VRBAS Media

Oznaka: emmanuel macron

  • Republikanci ne žele koaliciju sa Makronom

    Republikanci ne žele koaliciju sa Makronom

    Francuska konzervativna stranka Republikanci odbacila je mogućnost formiranja koalicije sa centrističkim blokom koji predvodi predsjednik Francuske Emanuel Makron.

    Partija je nakon izbora tokom vikenda odbacila i mogućnost postizanja dogovora o saradnji, piše Rojters.

    “Ovaj stav je gotovo jednoglasan”, izjavio je lider Republikanaca Kristijan Jakob.

    Centristički blok francuskog predsjednika obezbijedio je 245 od 577 mjesta na parlamentarnim izborima u Francuskoj, ali nema apsolutnu većinu, pokazali su ranije objavljeni konačni podaci.

    Stranka krajnje desnice Nacionalni skup Marin Le Pen osvojila je 89 mjesta u parlamentu, što je najveći uspjeh ove partije, dok će novi levičarski blok Nupes, na čelu sa tvrdolevičarskim Žan-Likom Melanšonom, činiti najveću opozicionu snagu.

    Za apsolutnu većinu u parlamentu potrebno je 289 mjesta.

    Makronove opcije uključuju formiranje vladajuće koalicije ili predsjedavanje manjinskom vladom koja mora da uđe u pregovore sa protivnicima na osnovu zakona. Alternativa ako se ne postigne dogovor jeste da druga najveća privreda evrozone bude blokirana.

  • “Imamo dogovor, na Ukrajini je da odluči šta će”

    “Imamo dogovor, na Ukrajini je da odluči šta će”

    Makron otkrio namjere Zapada u vezi sa naoružanjem Ukrajine.Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je juče u Kijevu da zapadne zemlje imaju dogovor da Ukrajini ne daju određene kategorije naoružanja, uključujući jurišne avione i tenkove, kako bi izbegle umješanost u rat sa Rusijom.”Vi govorite o neformalnom sporazumu, ali to je skoro zvaničan stav NATO partnera. Pomažemo Ukrajini da se odbrani, ali ne ulazimo u rat protiv Rusije. Zbog toga je dogovoreno da se ne isporučuju određena oružja, kao što su jurišni avioni ili tenkovi, a predsednik Zelenski je upoznat sa ovim sporazumom”, poručio je Makron ukrajinskim novinarima, prenosi Ukrinform.

    Kako je rekao Makron, Francuska pomaže Ukrajini uglavnom municijom i određenim kategorijama naoružanja, oklopnim vozilima, a obezbedila je i 12 haubica “Cezar”.

    “Ali predsednik Zelenski je tražio još, a u bliskoj budućnosti će se na ovih 12 dodati još šest”, poručio je francuski lider.

    “Ukrajina sama da odluči”
    Ukrajina sama treba da odluči da li da prihvati bilo kakve teritorijalne ustupke prema Rusiji u cilju okončanja rata, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron u intervjuu za televiziju TF1 tokom posete Kijevu.

    “Ovo je na Ukrajini da odluči”, poručio je u četvrtak Makron odgovarajući na pitanje koje ustupke, uključujući i na svojoj teritoriji, Ukrajina treba da prihvati, prenosi agencija Rojters.

    Mišljenja je da je njihova dužnost da se drže vrednosti međunarodnog prava.

    Makron je rekao da Francuska i Nemačka neće voditi razgovore o primirju u Ukrajini sa Rusijom umesto Kijeva.

    “Niti će nuditi bilo kakve ustupke u ime zemlje ili razgovarati o njima”, rekao je Makron na konferenciji za novinare u Kijevu, prenela je agencija TAS S.

    Na Ukrajini je i njenom rukovodstvu je da odluče kada i pod kojim uslovima će nastaviti razgovore sa Moskvom, rekao je Makron.

    “Kada dođe vreme da se okupimo za pregovaračkim stolom, Evropa će razgovarati o bezbednosnim garancijama koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma, koje će ukrajinski predsednik sprovoditi u ime svoje nacije”, poručio je Makron i dodao da je to ono što će dominirati budućim razgovorima sa Rusijom.

    “Sada je u pitanju bezbednost na celom evropskom kontinentu”, rekao je Makron.

    Takođe je kazao da će Francuska, kao i Italija, Rumunija i Nemačka, čiji su lideri takođe danas u poseti Kijevu, nastaviti da podržava Ukrajinu koliko god to bude bilo potrebno.

    “Evropa nije pokušala da izazove globalni sukob, zato se ograničila na ekonomske sankcije i političku podršku Kijevu”, naveo je Makron.

