vojnom savezu NATO-a koji je nastojao obuzdati Moskvu i njene komunističke saveznike tokom Hladnog rata.

    Putin se požalio da je širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata narušilo sigurnost Rusije.

  • Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron, najviši zapadni lider koji će posjetiti Moskvu otkako je Rusija počela gomilati trupe na granici s Ukrajinom, rekao je Vladimiru Putinu na početku razgovora u Kremlju u ponedjeljak da želi izbjeći rat i izgradi povjerenje.

    Macron je rekao ruskom predsjedniku da traži “korisni” odgovor “koji nam, naravno, omogućava da izbjegnemo rat i da izgradimo cigle povjerenja, stabilnosti, vidljivosti”. Putin je sa svoje strane rekao da Rusija i Francuska dijele “zajedničku zabrinutost o tome šta se dešava u sferi sigurnosti u Evropi”.

    “Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i predsjednik lično u cilju rješavanja krize koja se odnosi na obezbjeđivanje jednake sigurnosti u Evropi za ozbiljnu historijsku perspektivu”, rekao je Putin.

    Macron, za kojeg se očekuje da će tražiti reizbor u aprilu, pozicionirao se kao potencijalni posrednik, a francuski zvaničnici izražavaju skepticizam prema predviđanjima Washingtona, Londona i drugih zapadnih prijestolnica da je ruski napad neizbježan.

    “Geopolitički cilj Rusije danas očigledno nije Ukrajina, već da se razjasne pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je Macron za list Journal du Dimanche uoči svog puta u Rusiju.

    “Prilično sam optimista, ali ne vjerujem u spontana čuda”, rekao je Macron.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora rekao da je “situacija je previše složena da bismo očekivali odlučujuće pomake u toku jednog sastanka.”

    Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica. Poriče planiranje invazije, ali kaže da je spreman da preduzme neodređene “vojno-tehničke mjere” ako zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu i da će povući neke trupe iz istočne Evrope.

  • Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.

    Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.

    Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.

    U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.

    Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.

    “Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.

    Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.


    Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.

    Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.

    Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.

    Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.

    Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.

    “Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.

    Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.

  • Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da može osigurati deeskalaciju oko Ukrajine kada u ponedjeljak otputuje u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, ali je dao naslutiti da bi zapadne zemlje mogle morati učiniti ustupke Kremlju.

    Njegova prognoza o diplomatskom kompromisu potaknut će uzbunu među onima koji zagovaraju čvršći stav prema Rusiji, posebno u prijestolnicama srednje i istočne Europe koje strahuju od ruske agresije. U intervjuu za list Journal du Dimanche prije svog odlaska, Macron je ne samo umanjio strahove da je Putinova stvarna strateška ambicija okupacija Ukrajine, već je također opravdao Rusiju rekavši da razumije potrebu Moskve da brani svoje sigurnosne interese.

    “Intenzitet dijaloga koji smo imali s Rusijom i ova posjeta Moskvi vjerojatno će spriječiti vojnu operaciju da se dogodi. Zatim ćemo razgovarati o uvjetima deeskalacije”, rekao je.

    “Uvijek sam bio u dubokom dijalogu s predsjednikom Putinom i naša je odgovornost izgraditi historijska rješenja”, dodao je.

    Putin je rasporedio oko 130.000 vojnika na ukrajinskim granicama unutar Rusije i Bjelorusije, izazivajući strah od neposredne invazije.

    Macron je, međutim, tvrdio da osvajanje nije Putinov konačni cilj.

    “Geopolitički cilj današnje Rusije očito nije Ukrajina, već definisanje pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je.

    Rusija postavlja brojne zahtjeve, uključujući da se NATO obveže da se neće širiti, posebno na istok u Ukrajinu, i da će zadržati svoju vojnu infrastrukturu na mjestu gdje je bila 1997. Mnoge članice NATO-a odbacuju rusku listu želja iz ruke, a nacije uključujući SAD, Veliku Britaniju , Poljska i Turska naoružavaju Kijev u pokušaju da odvrate Putina od prelaska granice.

    Međutim, Macron je rekao da Rusija u skladu sa svojim pravom nastoji pregovarati o sigurnosnim garancijama.

    “Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne mogu biti predmet kompromisa, dok je također legitimno da Rusija postavlja pitanje vlastite sigurnosti”, rekao je Macron.

    Sklapanje dogovora, međutim, može značiti odustajanje od nečega.

    “Moramo biti vrlo realni. Nećemo povlačiti jednostrane poteze, ali je bitno izbjeći pogoršanje situacije prije nego što izgradimo mehanizme i recipročne geste povjerenja”,naglasio je Macron.

    “Moramo zaštititi našu evropsku braću predlažući novu ravnotežu koja će očuvati njihov suverenitet i mir. To se mora učiniti uz poštovanje Rusije i razumijevanja savremenih trauma ovog velikog naroda i nacije”, rekao je francuski predsjednik.

    Nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak, Macron će sutradan otputovati u Kijev kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Putovanje francuskog šefa države dolazi u trenutku kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao rusko vojno raspoređivanje “najvećim od Hladnog rata”. Ranije ove sedmice, Joe Biden naredio je raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju.

    Otkako je Macron izabran 2017., nastavio je dijalog s Putinom – iako je njegova prva predsjednička kampanja navodno bila na meti hakera koje podržava Rusija. Strategija francuskog predsjednika – koja se ponekad naziva “naivnom”, kako je priznao i sam predsjednikov pomoćnik u vezi s Rusijom – još nije donijela strateški napredak.

    Uoči putovanja u ponedjeljak, francuski predsjednik i njegov ruski kolega razgovarali su telefonom više puta u posljednjih nekoliko dana, a Putin se požalio da su zapadne zemlje odbile poslušati temeljne zahtjeve Rusije.

  • Makron sa Džonsonom o ukrajinskoj krizi

    Makron sa Džonsonom o ukrajinskoj krizi

    Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je danas telefonom o ukrajinskoj krizi sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom i podvukao potrebu #održavanja dijaloga radi deeskalacije situacije“, saopšteno je iz Jelisejske palate.

    Makron bi sljedeće nedjelje trebalo da posjeti Rusiju, koja je koncentrisala dodatne trupe u blizini granice sa Ukrajinom, izazivajući strah Zapada od moguće invazije, što Moskva kategorički negira, prenosi Rojters.

    Francuski predsjednik razgovarao je danas telefonom i sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, a ako je saopšteno iz njegovog kabineta, u razgovoru je naglasio “potrebu da se nastavi sa ulaganjem napora na deeskalaciji putem dijaloga”, uz poštovanje “osnovnih principa evropske bezbjednosti, suvereniteta država i prava koja iz toga proističu.”

    Makron je imao u četvrtak odvojene razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsjednicima, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, o šansama za nastavak diplomatskog puta koji bi doveo do deeskalacije ukrajinske krize.

    Prema najavama iz Jelisejske palate on će otputovati 7. februara u Moskvu na razgovor sa Putinom, a dan kasnije u Ukrajinu, gdje će razgovarati sa Zelenskim, navodi Rojters.

  • Makron: Zapadni Balkan ne može u EU po sadašnjim pravilima

    Makron: Zapadni Balkan ne može u EU po sadašnjim pravilima

    Zapadni Balkan ima svoje mjesto u EU, ali to ne može funkcionisati ako EU ostane sa sadašnjim pravilima, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, u Evropskom parlamentu povodom preuzimanja predsjedavanja te zemlje EU.

    On je istakao da su Evropa i zapadni Balkan međusobno povezani i istorijom i zajedničkom budućnošću, te da je potrebno da EU ponovo razmisli o odnosima sa zemljama zapadnog Balkana koje znači pružanje jasne i prepoznatljive perspektive za članstvo u EU.

    “To znači pristup projektima s jasnim rokovima. Modernizovali smo proteklih mjeseci metodologiju prisutpanja, ali mi moramo jasno i konkretno reći da u sadašnjem obliku EU ne može funkcionisati sa 31 ili 32 zemlje. To jednostavno nije moguće. Mi imamo zadatak da preispitamo pravila unutar EU da možemo brže da donosimo odluke. To je Evropa u kojoj zapadni Balkan ima svoje mjesto”, rekao je Makron i dodao da je to tema koju će Francuska pokrenuti na konferenciji EU sa zemljama zapadnog Balkanam, koja je planirana za maj mjesec ove godine.

  • “Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

    “Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

    Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas u Evropskom parlamentu da evropske države moraju da prazgovaraju sa Rusijom.

    “Zemlje Evropske unije moraju zajedno da rade na novom sporazumu o stabilnosti i bezbednosti o kojem bi potom mogle da razgovaraju sa Rusijom”,izjavio je Makron.

    Makron je u obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu povodom početka francuskog šestomesečnog predsedavanja EU, poručio da Evropa želi da pronađe politički odgovor na sukob u Ukrajini i pozvao Rusiju da se suzdrži od “napora za destabilizaciju” na kontinentu, prenosi agencija Rojters.

    “Bezbednost našeg kontinenta je nedeljiva”, istakao je Makron i dodao da Evropa mora da definiše sopstvene bezbednosne garancije.

    Takođe je dodao da Evropa mora da “bude u poziciji u kojoj bi se uverila da bezbednosne garancije mogu da budu i ispoštovane”.

    Dodao je da Francuska i Nemačka treba da nastave razgovore sa Ukrajinom i Rusijom u normandijskom formatu o ukrajinskoj krizi.

