Oznaka: Elmedin Konaković

Ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da je danas upućena protestna nota Crnoj Gori jer je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić rekao da je Svesrpski sabor “skup dvije države”, te je najavio da će ovu notu uputiti i Srbiji.

Konaković je ponovo optužio druge da atakuju na Dejtonski mirovni sporazum.

On je iskazao bojazan od poruka srpskog jedinstva koje su poslate sa Svesrpskog sabora u Beogradu i optužio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne poštuje BiH i da je kreator “ruske revolucije na Balkanu”.

Konaković je, govoreći o situaciji u BiH, rekao da je partnerstvo stranaka na nivou BiH usporilo svoj rad zbog političkih okolnosti u kojima se BiH nalazi, optuživši ministre i lidere iz Srpske.

– Budžet nemamo. Znam da se govori o raspodjeli akciza i još nekim procesima koji bi se trebali desiti. Uslovljavati donošenje budžeta sa nekim drugim dokumentima, nelogično je – rekao je Konaković nakon sjednice Savjeta ministara.

Konaković je rekao da će se odazvati sastanku lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH, koji je najavio predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

– Doći ćemo sa svojim stavovima, ali smo ocrtali crvene linije preko kojih “Trojka” nikada neće preći – rekao je Konaković.

On je rekao da su, zahvaljujući ovom ministarstvu, u ambasadama održani izbori za Evropski parlament.

– Nije BiH ruska rupa, BiH je pretendent na EU – rekao je Konaković.

Predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković istakao je da je danas tokom razgovora partnera u vlasti na nivou BiH bio drugačiji ambijent.

Politički akteri su se uspjeli dogoviti o veoma, veoma teškim pitanjima i zaslužili i tu vrstu nagrade i potvrde da se vrijedi razgovarati i dogovarati zvaničnim stavom Brisela koji vodi ka EU integracijama – dodao je on.

 

Konaković je naveo da je sutra sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi trebalo da na tragu današnjih razgovora pokuša naći zaključak ili rješenje da se učini maksimum napora da u kratkom roku od sedam do deseta dana, prije raspisivanja izbora, BiH dobije dokument koji će biti produkt dogovora domaćih političara.

Bosna i Hercegovina napravila je ogroman korak na putu ka Evropskoj uniji i u budućnosti je čeka ogorman posao, ali u EU neće ući sa stranim sudijama i OHR-om.

“Mi u Evropsku uniju nećemo ući sa stranim sudijama. Mi u Evropsku uniju nećemo ući sa OHR-om i mi nećemo imati međunarodni faktor na takav način prisutan u Bosni i Hercegovini zato bi to trebao biti motiv onima koji bi posebno željeli da oni odu”, rekao je Elemedin Konaković, predsjednik NiP-a nakon sastanka sa Nerminom Nikišićem, predsjednika SDP-a i Edinom Fortom, predsjednikom Naše stranke.

“Daleko od toga da smo završili posao. Moramo se dogovoriti jer uzalud nam pregovori ako se ne dogovorimo”, rekao je Nikišić dodajući da je potrebno ponovo sjesti za sto i dogovorati te da će BiH dobiti i “četvrtog partnera”, a to je Evropska unija.

On je rekao da u proteklom periodu nije bilo lako trpiti prozivke, laži i podmetanja ali da se na kraju isplatilo i da su zadovoljni što su došli do ovog nivoa.

“Ovih dana ćemo iskomunicirati naše partnere iz SNSD-a i HDZ da dogovorimo novi sastanak. Ovo nije pobjeda nijedne političke partije i ovo je što smo svi zajedno postizanjem kompromisa uradili. Želja nam je da uradimo još više kako bi građani BiH osjetili blagodeti onoga što imaju građani članica EU. BiH zaslužuje da bude dio evropske priče”, rekao je Nikšić dodajući da kompromis podrazumijeva da niko ne dobije sve ono što želi.

Komentarišući to da bi Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika sutra mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona, Nikšić je rekao da BiH ima visokog predstavnika koji ima ovlaštenja i može nametnuti zakon.