  • Makron: Ne isključujem posetu Rusiji, ali uz preduslove

    Makron: Ne isključujem posetu Rusiji, ali uz preduslove

    Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da ne isključuje posetu Rusiji, ali da se za to moraju stvoriti uslovi.

    “Da bih otišao u Rusiju, moraju se stvoriti preduslovi, ali ne isključujem ništa”, rekao je Makron u intervjuu za televiziju TF1 odgovarajući na pitanje da li planira da poseti Moskvu, prenosi agencija RIA Novosti.

    Francuski lider je u četvrtak rekao da još uvek ne planira telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali i da ne isključuje takvu mogućnost u budućnosti.

  • Završen sastanak

    Završen sastanak

    Sastanak lidera Ukrajine, Nemačke, Francuske, Italije i Rumunije u Kijevu je završen, saopštio je šef kabineta predsednika Zelenskog.

    “Ukrajina ima čvrstu podršku međunarodne koalicije”, napisao je Andrij Jermak u aplikaciji Telegram. On je dodao da je predsednik Zelenski predložio svojim kolegama novi paket predloženih sankcija Rusiji.

    “Moramo povećati pritisak na agresora, i raditi na sedmom paketu sankcija, koji će uključivati embargo na gas”, napisao je Jermak.

  • Lideri tri najveće zemlje EU stižu u Kijev

    Lideri tri najveće zemlje EU stižu u Kijev

    Očekuje se da lideri tri najveće zemlje Evropske unije, Njemačke, Francuske i Italije, danas posjete Kijev i pokažu svoju podršku Ukrajini, neposredno pred odluku Brisela o statusu ukrajinske kandidature za članstvo u Evropskoj uniji.

    Posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca, francuskog predsjednika Emanuela Makrona i italijanskog premijera Marija Dragija, koja nije zvanično najavljena iz bezbjednosnih razloga, dolazi dan prije nego što bi Evropska komisija trebalo da da preporuku o statusu Ukrajine kao kandidata za članstvo u EU, prenosi Rojters.

    Tokom obraćanja u Rumuniji u srijedu, Makron je poručio da je vrijeme da Evropa uvjeri Ukrajinu u pogledu njenih ambicija prema EU.

    “Došli smo do tačke kada treba da pošaljemo jasne političke signale, nama Evropljanima, Ukrajini i njenom narodu u trenutku kada se on herojski odupire”, rekao je Makron bez navođenja više detalja.

    Zvanični Kijev je kritikovao Francusku, Njemačku i, u manjoj mjeri, Italiju, zbog navodnog odugovlačenja u podršci Ukrajini, optužujući ih da sporo isporučuju oružje i da svoj prosperitet stavljaju ispred slobode i bezbjednosti Ukrajine, navodi Rojters.

    Aleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je ove nedjelje njemačkom listu “Bild” da je zabrinut da će trojica lidera izvršiti pritisak na Kijev da prihvati mirovni sporazum povoljan za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    “Oni će reći da moramo da okončamo rat koji izaziva probleme s hranom i ekonomske poteškoće… da moramo da sačuvamo Putinov obraz”, rekao je ukrajinski zvaničnik, pozivajući se na ovomjesečne komentare Makrona da je od vitalnog značaja ne ponižavati ruskog predsjednika.

    U komentaru na ovu zabrinutost Kijeva, italijanski premijer Dragi je u utorak rekao da je važno da mirovni pregovori počnu što je prije moguće, ali je dodao da oni moraju biti “pod uslovima koje Ukrajina smatra prihvatljivim”.

    Očekuje se i da će Zelenski iskoristiti ovu posjetu da zatraži od evropskih lidera da pošalju još oružja koje bi pomoglo ukrajinskoj vojsci da izdrži teške pritiske u odupiranju ruskim trupama.

    Ukrajina je bila posebno kritična prema njemačkoj vojnoj pomoći, a ambasador te zemlje u Berlinu, Andrij Melnik, rekao je njemačkoj televiziji NTV da očekuje da će Šolc poslati teško naoružanje koje je obećano, ali još nije isporučeno, navodi Rojters.

  • Makron: Učinićemo sve da zaustavimo Ruse

    Makron: Učinićemo sve da zaustavimo Ruse

    Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je prilikom posete francuskim i savezničkim trupama u bazi NATO-a u Rumuniji da će učiniti sve da se zaustavi napredovanje ruskih snaga u Ukrajini.

