Oznaka: Elektroprivreda RS

Električna energija za građane u Republici Srpskoj neće poskupjeti, a snabdijevanje će biti uredno i redovno uprkos energetskoj krizi u cijelom svijetu, rekao je za RTRS Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Srpske.

Elektroprivreda Republike Srpske značajan je nosilac privrednig razvoja Republike Srpske, te nastavlja da posluje odgovorno.
“Energetska kriza nije zahvatila samo Evropu, nego i cijeli svijet, a efekti su veoma veliki”, naveo je Petrović, piše RTRS.

Električna energija za građane u Republici Srpskoj neće poskupjeti, a snabdijevanje će biti uredno i redovno uprkos energetskoj krizi u cijelom svijetu.

Ovo je poruka građanima iz „Elektroprivrede RS“. Za Srpskainfo kažu da posluju stabilno i da imaju dovoljne količine električne energije za sve potrošače, odnosno kupce u Republici Srpskoj.

– Snadbdijevanje će biti redovno i uredno. Osim toga, ERS nije planirala da od Regulatorne komisije za energetiku zatraži povećanje cijene električne energije iako za to postoje opravdani razlozi – naglašavaju u ERS.

Cijena električne energije u Srpskoj, dodaju, ostaje najniža u regionu i u Evropi za građane i ona je mnogostruko niža od zemalja u okruženju. Jedino Srbija u zelenoj zoni parira Republici Srpskoj, a zato njihov tarifni sistem, odnosno plava i crvena zona, ima daleko veću cijenu električne energije.

Kada su u pitanju domaćinstva u Republici Srpskoj, cijena je 25 evra po megavat času, dok privrednici plaćaju 39 evra po megavatu. U okruženju je cijena električne energije od 46 do 60 evra po megavat času za stanovništvo, a čak od 55 do 100 evra za privredu.

FOTO: RAS SRBIJAFOTO: RAS SRBIJA
– Elektroprivreda RS nastavlja da posluje odgovorno, a te minuse koje ostvarujemo na domaćem tržištu na neki način peglamo ili nivelišemo na inostranom tržištu. Uprkos ovoj krizi, ostvarujemo određene viškove električne energije, jer su nam sva proizvodna preduzeća u pogonu i tom tržišnom cijenom uspjećemo da ostvarimo i dobro poslovanje i da zadržimo najnižu cijenu električne energije za domaće kupce – objašnjavaju u ERS.

Kada u pitanju 2021. godina, navode u ovoj javnoj kompaniji, ona je bila veoma izazovna. Hidrološki je počela dobro, kasnije je nastao period suše.

– Uprkos tome očekujemo rekordnu dobit kompletnog holdinga, a poslije nekoliko godina očekujemo i da naše obje termoelektrane posluju pozitivno. Već u polugodišnjem izvještaju smo bili pozitivni, a očekuje sa da taj trend ostvarimo i za cijelu godinu – poručuju iz ERS.

Budući da ulazimo u zimski period, odnosno period grijne sezone, važno je, kako kažu, istaći da je struja u Republici Srpskoj postala najjeftiniji energenet i da se očekuje da većina stanovništva koristi struju kao ogrijev.

– Očekujemo da će biti enormno visoka potrošnja električne energije i zato apelujemo na sve građane u Republici Srpskoj da vode računa i da štede električnu energiju koliko je to moguće, da vode računa o sistemu kako bi napajanje svo vrijeme bilo uredno. Ne samo zbog količine energije, nego zato da sistem ne bi bio preopterećen enormnom potrošnjom – objašnjavaju u ERS.

“Elektroprivreda RS” jeste izvozno orijentisana, ali se 75 odsto električne energije u Srpskoj proizvodi u termoelektranama, što pokazuje da bi struja rapidno poskupila i kod nas ako bi se uvele takse na emisiju ugljen-dioksida kao u EU.

Po zvaničnim podacima, prošle godine je u Srpskoj proizvedeno gotovo 7.400 gigavat časova električne energije, od čega je u inostranstvu prodato više nego što su potrebe domaćeg tržišta.