“Za nas ako visoki predstavnik nametne zakon mi ćemo u skladu sa tim ponašati. Može li to izazvati turbulencije,naravno i imamo najave da će biti tako”, rekao je Nikšić pozivajući partnere u vlasti da dogovore izmjene Izbornog zakona BiH.

On je rekao i da je prijedlog Izbornog zakoan od strane HDZ-a neprihvatljiv jer se njime ne rješavaju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu te da svi mogu da predlažu svoja rješenja, ali da njih neće biti dok se ne postigne dogovor.

Forto je rekao je da je BiH ostvarila evropsku perspektivu bez koje nikada ne smije ostati.

“Samo u sektoru transporta usklađivanje pravnih stečevina će zahtjevati usvajanje 1.400 zakona, podzakonskih akata”, rekao je Forto dodajući da niko ne kaže da će biti lako, ali da se nikada neće odustati.

Konaković, predsjednik NiP-a, i ministar spoljnih poslova BiH rekao je da je trojka kao projekat opravdala svoja očekivanja i pokazala koliko je bilo važno da se dogovore oko grupe prioriteta.

“Napravili smo toliko kompromisa koji su na kraju nagrađeni. Srušili smo zid populizma koji je okovao BiH, i s obzirom na našu bolnu istoriju to je bilo lako i pokazali smo da je u ovoj zemlji moguće razgovarati i dogovorati”, rekao je Konaković.

On je rekao da je koalicija na nivou BiH usvojila 16 evropskih zakona, usvojila najveći budžet u istoriji i na taj način ojačala sve ijednu instituciju na nivou BiH.

“Ova priča u kratkom roku BiH može staviti rame uz rame sa onima kojima smo do prije agresije na BiH bili ekonomska sila, a oni su danas nama ekonomske sile, a to su zemlje istočnog bloka”, rekao je Konaković.

Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je za N1 iz Brisela kako se nada da će Evropa dati “vjetar u leđa” BiH kako bi nastavili s reformskim procesom.

“Urađeno je dovoljno da se uđe u taj evropski voz, a kasnije slijede detalji oko deifinisanja pregovoračakog okvira, prve međuvladine konferencije – to je ono što Ukrajina i Moldavija nisu dobile prilikom davanja zelenog svjetla. Danas govore o Ukrajini i tom pregovaračkom okviru. Danas ćemo vidjeti je li Evropa za ulazak BiH u EU, nadam se da jeste s obzirom na sve izjave koje smo danas gledali”, rekao je Konaković.

Naveo je kako je ostalo još stvari da BiH završi iz osam oblasti, a da je među njima zakon o zaštiti ličnih podataka, imenovanje koordinatora za IPA fondove itd.

“Imamo nekoliko dokumenata koji su u proceduri o kojima bismo mogli relaksirano razgovarati ako danas dobijemo odluku o otvaranju pregovora. EU danas daje vjetar u leđa onima koji su proevropski, prije svega građanima BiH i olakšava nam svima susret i dijalog. Da našoj javnosti koja je navikla na populiste i konflikte, možemo jednostavnije objasniti da to što sjedimo i dogovaramo se zbog naše djece ima smisla. Drago mi je da evropski zvaničnici to razumiju. Kojom brzinom će se voz kretati to je do nas, ali će biti lakše ako dobijemo zeleno svjetlo”, kazao je Konaković za N1.

Komentarišući izjavu Milorada Dodika, predsjednika RS, da zeleno svjetlo neće ništa značiti ako ne dobijemo i konkretan datum, Konaković je rekao: “Ovih 16 zakona koji su usvojeni u posljednjih 16 mjeseci i svi drugi problemi koji su riješeni, usvojeni su zahvaljujući i, između ostalog, Dodiku i SNSD-u, Čoviću i HDZ-u, Trojci i razumnim opozicionarima. Ne postoje datumi, to je tehnička stvar kada dođete dovoljno blizu narednom koraku prelazite u naredno poglavlje. Mislim da je Dodik to shvatio, da je zeleno svjetlo najzelenije moguće i svaki naredni korak je približavanje EU.”

Elmedin Konaković ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, govorio o šansi BiH za otvaranje pregovora s EU, ima li veze s narko kartelom “Tito i Dino”, Ismetu Gavrankapetanoviću i drugim aktuelnim temama.