    „Učinićemo sve da zaustavimo ruske ratne snage, da pomognemo Ukrajincima i njihovoj vojsci i da nastavimo da pregovaramo“, naveo je Makron francuskim trupama i trupama drugih zemalja članica NATO u vojnoj bazi u Rumuniji, prenosi Rojters.

    Makron je juče u Rumuniji započeo trodnevnu posetu južnom krilu NATO-a, prilikom koje će boraviti i u Moldaviji, a sutra će verovatno, krenuti u Kijev, u koji bi istog dana trebalo da dođu i nemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Mario Dragi, navodi Rojters, pozivajući se na dva neimenovana diplomatska izvora.

    Predsednik Francuske je poslednjih nedelja u više navrata izjavljivao da je od vitalnog značaja da se ne ponižava Rusija kako bi se nakon okončanja borbi moglo pronaći diplomatsko rešenje i nastavio je da drži otvorene komunikacione kanale sa Kremljom, navodi britanska agencija.

    Francuska predvodi borbenu grupu NATO-a u Rumuniji koja broji oko 800 vojnika, uključujući 500 francuskih i oko 300 vojnika iz Holandije i Belgije.

  • Makron o izborima: Razvoj privrede ili “francuski nered”

    Makron o izborima: Razvoj privrede ili “francuski nered”

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da mu je izuzetno važno da njegov politički blok na parlamentarnim izborima ovog mjeseca osvoji “snažnu i jasnu” većinu glasova da bi mogao da unaprijedi privredu i izbjegne, kako je naveo, “francuski nered”.

    Makron je istakao da bi dobar rezultat partija krajnje ljevice i krajnje desnice na izborima 12. i 19. juna unio neizvjesnost u politički život Francuske koji je već uzdrman dešavanjima u Ukrajini i rastućom inflacijom.

    “Ništa ne bi bilo opasnije od toga da se ‘francuski nered’ doda ‘svjetskom neredu’, kako to predlažu ekstremisti”, izjavio je danas Makron, prenosi Rojters.

    Dvije ankete su ranije ove nedjelje pokazale da nije sigurno da će Makronov tabor osvojiti apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima.

    Ukoliko ne dobije apsolutnu većinu, bio bi to veliki neuspjeh za Makrona, koji bi u tom slučaju morao da proširi svoju koaliciju, što bi zauzvrat moglo da mu oteža realizaciju reformi koje želi da ostvari.

    Manjinska ili koaliciona vlada bila bi neobičan scenario za savremenu Francusku, jer je Peta republika dizajnirana tako da u njoj ne bi trebalo da postoje nezgrapne koalicije, ocjenjuje Rojters.

    Makron je ponovo izabran za predsjednika Francuske u aprilu ove godine, ali neće moći da sprovede reforme usmjerene na jačanje privrede, kao što su smanjenje poreza i promjena penzionog sistema, ukoliko njegova stranka ne osvoji većinu u Donjem domu francuskog parlamenta.

  • Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su novi telefonski razgovor u čijem je fokusu bio problem snabdijevanja hranom i žitaricama iz Ukrajine, ali i tok rata u ovoj državi. Oni su također pozitivno ocijenili ponašanje ruskih vojnika prema zarobljenicima iz Mariupolja.

    Kako je saopćeno, razgovor s Putinom inicirali su Macron u Scholz, a iz Kremlja je navedeno kako su lideri obavili dubinsku razmjenu mišljenja o aktuelnim aspektima situacije u Ukrajini.

    “Predsjednik Rusije detaljno je informisao o najnovijim dešavanjima u kontekstu specijalne vojne operacije koja je u toku, uz napomenu da se ruska vojska striktno pridržava normi međunarodnom humanitarnog prava. Govorilo se i o uspostavljanju mirnog života u Mariupolju i drugim gradovima regije Donbas”, saopćeno je iz Moskve.

    Također, naglašeno je kako je ruski predsjednik zaoštrio i pitanje upumpavanja oružja iz zapadnih zemalja u Ukrajini te je upozorio njemačkog i francuskog lidera na rizike od dalje destabilizacije situacije i zaoštravanja humanitarne krize.

    “Detaljno je razmotrena situacija u oblasti osiguranja globalne prehrambrene sigurnosti. Putin je razumno i na osnovu konkretnih podataka objasnio prave razloge za poteškoće u snabdijevanju hranom koje su rezultat pogrešne ekonomske i finansijske politike zapadnih zemalja kao i antiruskih sankcija koje su uvedene”, ističu iz Kremlja.

    Naglašeno je kako je Rusija spremna pomoći u izvozu žitarica iz Ukrajine, ali uz određene uslove.

