Povodom trenutnih političkih odnosa u BiH, različitih glasina i navoda o mogućim izmjenama Izbornog zakona, pritisku međunarodne zajednice i neusaglašenosti probosanskog bloka o krucijalnim pitanjima razgovarali smo s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom stranke Narod i pravda.
Na početku razgovora Konakovića smo pitali da li smatra ispravnim usvojiti promjene Izbornog zakona, dio koji se odnosi na biranja članova Predsjedništva BiH bez da se izvrše promjene koje se tiču ovlasti Doma naroda.
“Ta dva pitanja jesu povezana, ali Čović ne nudi adekvatna rješenja za oba, ali ništa od toga ne trebamo razmatrati prije nego što se izmjeni Ustav BiH i ne omogući ljudima koji nisu pripadnici etničkih skupina da se mogu kandidarat i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH na sve funkcije. Čini mi se da su sva ova druga rješenja, ne mogu reći čak ni polovična, nego su onako jednostrana, kako kome šta odgovara”, rekao je Konaković.
O ovlastima Doma naroda
Na pitanje da li bi prihvatio da ovlasti Doma naroda ostanu ista u slučaju da se prihvati koncet koji nudi HDZ-e, odnosno “legitimno predstavljanje” rekao je da odbija HDZ-ov prijedlog, da se favorizuju, isključivo teritorije pod kontrolom HDZ-a.
“Dakle, to je za mene zaista jedna od najbrutalnijih stvari koje se mogu desiti. Protiv toga sam, tako da mi nekako zvuči nelogično, da idem korak dalje, da dajem odgovor na to pitanje. Šta ako se to desi? Dakle mislim da treba učiniti maksimum napora da se to ne desi. Evo možemo slobodno reći, mislim da su tu DF i Komšić, kada govore da se implementacija presude Ljubić, da je ona provedena…Apsolutno smatram da je implementacija presuda Ljubić izvršena. Zato što je parlament imao rok koji je istekao. CIK je raspodjelu mandata uradio na toj novoj formuli, u kojoj jeste po jedan iz svakog kantona”, rekao je Konaković.
O građanskom i “polugrađanskom” konceptu
Međutim, dodao je da se biranje članova Predsjedništva BiH ne zasniva na građanskom već polugrađanskom konceptu.
“To je polugrađanski koncept, to nije građanski koncept. Zašto, dakle, mi kao građani u Federaciji možemo birati Hrvata ili Bošnjaka i ne možemo to zvati građanskim konceptom. Dakle to ne možemo zvati građanskim konceptom. U duhu toga, ova polovično građanska rješenja nisu građanska rješenja”, rekao je Konaković.
U tom smislu obrazložio je zašto NiP želi uvesti četvrtog člana Predsjedništva BiH rekavši da bi se sva četiri člana birala u jednoj izbornoj jedinici na teritoriju cijele BiH.
“Dakle, to je iskorak, nismo ostali na tome. Ali pazite, kad su nam se počeli javljati ljudi s argumentacijom. mi bi bili spremni čak i na sljedeću opciju, da se zadrži postojeći koncept, a da se taj četvrti građanski bira u jednoj izbornoj jednici na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Šta je ovdje suština? Ako postoji neko ko može ujutro obezbjediti građanski koncept, jednog člana Predsjedništva, ja ću se u tu stranku učlanit odmah i svoju ću ugasiti. Dakle, moramo se pomiriti s političkom realnošću koja znači da mi na sceni imamo dejtonsku uređenje BiH, imamo potpuno etničke koncepte u kojima građanskih nema. Nama je bitno da građanski koncept na bilo koji način uđe na scenu, pa evo i čak od ova naša četiri, naš prijedlog je, da ta četiri budu birana u jednoj izbornoj jedinici”, rekao je Konaković.
Ističe ako bi i to bilo neprihvatljivo nudi prijedlog kojim se tri člana biraju kao i do sad, a građanski se bira na teritorij cijele Bosne i Hercegovine.
“Tada bi smo mogli građanima dati pravo da biraju etnički ili građanski koncept. Tada bi zapravo, ono što mi govorimo kao svoju osnovnu tezu, našli mjeru građanskom i etničkom…Pošto pretpostavljamo da neće svoj etnički štap ispustiti iz ruke ni jedna ovaj poglavica, onda bi išli korak dalje, onda u narednom krugu dajte da barem ovaj bude”, dodao je Konaković.