Tako je izvezeno oko 3.600 gigavata, dok je finalna potrošnja u RS iznosila oko 3.500 kilovata. Uvezeno je 230 gigavata, dok je 396 kilovata izgubljeno pri prenosu ili distribuciji.

– Najveći potrošači električne energije u Srpskoj su domaćinstva, koja su prošle godine učestvovala u potrošnji sa 51 odsto. Vidimo da je tržište električne energije doživjelo kolaps, da slijedi velika energetska kriza u narednih nekoliko godina i ko ne bude imao investicije u obnovljive izvore energije i mogućnost izvoza struje biće u velikim problemima. Države će morati priskočiti u pomoć takvim elektroprivredama, inače će završiti u stečaju – rekao je Luka Petrović, direktor ERS.

On je istakao da je ERS jedna od rijetkih elektroprivreda koja je izvozno orijentisana i ima zagarantovanu budućnost.

Petrović napominje da Energetska zajednica očekuje od elektroprivreda na Balkanu da pristupe naplati taksi za emisiju ugljen-dioksida, što se prvenstveno odnosi na termoelektrane, istakavši da su te naknade sada enormno velike u EU.

– Naš stav je da želimo da uvodimo te takse, ali istovremeno želimo i konkretnu pomoć u realizaciji projekata iz obnovljivih izvora energije, jer nemamo nikakvih grantova, fondova, ni povoljnih kreditnih linija. Nismo spremni ni finansijski, niti tehnički da ulazimo u plaćanje tih taksi, a da nemamo nikakvu pomoć u izgradnji postrojenja na zelenu energiju – naglasio je Petrović.

On ističe da su elektroprivrede iz okruženju već povukle ogromna sredstva za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora i za revitalizaciju postojećih elektrana i da su konkurentnije od ERS-a, te da se bez pomoći, bar onakve kakvu su imale Hrvatska, Slovenija i Mađarska, ne može pristupiti novim nametima. Tih pogodnosti, kaže, do sad još nije bilo.

Uprava „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS), na čelu sa Lukom Petrovićem, odlučila je da potroši skoro 110.000 maraka za nabavku registratora, koverti, papira, spajalica i ostalog potrošnog materijala, i to samo za potrebe Direkcije za javno snabdijevanje kupaca električnom energijom.

Procijenjena vrijednost javne nabavke, bez uključenog PDV-a, iznosi 94.000 KM, odnosno 109.980 KM sa uključenim porezom.

Novoj Direkciji u ERS su potrebne olovke na stalku, markeri u šest boja, registratori, korektori, selotejpi, makaze, heft mašine, deklamerica, bušilica za papir, spajalice, kopir i samoljepljivi papir, koverte sa logom preduzeća, te aparati za uvezivanje listova.

U ERS planiraju da sa dobavljačem potrošnom materijala zaključe ugovor na 12 mjeseci ili do maksimalne finansijske realizacije ugovora.

„Rok isporuke robe je nakon zaključenja Ugovora, sukcesivno, odnosno, nakon podnošenja naloga od strane Ugovornog organa“, naveli su u ERS-u.

Ugovor se dodjeljuje dobavljaču koji je dostavio najnižu cijenu, a nakon početne ocjene dostavljenih ponuda ERS će zakazati e-aukciju.

Portal CAPITAL objavio je ranije da je ERS u prošloj godini ostvarila gubitak od 29 miliona KM, a o finansijskim problemima u kojima se holding nalazi govori i podatak da većina zavisnih preduzeća ima milionske dugove za porez, a sve češće posežu i za kreditima kako bi uspjeli da izmire svoje obaveze.

Pojedini Banjalučani koji su imali preplatu za struju na povrat svog novca čekaju već mjesec dana, ali iz “Elektrokrajine” poručuju da će im trebati sigurno tri mjeseca da riješe sve zahtjeve građana. 