    “Sa svoje strane, Rusija je spremna pomoći u pronalaženju opcija za nesmetan izvoz žitarica, uključujući izvoz žita iz crnomorskih luka. Povećanje ponude ruskog đubriva i poljoprivrednih proizovda pomoći će i smanjenju tenzija na globalnom tržištu hrane, što će, naravno, zahtijevati ukidanje relevantnih sankcija”, zaključuje se u saopćenju iz Kremlja.

    S druge strane, iz kabineta njemačkog kancelara Olafa Scholza saopćeno je kako je razgovor između Putina, Macrona i kancelara trajao oko 80 minuta te je naglašeno kako su Macron i Scholz pozvali Putina da osigura poboljšanje humanitarne situacije u Ukrajini.

    Neočekivana izjava zvaničnog Berlina

    “Pozitivno je ocijenjena posvećenost ruskog predsjednika kada je riječ o postupanju prema zarobljenim borcima (iz Mariupolja op.a.) u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebno Ženevskim konvencijama, te osiguravanju neograničenog pristupa Međunarodnom komitetu Crvenog krsta”, poručili su iz Berlina.

    Inače, ovakav pristup Njemačke i Francuske kada je riječ o vojnicima iz Mariupolja je na neki način čudan ukoliko se u obzir uzme činjenica da je do sada upućeno nekoliko apela prema ruskoj vojsci da u Ukrajini moraju postupati prema konvencijama UN-a što je nemali broj puta Kremlj u potpunosti ignorisao.

    Između ostalog, iz Berlina je nakon telefonskog razgovora saopćeno kako je Putin obećao otvaranje pojasa koji bi se koristio za izvoz žita iz crnomorskih luka te je između ostalog pojasnio kako Rusija taj dio neće koristiti za svoje ofanzivne akcije u Ukrajini.

  • BiH i Zapadni Balkan ostaju u predsoblju EU

    BiH i Zapadni Balkan ostaju u predsoblju EU

    Prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o osnivanju evropske političke zajednice za zemlje koje teže da uđu u EU otvorio je raspravu u javnosti šta bi to konkretno značilo za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, odnosno da li bi ih to približilo ili udaljilo od Evropske unije.

    Komentarišući zahtjev Ukrajine da se ubrzano primi u EU, Makron je prije par dana rekao da bi do članstva mogle proći decenije, te predložio formiranje nove političke organizacije koja bi okupila zemlje koje dijele evropske vrijednosti, ali nisu dio bloka. On je objasnio da je EU “veoma visoko postavila ljestvicu kada je riječ o integraciji“.

    – Kao rezultat toga nećemo moći integrisati nove članice nekoliko godina ili čak decenija – rekao je Makron.

    Paralelni entitet
    Umjesto da se spuste strogi standardi pridruživanja, on je predložio stvaranje paralelnog entiteta, “evropske političke zajednice”, koji bi mogao da se dopadne “zemljama koje teže pridruživanju EU ili su je napustile”, kao što je Velika Britanija.

    – Ova nova evropska organizacija dozvolila bi demokratskim evropskim nacijama, koje se pridržavaju naših suštinskih vrijednosti, da nađu novi prostor za političku saradnju, bezbjednost, energetsku saradnju, transport, investicije, infrastrukturu, kretanje ljudi – rekao je Makron.

    On je dodao da pridruživanje toj zajednici, međutim, ne prejudicira nužno buduće članstvo u EU.

    Makronov prijedlog je naišao na otpor dijela članica EU koje ne gledaju blagonaklono na tu ideju. Ukoliko ove zemlje na kraju popuste i Makronov prijedlog, ipak, prođe, ostaje pitanje da li će i kako to uticati na Bosnu i Hercegovinu i da li će to značiti zamjenu za članstvo u EU. Drugim riječima, da li bi evropska politička zajednica bila utješna nagrada za BiH i zemlje Zapadnog Balkana, koje će očito još mnogo godina stajati u predvorju EU?

    Odgađanje članstva
    Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da je Makron poznat po tome što je vrlo rezervisan kada je u pitanju proširenje EU.

    On podsjeća da je Makron i uveo nove principe načina pregovaranja zemalja članica, od kandidata do članstva.

    – A sad je i više nego jasan da dugi niz godina nije realno očekivati priključenje novih članova, što je generalno veliki problem. Iskreno, mislim da Makronov prijedlog jeste pokušaj pravljenja neke zamjene za članstvo u EU, odnosno neka vrsta odgađanja članstva. Francuska je velika zemlja i od njene odluke će zavisiti puno toga – ocjenjuje Ivanić za Srpskainfo.