BiH za nekoliko dana mora usvojiti Zakon o sudovima i Zakon o sprečavanju sukoba interesa kako bi dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa EU. Konaković se nada kako će to biti završeno.

-Bliže smo nego ikad, jako smo blizu. Treba nam još nekoliko tehničkih stvari, mogu ih nazvati sitnicama za zvanični početak pregovora. Nadam se da će političari imati tu svijest. Do nas je i baš smo došli do vode – rekao je.

Predstavnici stranaka na državnom nivou se sutra sastaju u Mostaru upravo kako bi finalizirali dogovor o pitanjima potrebnim za otvaranje pregovora. Međutim, iz SNSD i HDZ dolaze brojna uslovljavanja.

–Nikada nismo na to pristali, nećemo pristati ni sada. Ja sam od onih koji govori otvoreno o tom pitanju. Nikada se nismo na to obavezivali ili bilo kome obećali bez temeljnih ustavnih reformi u kojima bi prije svega bilo riješeno ono što je naš prioritet, a to su presude međunarodnih sudova, otklanjanje mogućih diskriminacija u Predsjedništvu. To vezati za ovaj paket koji EU od nas traži ne smatramo primjerenim i na to nećemo pristati. Računamo da će HDZ i Dragan Čović te Milorad Dodik s treće strane biti svjesni važnosti procesa i da budu svjesni da ono oko čega imamo dogovor bi trebali implementirati i građanima BiH donijeti veliku radost – kazao je.

Konaković kaže da Trojka nikada nije trgovala pitanjima kao što su Izborni zakon i Ustavni sud.

–Radne grupe rade, atmosfera u njima je bolja nego što je bila ranije. Kroz nju su ponuđena neka prihvatljiva rješenja i u Zakonu o sudovima u kojem se treba dobiti ta neka dvostepenost. Izmjene Izbornog zakona koje se tiču integriteta i CIK oko kojih imamo saglasnost bi trebali realizovati jer imamo dogovor, a sva druga povezivanja i uslovljavanja mislim da bi pokazala lošu volju. Dogovorili smo se da o Ustavnom sudu razgovaramo u aprilu. SNSD će donijeti svoj prijedlog, mi svoj, i Ustavnog suda i Vrhovnog suda. HDZ ostaje čvrst pri tome da se treba rješavati ovo pitanje i ako nekad budu pušteni snimci ako Bog da, vrlo bih rado slušao te snimke. Ako mi daju saglasnost, pusti ću ih sam. Mi smatramo važnim ta pitanja, nikada nismo trgovali tim – rekao je.

Na pitanje zašto je tih u kritici Čoviću za razliku od kritika Dodiku ili bivšoj vlasti koje često upućuje, Konaković je rekao kako je kritikovao i Čovića kada je riječ o podršci ratnim zločincima, ali da do uslovljavanja s Izbornim zakonom BiH, nije bilo velikog razloga da ga kritikuje.

–Ja sam tih i u kritici prema Dodiku. Imali smo više razloga za kritiku Dodika i svakodnevno ih imamo. HDZ je bio vrlo korektan i pouzdan partner sve do ovog zahtjeva, skoro ultimativnog, o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ne znam šta bi donijele građanima moje kritike Dragana Čovića ili Milorada Dodika. Ja sam to prestao raditi. Nisam tih prema bivšoj vlasti jer su kriminalci i lopovi. Kritikovao sam Čovića zbog posjete promociji knjige ratnog zločinca. Siguran sam da ima kriminala i u SNSD i HDZ, ali to nisam utvrdio u svom ministarstvu jer sam naslijedio ministricu koja ne dolazi iz te dvije stranke- rekao je Konaković.

O izboru ustavnog sudije iz FBiH
Govorio je i o izboru Marina Vukoje u Ustavni sud BiH prilikom čega je ponovio da potpuno podržava njegovo imenovanje.

-Onaj ko je nametnuo narativ da je isporučivanje Ustavnog suda HDZ imenovanje Vukoje, prvorangiranog kandidata, to je super pitanje, dvoje ljudi koji sjede u VSTS dali su mu najveću ocjenu. Prvorangirani kandidat koji dolazi iz reda hrvatskog naroda mijenja Tadića koji odlazi takođe kao sudija iz reda hrvatskog naroda, neko je uspio razviti narativ kako je to neki ustupak HDZ – rekao je Konaković.