    Makron je pozvao i na “snažnu i nezavisnu Evropu” koja može da odgovori na klimatske, tehnološke, digitalne izazove.

    “Treba nam nezavisna Evropa koja će odlučivati sama o svojoj budućnosti i neće zavisiti od drugih sila”, rekao je Makron, prenosi Hina.

    Prioriteti francuskog predsedanja su i reforma šegenskog prostora, zaštita granica i borba protiv ilegalnih migracija, zelena i digitalna tranzicija, a Makron se založio i da EU i Velika Britanija pronađu put poverenja posle bregzita.

    “Demokratija, napredak i mir, obećanja na kojima počiva Evropa, dovedeni su u pitanje i potrebno je raditi na tome da se održe”, rekao je Makron.

    Francuski predsednik rekao je i da je “vladavina prava dragocena, a one zemlje koje to ne poštuju treba uveriti da to ponovno čine”, što se najviše odnosi na Mađarsku i Poljsku.

  • Demonstranti žestoko uzvratili predsedniku: “Mi ćemo Vas nervirati”

    Demonstranti žestoko uzvratili predsedniku: “Mi ćemo Vas nervirati”

    Danas su širom Francuske održani protesti protiv obavezne imunizacije i vladinih mera.

    Na njima je kritikovana namera predsednika Emanuela Makrona da pooštri ograničenja za one koji odbijaju vakcine protiv kovida 19. Makron je ove nedelje poručio da želi da “nervira nevakcinisane” tako što bi im život toliko zakomplikovao da bi na kraju bili primorani da prime vakcinu.

    “Nevakcinisani su neodgovorni i nedostojni da se smatraju građanima”, dodao je francuski predsednik, prenosi Rojters.U Parizu su danas demonstranti uzvratili tako što su preuzeli njegov žargonski način izraživanja, i poručili da će oni “nervirati ” predsednika.

    Drugi su nosili transparente na kojima je pisalo „Ne za vakcina propusnicu“, što se odnosi na Makronov pritisak da se zakonski zahteva dokaz o vakcinaciji za ulazak u zatvorene prostore kao što su kafići, barovi i muzeji.

    Na televizijskim snimcima može se videti da je došlo do sukoba između demonstranata i policije na skupu u Parizu, a demonstranti su se takođe okupili na ulicama i drugih francuskih gradova, između ostalih i u Marseju, Nantu i Le Manu, navodi Rojters.

    Demonstranti optužuju Makrona da gazi njihove slobode i nejednako tretira građane, a francuski predsednik je poručio da slobode nose odgovornosti koje uključuju i zaštitu zdravlja drugih.

    Francuska je u petak, po drugi put za nedelju dana, zabeležila više od 300.000 novih slučajeva zaraze korona virusom, dok hospitalizacije, kao i broj pacijenata sa kovidom 19 na intenzivnoj stalno rastu, što stavlja zdravstveni sistem pod veliki pritisak, dodaje Rojters.

  • Macron poručio nevakcinisanim građanima: Sloboda ne može biti izgovor za ugrožavanje života drugih

    Macron poručio nevakcinisanim građanima: Sloboda ne može biti izgovor za ugrožavanje života drugih

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron je ponovio da je opravdana njegova odluka da reducira kretanje nevakcinisanih protiv koronavirusa u javnom prostoru.

    Obraćajući se jučer, 7. januara, poručio je nevakcinisanim građanima da ne može prihvatiti da oni ugrožavaju slobodu drugih ljudi. Ranije ove sedmice obratio im se vrlo vulgarnim riječima, što je isprovociralo i njegove političke protivnike.

    Macron je u posljednjem javnom istupu ocijenio da potpuno preuzima odgovornost za ono što je kazao. Prema njegovim riječima, neprihvatljivo mu je da pozivanje na slobodu bude izgovor za ugrožavanje života drugih i ograničavanje slobode drugih.

    “Kada ste građani, onda morate prihvatiti da imate građanske dužnosti”, dodaje.

    Ovaj 44-godišnji predsjednik Francuske je suočen s još jednim valom pandemije koronavirusa. U ovoj zemlji se u posljednjih nekoliko dana registruju rekordni brojevi pozitivnih na virus – više od 200.000.
    Macron je naglasio da epidemiološka strategija podrazumijeva “vakcinaciju, vakcinaciju, vakcinaciju”, prenosi agencija Associated Press (AP).

    Donji dom parlamenta ove države je 6. januara prihvatio da se vakcinacijom uslovljava kretanje u javnom prostoru. Preostaje da to prihvati i Senat kako bi ovo pravilo stupilo na snagu, a očekuje se da će se to desiti do sredine ovog mjeseca.