    Dodaje kako ne vjeruje da će druge zemlje uspjeti da izvrše pritisak na Francusku da promijeni svoj princip.

    Blokada
    Ivanić smatra da bi bilo daleko bolje da se EU opredijeli da uvede neku vrstu pridruženog članstva. To bi značilo da zemlje Zapadnog Balkana postanu pridruženi članovi i da na taj način imaju sve efekte i koristi od EU, ali da zbog unutrašnjih odnosa ne budu te koje donose odluke.

    – Ako bi takav status bio definisan, mislim da bi bio koristan. Sve drugo znači samo razvlačenje, a ovo što Makron predlaže vidim upravo kao razvlačenje članstva – ističe Ivanić.

    Dodaje kako ne vjeruje da će članice EU koje su odbile Makronov prijedlog u međuvremenu promijeniti mišljenje. Ivanić kaže da je očito da će i dalje postojati neka vrsta blokade unutar EU i da nije realno očekivati u nekom skorijem periodu saglasnost za proširenje Unije.

    – Iz tog razloga smatram da vjerovatno neće biti nekog posebnog napretka u približavanju Evropskoj uniji – zaključuje Ivanić.

    Nema mjesta neutralnosti
    Profesor međunarodnih odnosa na Regents univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, kaže da je Makron konzistentan sa svojim prethodnim sugestijama.


    – Sjetimo se “non-pejpera” o promjeni procesa prijema u EU i uvođenja mogućnosti ponovnog otvaranja već zatvorenih poglavlja u pregovorima. Lično mislim da je to dobra ideja, jer su brojni primjeri da su se zemlje nakon zatvaranja poglavlja, ili čak i prijema u EU, djelimično udaljile od demokratskih načela i vladavine prava – ističe Anđelić za Srpskainfo.

    Kaže da je ideja evropske političke unije dijelom reakcija na očite “ekspanzionističke apetite Rusije”, jer bi se time zemlje van EU, ipak, označile kao “evropske”, uslovno govoreći “zapadne”.

    – Ne bi bilo mjesta za “neutralnost” u Vučićevoj interpretaciji. Tome vjerovatno neće biti mjesta svakako. Francuzi imaju još jednu konzistentnost. Fransoa Miteran je još 1989. godine predlagao evropsku konfederaciju. Ta ideja je bila inkluzivnija prema tada još postojećem Sovjetskom savezu, ali je bila i relativno antiamerička. Željeli su se riješiti ključne uloge SAD u Evropi. Možemo ići još dalje, do De Gola (bivši predsjednik Francuske), u toj politici – ističe Anđelić.

    Navodi da zemlje van EU ovom idejom Makrona ne dobijaju ništa. Realnost je, dodaje Anđelić, da još dugo neće doći do proširenja Unije, da u slučaju bezbjednosne zabrinutosti Zapada može doći do ekspanzije NATO, ali za EU tada ima još manje razloga za širenje.

    – Makronov prijedlog je neka vrsta utješne nagrade – zaključuje Anđelić.

  • Šolc: Makronov prijedlog se ne odnosi na zapadni Balkan

    Šolc: Makronov prijedlog se ne odnosi na zapadni Balkan

    Zapadni Balkan treba ući u EU, a prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o posebnoj političkoj zajednici EU i evropskih zemalja koje nisu u EU odnosi se na ostale partnere, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar na pres-konferenciji u Berlinu.

    “Od strateške je važnosti za Evropu da ubrzano dođemo do konkretnog dogovora da podržimo svih šest zemalja zapadnog Balkana i potvrdimo njihovo približavanje EU. Evropa mora održati svoja obećanja. Zato moramo dinamizirati pretpristupne pregovore i pronaći rješenja koja će otkloniti prepreke. To je pitanje kredibiliteta i strateškog razuma. Nove forme partnerstva za ostale su moguće, i o tome smo razgovarali s Emanuelom Makronom. Važno je da svi budemo zajedno u evropskoj porodici”, zaključio je Šolc.

    Šolc je na pitanje da li će Ukrajina dobiti članstvo u EU, rekao da se podrazumijeva da je Ukrajina dio evropske porodice, ali da je sada na redu zapadni Balkan.

    “Sada imamo konkretan proces pred nama a to je članstvo za zemlje koje već toliko dugo rade na tome, a to su zemlje zapadnog Balkana. To je ispravno i sa strateškog i sa političkog i sa moralnog stanovišta. Jer mnoge od tih zemalja su dugo radile na tome da dođu do ovog. Zbog toga ove zemlje imaju prioritet”, rekao je Šolc.