Na pitanje voditeljice da li tvrdi da Vukoja nije HDZ čovjek, Konaković kaže da je on bio na čelu Parlamentarne skupštine BiH, što je nestranačka pozicija te navodi kako to dokazuje njegovu neutralnost. Međutim, oni koji poznaju sekretare u Parlamentarnoj skupštini BiH, bivše ili sadašnje, vrlo dobro znaju da to nisu stranački ljudi – samo na papiru, upravo jer zakon ne dozvoljava da budu.

–Oni koji su napravili ovu temu su pomogli Miloradu Dodiku više nego bilo ko drugi jer su zaustavili imenovanje ustavnog sudije iz FBiH pa Dodik ima alibi. Zaustavili su proces koji je potpuno čist jer neko misli da je Vukoja blizak HDZ. Pogledajte drugi primjer. Čovjek koji je otišao iz Ustavnog suda Mato Tadić je bio ministar HDZ u vladama i svoj posao uime BiH je obavljao tako da mu treba zahvalnicu dati, zaštitio je institucije BiH. Za ovog niko nema dokaze ni da je bio član HDZ – rekao je Konaković.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Državni ministar smatra da sastankom u Laktašima građanima nije uskraćena prilika da imaju fer izbore jer će Kristijan Šmit ispuniti obećanje ukoliko se domaći akteri ne dogovore.

-Imaćemo izborni integritet jer će Šmit to nametnuti, ako mi ne uradimo. Razgovarali smo s Američkom ambasadom, Šmitom i partnerima. Mene je zanimalo tumačenje dogovora, koji je ustvari samo razgovor. Tamo nije bilo dogovora. U Laktašima smo otvorili ozbiljne teme, implementacija svih razgovora nije moguća jer smo na pitanju cenzusa utvrdili da bi to za Bošnjake bio udarac u Republici Srpskoj druge strane je to važno zbog ljudi koji prodaju ruke i smanjilo bi korupciju -rekao je.

Upitan da prokomentariše stavove državne zastupnice iz svoje stranke, koju su mnogi kritikovali jer je kazala da Hrvati moraju biti ravnopravni, Konaković je istaknuo da pitanje člana Predsjedništva BiH uistinu nije adekvatno riješeno i da Hrvati “imaju pravo da biraju svog političkog predstavnika”.

-Poboljšanje omjera etničkog i građanskog je suština NiP. Ja ne pripadam onoj grupi političara koji obećavaju građansku državu, a svakom njihovom izjavom jača njihova lična pozicija, a građanskog je sve manje i manje. Određivanje etničkog balansa je važna stvar, Hrvati kao konstitutivan narod moraju imati stepen zaštite u BiH, s druge strane mislim da ga značajno imaju i da su pozicionirani procentualno bolje nego drugi narodi u BiH, da ovdje najviše trpe Bošnjaci zbog trgovine lažnih patriota – rekao je Konaković.

Konaković im postavljam javno pitanje – kako su i zašto pristali da se na nivou Sabveta ministara BiH paritet izražava kroz trećine kad je nas Bošnjaka preko 50 posto, zašto su pristali DF i SDA da sve što se dijeli u agencijama bude na štetu Bošnjaka.

– Ja mislim da su Hrvati ozbiljno i odlično predstavljeni u svim institucijama, da svoje etničko konzumiraju na zadovoljavajući način uz pitanje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koje nije na adekvatan način riješeno. Ono je legalno, legitimno – kazao je Konaković.

O Željku Komšiću
Osvrnuo se i na člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za kojeg je kazao da ne čini dovoljno dobrih stvari za državu.

-Ne slažem se s Komšićem zbog toga što ne radi, zbog toga što kao član Predsjedništva BiH ima priliku da ovu zemlju predstavlja mnogo bolje i kvalitetnije. Za sedam dana u Njujorlu dogovori dvije posjete pa mu se poklope termini, u Berlinu je propustio mnogo prilika. Njega kao člana Predsjedništva sam branio kao što niko nije jer je to legalan izbor, ali ne radi dobro svoj posao i zato što u tom etničkom konzumiranju Hrvati imaju pravo da biraju svog političkog predsjednika, kao što je govorio Izetbegović, Radončić, reis – poručio je.