Defanziva bosanske strane
Konakovića smo pitali smatra li da dijelovi međunarodne zajednice podržavaju HDZ-ove principe.
“Moj dojam je da je argumentacija HDZ-a naglo oživjela, tačno je. Očigledno je da se u međunarodnoj zajednici dešava nešto što vjerovatno ide u prilog Čoviću. S Komšićem sam imao neke lične nesporazume, trudio sam se da moji stavovi ne budu lično vezani i govorio sam više puta o tome da je potpuno legalno i zakonito Komšić biran na ovu funkciju ali to nije fer. Tako sam ja formulisao, ono što oni zovu duhom Dejtona…Čini mi se da neki diplomatski krugovi uspijevaju nametnuti HDZ-ov koncept kao primaran. Zato smo mi ovih dana i pričali i galamili o segmentu izbora Doma naroda ni po koju cijenu”, naglasio je Konaković.
Dodao je pak da se Komšić tokom svoja tri mandata trebao više približiti Hrvatima, što je, poručuje Konaković veliki propust.
“Ne sumnjam ja u namjere DF-a da je to građanski pristup, ali naravno ima i činjenica da u ovom konceptu Komšić dolazi lakše do te pozicije. E sad zamislite ovaj naš prijedlog u kojem bi Komšić mogao kao Bosanac i Hercegovac bit ovaj četvrti član Predsjedništva. Vjerovatno bi bio jedan od favorita za tu poziciju, mogao bi bit biran na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, samo što bi time građanin koji daje njemu glasa ostavio taj etnički koncept”, rekao je Konaković.
Postoji li crvena linija?
Na pitanje ko snosi odgovornost za podijeljenost probanskih stranaka u trenutno najvećoj političkoj krizi od rata kazao je da to ne može biti samo njihova odgovornost.
“Naravno da svi nosimo odgovornost za taj, kako bi rekao nesihronizovan nastup ili koncept s ove probosanske strane. S druge strane, evo Haris Silajdžić, kad je 2006. godine prvi put komentarisao ovu pojavu kandidature Komšića. Tad je rekao: ‘Ogadit ćete Hrvatima Bosnu i Hercegovinu’. Bio upravu ili ne, očigledno se Čović zakačio za taj jaki argument, u kom onda on i mobiliše glasačko tijelo, uzima dodatno pozicije…Druga stvar, šta možemo zvati probosanskom stranom? Dakle Izetbegović je trgujući državom obezbjedio sebi Vladu Kantona Sarajevo, doveo nas u potpuno nepovoljan položaj iz kojeg je sad teško izaći jer je činjenica da je ova probosanska strana u potpunoj defanzivi. Još mi se nešto čini, međunarodna zajednica je nametanjem izmjena Krivičnog zakona o negiranju genocida uradila jednu humanu stvar, jednu potpuno legalnu i Inzko je tu postupio ljudski ali mi se sad čini kao da je negdje bio neki dogovor, hajmo svima po nešto dat. Pa evo udovoljit ćemo ove tim nametanjem zakona pa ćemo Hrvatima dati njihovo. Vjerovatno Vučić negdje iza ima neki dogovor u kojem on koordinira sve procese”, rekao je Konaković.
Za kraj smo predsjednika NiP-a pitali postoji li neka crvena linija ispod koje probosanske stranke neće ići, i zašto u tom smislu ne postoji nikakvo jedinstvo, koje za razliku od probosanskih stranaka, pokazuju različite opcije, kako u nama susjednoj zemlji tako i u BiH.
“Unutar ovih probosanskih stranaka imate stranke koje su pozicionirane isljučivo etnički, poput SDA, imate stranke koje su isključivo građanske, poput ovih koje to kažu glasno, DF, SDP i Naša stranka, i imate nas koji smo zapravo sredina koja traži mjeru etničkom i građanskom. SDA nema ništa što je zvanično usvojeno u organima stranke u smislu prijedloga izmjene Izbornog zakona. SDA nema prijedlog. Slažem se s vama, s tim što prvo treba da čujemo stav SDA pa da se onda možda negdje i okupimo oko te teme i kažemo stop. Na ove stvari radi kompromisa i budućnosti države treba pristati, a ovdje je crvena linija na koju niko od nas ne pristaje i borićemo se na sve načine”, zaključio je Konaković.
