Oznaka: eko toplana

Nakon što su se javili građani dijela Mjesne zajednice Bulevar u Banjaluci koji tvrde da otpočetka grijne sezone 15. oktobra skoro nikako nemaju grijanja u svojim stanovima, sada su se oglasili iz Eko Toplana te su rekli su u ovom dijelu grada imali određene nedostatke koje otklanjaju već nekoliko dana.
Kako nam je ranije rekao Drago Stojić, član Savjeta MZ Bulvear, bez grijanja je dio naselja od Ulice Meše Selimovića do Hiseta, ulice Simeuna Đaka, Talijanskog bataljona Mateoti, Knežević Anđe.

“Korisnicima u navedenim ulicama toplotna energija je isporučivana smanjenim kapacitetom, zbog problema na staroj i dotrajaloj distributvnoj mreži. Sada je kvalitet poboljšan u odnosu na prethodni period, a sa radovima na sistemu nastavljamo kako bismo u narednom periodu uspostavili pun kapacitet isporuke korisnicima u dijelovima navedenih ulica”, rekli su iz Eko Toplana.

Stojić je prije dva dana rekao da su zvali banjalučku Toplanu gdje su im rekli da su radnici na terenu, ali da grijanje ipak nemaju, prenosi ATV.

Direktor “Šuma Republike Srpske” Slaven Gojković izjavio je da sezona grijanja u Banjaluci neće doći u pitanje kada je riječ o obezbjeđivanju drvnog sortimenta, nakon što je banjalučko preduzeće “Eko-toplane” danas saopštilo da im je ugrožena sezona grijanja.
Iz “Eko toplana” su naveli da najveće količine energenta nabavljaju od strateškog partnera “Šume Republike Srpske” koje su im do sada od ugovorenih 54.000 metara kubnih drvnog sortimenta, isporučile 47 odsto ugovorom predviđene količine.
Gojković je rekao da je šumskim gazdinstvima naloženo da obezbijede dovoljnu količinu odgovarajućeg energenta.
“Mi sada vršimo pritisak prema našim šumskim gazdinstvima da što prije izvrše svoje obaveze. Energente moramo obezbijediti i uradićemo to i kada je riječ o Banjaluci, ali i o ostalim lokalnim zajednicama”, rekao je Gojković.

Eko toplane se suočavaju sa dva velika problema, neisplativom cijenom grijanja te zastojima u nabavci energenta, što može ugroziti iduću grijnu sezonu i hiljade Banjalučana ostaviti sa hladnim radijatorima.
Na ovo upozoravaju iz ovog preduzeća, u kojem su rekli da se suočavaju s najvećim izazovima od svog osnivanja i problemima koji veoma utiču na dalje poslovanje i likvidnost ovog privrednog društva. Svi ti problemi, kako naglašavaju, dovode u pitanje i predstojeću sezonu grijanja.

“Kada je riječ o energentu, cijena drvne sječke, kao i ostalih inputa, znatno su porasle u odnosu na prethodnu sezonu. Tako je, na primjer, samo električna energija poskupila za više od 40 odsto od početka 2022. godine”, rekli su u ovom preduzeću.

Naglasili su da su za predstojeću sezonu od “Šuma Srpske” dobili nepovoljnije uslove za nabavku energenta u odnosu na prošlu godinu, prenosi Srpskainfo.

“Osim povećanja cijena, suočavamo se i sa neisporukom ugovorenih količina od strane šumskih gazdinstava, iako se dogovorene količine, prema ugovorima, avansno plaćaju. U ovom trenutku suočeni smo s trendom isporuke koji ne garantuje da će biti obezbijeđene ugovorene količine za predstojeću sezonu grijanja”, kazali su u Eko toplanama.

Naveli su da su im je, od januara do juna tekuće godine, od ugovorenih količina isporučeno samo oko 42 odsto i ističu da će, ako se ovaj trend nastavi, količine energenta biti dovoljne samo do 31.12.2022. godine.

Pojedina šumska gazdinstva uopšte ne isporučuju drvni sortiment, bez obzira na ugovore. Prema našim procjenama, ova godina biće vrlo izazovna i puna rizika, s obzirom na globalno tržište energenta, kao i na unutrašnje probleme prilikom nabavke – precizirali su u ovom preduzeću.

Nisu ni sigurni koliko će biti potrebno sredstava kako bi se obezbijedilo sve potrebno za iduću zimu.

“S obzirom na veliki rast cijena i nestabilnost tržišta, teško je govoriti o tome koliko će Eko toplane koštati predstojeća sezona, kada je riječ o energentima. Na primjer, cijena peleta prošle godine iznosila je 300 KM po toni, danas je ta cijena 600 KM, a poznato je da se pelet proizvodi od drvne sječke”, kazali su u Eko toplanama.