Novinarska zajednica je sve neraspoloženija prema Konakovićevim čestim kritikama i mnogi novinari pišu o tome da ministar vrši pritisak na medije. On pak smatra da ne prigovara na medije, nego da reaguje na neistine.

-Reagujem na svaku nepravdu. Nepravda je da se kreira narativ da sam sluga Zagreba, da radim u interesu Zagreba bez da iko ima bilo kakav dokument. To remeti i unutrašnje i spoljnopolitičke odnose. To je nepravda i nije ok – kazao je.

Na pitanje novinarke “Nepravda prema kome?“

-Prema državi BiH – navodi Konaković.

Kartel “Dino i Tito”
Razgovarano je i o njegovom navodnom povezivanju sa šefom narkokartela Edinom Gačaninom, ali predsjednik NiP dao je negativan odgovor.

–Ne znam ga. Nikada ga u životu nisam vidio. Nikada nisam imao kontakt ni s njim ni s bilo kojim od pripadnika njegove grupe o kojima se priča. Možda ima nekih o kojima se ne priča. Ni tog Gačanina ni onog drugog koji je izručen. Ni ovog momka koji je njegov zaštitar Kadrića koji je sada u zatvoru – rekao je Konaković, piše Kliks.

Dodao je da poznaje jednu od pet osoba koje imaju veze sa Gačaninom Dražena Ćobovića, kojeg je upoznao prije puta na hadž.

-Našli smo se svi. On je neko s kojim sam znao pojesti neki iftar zajedno. Njegova uloga i da li je on čuvao i da li je znao mora biti predmet istrage – rekao je Konaković.

Tvrdi da je istraga FUP, odnosno direktora FUP, pokazala da se trojica policajaca Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić nisu sastali sa Edinom Gačaninom. Međutim, u nastavku kaže da se jesu jednom sastali, ali da nisu znali ko je on.

–Tu je stavljena tačka. FUP je zvanično pokazao. Tu je dio istrage OSA. U kojima OSA kaže da jedan jedini kontakt te trojice policajaca, jedan jedini koji se desio, desio se u vrijeme kada su institucije ove zemlje puštale tog čovjeka da šeta po ovoj zemlji. I oni nisu znali ko je. Da nikada nakon tog kontakta, odlaska i čuvanja od strane tih momaka nije bilo. FUP je to zvanično raskrinkao, to je laž s pečatom FUP – rekao je Konaković.

Lider NiP-a Elmedin Konaković je večeras rekao kako dokumenti koji su se pojavili u medijima vezani za navodni dogovor političkih lidera kod Laktaša ne predstavljaju zajednički stav nego samo promišljanja koja nisu prihvaćena.

Ono što se pojavilo u medijima je jedna strana, nema našeg potpisa, potpisa predsjednika stranaka, kazao je Konaković.

On je rekao da je ono što je dogovoreno da se od Evropske unije zatraži tačan datum pregovora i da će otvaranje pregovora ukoliko se desi biti najveći iskorak u istoriji Bosne i Hercegovine na evropskom putu.

Potvrdio je da je dogovoreno da se u Domu naroda glasa protiv prijedloga zakona SDA i da ide u redovnu proceduru i da su vidjeli da u njemu imaju jedna ili dvije nepravilnosti.

Naveo je da se u CIK-u trenutno nalaze osobe koje su bili savjetnici u SDA, DF i da je saziv CIK-a odbio stotine prigovora, a da sada treba izabrati 3.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora i da se sa tim ne slaže.

–Ovo ništa nije dogovoreno niti potpisano, o svemu je razgovarano. Ima još pet dokumenata – kazao je Konaković gostujući na Face TV.

Rekao je da se većina slaže o pitanju cenzusa jer od niskog cenzusa kreće politička korupcija i da jeste problem lista u RS-u ali da bi to možda i natjeralo sve probosanske stranke da izađu sa jedinstvenom listom.