  • “Oni nisu građani” – izjava Makrona šokirala svijet

    “Oni nisu građani” – izjava Makrona šokirala svijet

    Francuski predsednik Emmanuel Makron svojim ostrašćenim istupom u listu “Le Parisien” u kojem je najavio obračun sa nevakcinisanim sugrađanima izazvao buru.

    “Nije mi namera da ras***dim. francuski narod. Ali kada je reč o nevakcinisanima, njih stvarno želim da ra****sdim. I nastavićemo to da radimo, sve do kraja. To je strategija”, opisao je svoja nastojanja da navede što veći broj Francuza na vakcinisanje na način da onima koji nisu primili nijednu dozu zagorča živote. U Francuskoj se dosad vakcinisalo više od 90 odsto onih kojima je cepivo ponuđeno”, rekao je on.

    Kako javlja “Gardijan”, Makronov je intervju u francuskom listu osvanuo u trenutku kada je u donjem domu francuske Narodne skupštine, na predsednikovo iznenađenje, zapelo donošenje kontroverznog novog zakona po kojem bi isključivo vakcinisanim građanima bio dopušten ulazak u kafiće, bioskope, muzeje, avione, vozove i druga javna mesta, dok se negativan test više ne bi priznavao. Većina poslanika glasala je za prekid sednice nakon burne rasprave do kasno u noć u ponedeljak, a pripadnici Makronove vladajuće stranke ostali su zapanjeni takvim razvojem situacije.

    Spornim zakonom su predviđene teže kazne za proizvođače, trgovce i korisnike lažnih kovid propusnica, kao i za odgovorne osobe na mestima koja ih ne provjeravaju. Ljudi koji imaju lažnu propusnicu mogli bi da budu kažnjeni sa pet godina zatvora, i novčanom kaznom do 75.000 eura, prenosi “Jutarnji list”.

    Predloženo pooštravanje mera razljutilo je protivnike vakcinacije, ali i ne samo njih, a neki poslanici kažu da su bili izloženi pretnjama nasilju i vandalizmu. Makronov intervju za “Le Parisien” i teške reči koje je u njemu izrekao dodale su ulje na vatru društvenih podela.

    “U demokratiji, laži i glupost su najgori neprijatelji. Vršimo pritisak na nevakcinisane tako što im, koliko je god to moguće, ograničavamo pristup društvenim aktivnostima”, izjavio je Makron.

    “Imamo više od 90% vakcinisanih, a otpor pruža tek mala manjina. Kako da je dodatno smanjimo? Tako da ih, oprostite mi na izrazu, ras***dimo još više – rekao je predsednik Francuske kojem uskoro ističe mandat, a još nije formalno objavio svoju kandidaturu na aprilskim izborima jer mu to, kaže, “zdravstvena situacija” još nije dozvolila.

    “Nećemo da ih trpamo u zatvore, nećemo da ih silom vakcinišemo. Ali, reći ćemo im: od 15. februara više nećete moći otići u restoran. Više nećete moći na kafu, više nećete moći u pozorište”, izjavio je Makron i otišao korak dalje, odričući nevakcinisanima pravo građanstva.

    “Kada moje slobode ugrožavaju slobode drugih, onda je postajem neodgovoran. Onaj ko je neodgovoran, nije građanin”, zaključio je Makron.

    Njegovi politički oponenti, koji su ga od početka vladavine prozivali da je arogantan, netaktičan i potpuno odvojen od delova populacije, odmah su ispalili salvu kritika na ovakvu retoriku.

    “Nema te zdravstvene krize koja bi bila opravdanje za takve reči”, izjavio je Bruno Retajo, čelnik desnih Republikanaca u francuskom Senatu u koji će sporni zakon, bude li prošao donji dom Skupštine, morati na potvrdu, a u gornjem domu Republikanci drže kontrolu.

    “Predsednik ne bi trebalo da govori takve stvari. On nevakcinisane pretvara u građane drugog reda”, nadovezala se Marin le Pen, šefica desne stranke Nacionalni skup i moguća Makronova suparnica u drugom izbornom krugu.

    Čelnik radikalnih levičara Žan Luk Melenšon, koji se takođe protivi predloženom kontroverznom zakonu, Makronov je vokabular nazvao “zaprepašćujućim”.

    “Očito je da su kovid propusnice kolektivna kazna usmerena protiv sloboda pojedinca”, rekao je.

    “Gardijanov” dopisnik iz Pariza ocenjuje da bi Makronov istup na ulici mogao da izazove ekstremne, pa i nasilne reakcije protivnika vakcina, ali istovremeno navodi da je njegov prostakluk zapravo politički dobro proračunat s obzirom na to da je većina Francuza poprilično frustrirana beskrajnom pandemijom, pa podržavaju kovid potvrde kao metodu da se ona konačno suzbije, što ne bi trebalo da ga puno košta na predstojećim izborima.