Osim problema s nabavkom energenta, iz Eko toplana upozoravaju da se suočavaju sa još jednim važnim problemom. Naime, Eko toplane su od Grada Banjaluka tražili povećanje cijene grijanja, ali su dobili negativan odgovor.

Taj negativan odgovor, kako dodaju, u ovom preduzeću “podjednako dovodi u pitanje narednu sezonu grijanja, jer je došlo do porasta cijena svih inputa”.

“Neophodno je imati u vidu da se, bez povećanja cijena grijanja ili dodijele subvencija od strane nadležnih, dovodi u pitanje grijanje Banjalučana u sezoni 2022/23. Naime, sa prihodima na osnovu postojeće cijene grijanja Eko toplane ne mogu obezbijediti potrebne količine energenta za cijelu sezonu, tako da su iz tog razloga neophodni ili povećanje cijena grijanja ili subvencije”, poručili su iz ovog preduzeća.

Iz Grada Banjaluka poručuju da su svjesni da se preduzeće „Eko toplane“ zbog svih poskupljenja na tržištu suočava s velikim problemima.

Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao kako će Grad predložiti da i ovaj teret poskupljenja Grad preuzme na sebe, ali da gradskoj administraciji za to treba podrška skupštinske većine.

“Neminovno je da zbog povećanja cijena na cjelokupnom tržištu i grijanje mora da poskupi, ali će Grad i tu obavezu da preuzme na sebe, a sve kako građani ne bi osjetili teret poskupljenja ni ovaj put. Za ove namjene Grad bi morao da izdvoji oko dva miliona KM, a ta sredstva mogu da se obezbijede iz rebalansa budžeta”, poručio je Stanivuković.

Radijatori Banjalučana koji su korisnici sistema daljinskog grijanja biće topli do 30. aprila.

“‘Eko toplane’ Banjaluka produžile su sezonu grijanja, u skladu s Odlukom o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije i nakon zvaničnog završetka 15. aprila, te su Banjalučani imali tople radijatore do 21. aprila”, istakli su iz “Eko toplana”.

Dodaju da su “Eko toplane” u dogovoru sa gradom Banjaluka ponovo pokrenule sistem 23. aprila i nastavile grijnu sezonu.

Takođe podsjećaju da su s obzirom na loše vremenske uslove proizvodna postrojenja pokrenuli 7. oktobra, iako je zvanični početak sezone 15. oktobar.

“Iako je prema Odluci o opštim uslovima zvanični završetak sezone 15. april, odnosno kada srednja dnevna temperatura dva dana uzastopno iznosi preko 12 stepeni, od početka obavljanja komunalne djelatnosti 2018. godine ‘Eko toplane’ su kao društveno odgovorno privredno društvo, kojem je prioritet zadovoljan korisnik, završavale sezonu i nakon što su stečeni propisani uslovi, kako bismo našim potrošačima obezbijedili komfor boravka u stambenim i poslovnim prostorima”, naveli su iz “Eko toplana”.

S druge strane, dodaju da je ova grijna sezona nosila sa sobom najveće izazove sa kojima se ovo privredno društvo suočilo od svog osnivanja do danas.

“Značajno su porasle cijene skoro svih inputa (gorivo, električna energija, šumski drvni sortimenti…) što je posebno intenzivirano u drugom dijelu godine i samo zahvaljujući vlastitim rezervama ‘Eko toplana’ obezbijeđene su stabilnost i likvidnost poslovanja”, navode iz ovog preduzeća.

Sva dosadašnja povećanja cijena energenata i sirovina su do sada, kako ističu, kompenzovana iz vlastitih rezervi “Eko toplana”, tako da krajnji korisnici nisu osjetili ove negativne efekte.

Međutim, kako dodaju, nakon posljednjih povećanja cijena dalje poslovanje i likvidnost “Eko toplana” mogli bi biti narušeni s obzirom na energetsku krizu i krizu u Ukrajini, usljed čega je došlo do enormnog rasta cijena na međunarodnom nivou, poremećaja u lancima snabdijevanja i neizvjesnosti kada je riječ o nabavci energenta.

“S obzirom na to da je prema prvobitnom planu Uprave ‘Eko toplana’ produžena sezona grijanja trebalo da traje zaključno sa 21. aprilom i da su tada ugašena postrojenja, ponovnim aktiviranjem proizvodnih postrojenja izloženi smo dodatnim troškovima, što će imati negativan efekat i na dalje funkcionisanje ‘Eko toplana’, imajući u vidu novonastale okolnosti”, saopštili su iz “Eko toplana”.