O obaveznom glasanju je kazao je da je to šokantno pozitivna vijest.

–HDZ zanima izbor člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Imaju deset modela. Nismo dogovorili, ovo je dokument interpetacija jedne strane – kazao je Konaković o izboru člana Predsjedništva i ponovio da se radi o trivijalnom dokumentu na kojem nema potpisa predsjednika stranaka.

Pojasnio je da HDZ želi da implementira samo izbor člana Predsjedništva BiH, a da Trojka nije krila da kreće od izmjene Ustava BiH i da želi brisanje prefiksa i da se zato ne nalaze potpisi na dokumentu.

Konaković je dodao da je Bosna i Hercegovina sada 10 posto jača nego prije formiranja vlasti.

Nametanje izbornog zakona
Konaković je rekao da ukoliko koalicija ne uspije naći rješenje Keistijan Šmit, koga institucije ne prihvataju za visokog predstavnika, mora nametnuti izmjene, ali da nema razlike ako ih nametne danas ili 25. februara.

–Ako Šmit nametne, lokalni izbori ove godine ne mogu biti organizovani po tim izmjenama. Riječ je o 100-150 pilot mjesta. Kad smo u Neumu bili blizu dogovora, rečeno je da nas brzo rješenje bez provjere može dovesti da vas ozbiljan softveraš pokrade. Lokalni izbori će biti pilot za izbore 2026. godine – kazao je Konaković.

Potvrdio je i da je Dodik kazao da ako bude nametanje neće razgovarati o izbornom zakonu i da u tom slučaju ide dublje u rupu u kojoj se nalazi jer ne može osporiti institucije BiH.

Ustavni sud
Naveo je da u dokumentu koji se pojavio u javnosti nije navedeno mogu li ili ne moraju biti stranci izabrani u Ustavni sud u Parlamentarnoj skupštini u BiH.

–Ustav BiH definisao je i propisao saziv i odredio mandate stranih sudija. Kad bi bili ludi i htjeli to donijet mandat stranih sudija ne prestaje. Mandat ne prestaje, jedan sudija ima mandat do 2041. godine – kazao je Konaković

Poručio je da u trenutku dok traju napadi nisu za to da stranci napuste Ustavni sud, ali da kada se relaksira situacija može o tome se pričati. Naveo da piše da se donese zakon, a da u zakonu može stajati da stranci idu nekad, ne odu nikad ili bilo šta drugo.

–Ima jaka odrednica koja je kasnije u sugestijama poslana, sve to pod uslovom da ispunimo obaveze ka EU i otvorimo pregovore – kazao je Konaković, prenosi Kliks.

Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, nakon sastanka političkih zvaničnika u Briselu, rekao je da se razgovori nastavljaju i da su se dotakli tema oko kojih još nema konsenzusa.

Jedna od njih je Ustavni sud BiH, odnosno pitanje da li strane sudije treba da odu jednog dana ili treba da odu sad.

-Način promjene ili formulacije Ustavnog suda, Bošnjaci koji imaju preko 50 osdto… Ako govorimo o etničkom sazivu, onda očekujemo da Bošnjaci imaju pola Ustavnog suda. Ako ne govorimo o etničkom spremni smo govoriti o drugim formulama. Razgovaramo i o tome. (…) Još imamo otvoreno pitanje sjedišta apelacijskog vijeća ili Suda koji bi o tome trebao odlučivati. Danas smo i to dotakli, ali nemamo tih posebnih problema sa zakonom o sprječavanju pranja novca, sukobu interesa, nemamo neke političke pozadine – istakao je Konaković, prenosi N1.

Predstavnici Trojke i HDZ-a BiH su održali sastanak o važnim pitanjima na federalnom nivou nakon čega je održana press konferencija.

Sastanku su prisustvovali lider HDZ-a Dragan Čović, lider SDP-a Nermin Nikšić, NiP-a Elmedin Konaković i bivši lider Naše stranke Predrag Kojović.
Konaković je poručio kako mu je drago što su na razgovoru akcenat stavili na funkcionalnost entiteta koja je u prethodnom periodu bila otežana zbog komplikovane situacije u parlamentarnim komisijama.