Snabdijevanje strujom u Srpskoj od 1. aprila preuzela je Direkcija za javno snabdijevanje “Elektroprivrede RS”, a dosadašnje elektrodistribucije su reorganizovane i više ne fakturišu struju građanima.

Međutim, na računima pet elektrodistributivnih preduzeća, kako se procjenjuje, ostalo je nekoliko miliona maraka od potrošača koji su bili u preplati za struju. Ovaj višak novca građanima nije automatski vraćen, niti im se uračunava u novi račun za električnu energiju. Oni za to moraju podnijeti zvaničan zahtjev.

– U preplati sam 65 KM i prije mjesec dana sam predao zahtjev da mi novac bude vraćen, ali pare mi još nisu uplaćene na račun – ispričao je za Srpskainfo jedan Banjalučanin.

Veći broj izvršilaca
Samo u “Elektrokrajini” preplata potrošača, zaključno sa 31. martom, iznosila je 2,5 miliona maraka, od toga 2,4 miliona KM je novac građana.

Iz ovog preduzeća naveli su da je 96.283 njihovih korisnika uplatilo više nego što je moralo. Preciziraju da čak polovina kupaca ima preplatu do jedne marke, a oko 20.000 potrošača pretplatu veću od 20 KM.

– Ogromna aktivnost nam je potrebna da bismo presjekli ovo stanje. U početku je bilo određenih nesnalaženja i manji broj angažovanih radnika, jer ovaj problem nije iz tekućih poslova. Veliki je broj zahtjeva, svaki moramo pojedinačno proknjižiti, evidentirati, i to traži vremena. Sada smo povećali broj izvršilaca i vjerujem da ćemo u naredna dva do tri mjeseca potpuno završiti ovaj posao – rekao je v.d. direktora Dragan Čavić.

Dodaje da je dvije trećine kupaca do sada tražilo da im pare budu vraćene na račun, a ostali da novac bude uplaćen Direkciji za javno snabdijevanje.

Doboj
Srpskainfo je na ovu aktuelnu temu još prošle sedmice poslao pitanja i ostalim distributivnim preduzećima Pale, Bijeljina, Hercegovina, ali odgovore smo dobili samo od “Elektro Doboja”. Međutim, čak ni oni nisu naveli koliko na računu imaju novca građana koji su u preplati.

– Do 17. juna ukupno je obrađeno 314 zahtjeva za povrat preplate na tekući račun kupaca i 5.988 zahtjeva za prijenos preplate na nove naplatne brojeve kupaca Direkcije za javno snabdijevanje u ukupnom iznosu 539.692,28 KM – naveo je u pisanom odgovoru direktor Milenko Cvijanović.

Pozvao je kupce kojima preplata još nije vraćena, a podnosili su zahtjev, da im se ponovo obrate kako bi provjerili koji podaci nisu prepoznati kao ispravni.

– Napomenuli bismo da preplaćeni novčani iznos ni u kom slučaju neće zastarjeti i da kupci svakodnevno mogu da nam se obrate na uslužnim centrima ZP „Elektro Doboj“ a.d. Doboj kako bismo provjerili njihov trenutni saldo i protokolisali ispunjen obrazac za povrat, odnosno prijenos ukoliko se isti ustanovi, jer nam je prioritet da svim kupcima koji su redovno izmirivali svoje obaveze, i čak platili unaprijed, korektno vratimo više plaćeni iznos. Jedino apelujemo da, uz malo strpljenja, posjete naše uslužne centre i ispune propisani zahtjev za prenos ili povrat preplate kako bi se kreirala uredna dokumentacija – kaže Cvijanović.

Još jednom je poručio građanima da prilikom plaćanja obrate pažnju da tačno navedu podatke koje račune plaćaju i kome – Direkciji ili “Elektro Doboju“.

– Ipak, ukoliko kupci pogrešno ispune podatke o broju žiro računa, mogu podnijeti zahtjev na uslužnom centru za povrat, a on će biti realizovan u roku od najdalje sedam dana ukoliko zahtjevi i podaci na zahtjevu budu tačni – zaključio je Cvijanović.