“U Parlamentu podliježemo pritisku najdestruktivnije opozicije ikada, ovo što rade sa blokadama u komisijama. Mi smo maloprije razgovarali i pronašli neka rješenja za ono što blokiraju u dvije komisije. Imam za njih lošu vijest, našli smo rješenje da to odblokiramo. Bit će im žao što su to radili”, poručio je Konaković kazavši da je potrebno “više hrabrosti u donošenju odluka”.

Riječ je najprije o Komisiji za izbor i imenovanje koja bi trebala Predstavničkom domu dostaviti prijedlog za imenovanje Marina Vukoje za ustavnog sudiju, međutim posljednjih nekoliko puta nije bilo kvoruma jer nisu dolazili opozicioni članovi.

Opozicija traži da umjesto imena Marina Vukoje bude predloženo više kandidata. Zbog neispunjavanja tog njihovog zahtjeva, a zbog loše matematike vladajućih, u blokadi je i izbor novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH, nakon što je Mirjana Marinković Lepić dala ostavku.

Druga komisija koja je problematična je Zakonodavno-pravna komisija s obzirom na to da mnogi zakoni i prijedlozi ne mogu doći na dnevni red usljed nedostatka kvoruma, tj. nedolaska opozicionih članova komisije.

Novinarima se obratio i Predrag Kojović kazavši da je zadovoljan atmosferom.

“Dotakli smo se teških pitanja, drago mi je da imamo saglasnost i o tim pitanjima, nadam se da će naši partneri iz SNSD-a to prihvatiti jer imamo otvorenu šansu do marta. Kada nam se u martu zatvore vrata, proći će puno vremena prije nego što će se ponovo otvoriti”, kazao je.

Sa dnevnog reda današnje sjednice Savjeta ministara skinuta je tačka o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), rekao je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković.

On je naveo da na današnjoj sjednici nije bilo posebnih zahtjeva, ali da su neke tačke skinute sa dnevnog reda jer nije bilo predlagača.

Konaković je izjavio novinarima da je priča o Fronteksu kompleksna i da je, kako kaže, dosadno da se kreira narativ da je BiH nešto dala entitetima.

• Nema priča o entitetskim nadležnostima gdje je BiH nadležna. Država mora koordinisati, mora komunicirati. Znate li kakav problem imamo na kontroli granica? – upitao je Konaković.

On je dodao da je Granična policija devastirana i da nema ljudi.

• Imamo faktičko stanje na terenu. Putujem ponovo u Brisel. Tek sada očekujemo konkretne instrukcije, šta je to od kriterijuma što trebamo ispuniti, a nismo ispunili. Čekamo jasne uslove – rekao je Konaković.

On se osvrnuo i na Izvještaj Evropske komisije i istakao da je vidljiva važnost izmjena izbornog zakonodavstva.

• U izvještaju Evropske komisije stoji i segment koji se tiče međunarodnih presuda. Od starta insistiramo na tome. Moj san je građanska država, jedan predsjednik, bez entiteta, Čović i Dodik sanjaju druge snove. Nije dobro da ljudima prodajemo snove, nego da se dogovaramo o realnim rješenjima. Sjedimo i razgovaramo i o izbornim zakonima – rekao je Konaković.

On je naveo da je Savjet ministara danas usvojio prijedlog odluke o utvrđivanju visine osnovice za obračun plata u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH za ovu godinu.

Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez rekao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH pozitivan i da su vrata EU otvorena za BiH, ali da su ključna tri zakona u vezi sa kojim je potrebno postići dogovor.

• Kada govorimo o zakonu o sudovima, tu je sporna lokacija gdje će biti viši sud. To je blizu dogovora – rekao je Helez.

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto je, komentarišući izvještaj Evropske komisije, rekao da SNSD i grupa stranaka koje su zastupljene u Savjetu ministara ne kriju da se evroskeptici.

• Pojedini i premijeri evropskih država, poput Viktora Orbana su takođe evroskeptici. Orban je to nama rekao i u zvaničnoj posjeti. Za Mađarsku nema boljeg sistema. Evroskeptik je i Milorad Dodik. Nema ništa bolje da se nudi od EU. Uprkos, spekticizmu – rekao je Forto.