Iz tog razloga ovo privredno društvo, kako naglašavaju, biće prinuđeno da od grada Banjaluka traži refundaciju troškova za produženje sezone do 30. aprila, kako bi moglo da posluje pozitivno i u budućem periodu i kako bismo spremno ušli u predstojeću sezonu grijanja.

“Takođe, s obzirom na kontinuirani i intenzivan porast tržišnih cijena osnovnih ulaznih komponenti koje determinišu samu cijenu proizvodnje toplotne energije, kao što su drvna sječka, mazut, električna energija, transport, tekuće i investiciono održavanje toplifikacione mreže, ‘Eko toplane’ su u cilju očuvanja stabilnosti proizvodnje i isporuke toplotne energije, u skladu sa članom 20. Zakona o komunalnim djelatnostima Republike Srpske, gradu Banjaluka uputili zahtjev za davanje saglasnosti na povećanje cijena za isporučenu toplotnu energiju”, navode iz ovog preduzeća.

Dodaju da su uputili i zahtjev “Šumama Srpske” za poboljšanje uslova za nabavku drvnih sortimenata, kako bi spremno dočekali predstojeću grijnu sezonu i nastavili svoj rad na zadovoljstvo svojih korisnika.

“Eko toplane” su prošle godine, kao i u prethodne tri godine od početka rada ovog preduzeća, ostvarile pozitivan finansijski rezultat, a neto dobit u 2021. godini bio je 460.717 KM.

“Uprkos značajnom povećanju cijena skoro svih inputa, gorivo, električna energija, šumsko drvni sortimenti, što je posebno intenzivirano u drugom dijelu godine, zahvaljujući vlastitim rezervama ‘Eko toplana’, obezbjeđena je stabilnost i likvidnost poslovanja, a cijene grijanja prema korisnicima nisu mijenjane”, kazali su iz “Eko toplane”.

Dodaju da su ukupni prihodi ostvareni u 2021. godini 21.398.306 KM i veći su za 1,17 odsto u odnosu na 2020. godinu.

“U toku prošle godine priključeno je 656 novih korisnika što je pokazatelj rasta povjerenja korisnika u sistem daljinskog grijanja u našem gradu”, ističu iz ovog preduzeća.

Pojasnili su da ono što je sada najveći izazov u poslovanju je svakako značajno povećanje cijena svih inputa, a posebno u posljednjih godinu dana.

“Cijene električne energije su i prethodnom periodu rasle, a samo od početka ove godine cijena, a samim tim i troškovi, porasli su za 40 odsto. Pored toga, došlo je do značajnog povećanja cijena prevoza, goriva ali i ostalih energenata”, ističu iz “Eko toplana”

Kako su rekli sva ova povećanja cijena su do sada kompenzovana iz vlastitih rezervi “Eko toplana”, tako da krajnji korisnici nisu osjetili ove negativne efekte.

“Nakon posljednjih povećanja cijena, dalje poslovanje i likvidnost ‘Eko toplana’ mogli bi biti narušeni, s obzirom na energetsku krizu i rat u Ukrajini, usljed čega je došlo do enormnog rasta cijena na međunarodnom nivou, poremećaja u lancima snabdijevanja i neizvjesnosti kada je riječ o nabavci energenta ne samo za sljedeću i sezone nakone nje, već i do kraja tekuće sezone grijanja”, naglašavaju iz ovog preduzeća i dodaju da su “Eko toplane” sa radom počele prije četiri godine u skladu sa odlukom Skupštine grada Banjaluka i da svake godine od tada ostvarivali pozitivan finansijski rezultat.*

Na sistem daljinskog grijanja u Banjaluci tokom prošle godine priključen je rekordan broj korisnika – njih 656.

Prema podacima preduzeća “Eko toplane”, u istom periodu sa mreže su se isključila 382 potrošača, što znači da je 2021. zabilježen pad broja korisnika koji su se odjavili sa sistema, jer ih je tokom 2020. isključeno 463.

Tokom 2021. godine zabilježen je trend rasta broja novih potrošača, što je pokazatelj sve većeg povjerenja Banjalučana u kvalitet usluge i rad “Eko toplana”.

“U prošloj godini razlika je u korist novih korisnika, odnosno 274 korisnika više se priključilo na mrežu u odnosu na korisnike koji su se odjavili sa sistema daljinskog grijanja”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.

Jedan od razloga rekordnog broja priključenja, koji je zabilježen prošle godine, jeste izgradnja velikog broja novih objekata.

Međutim, sam za sebe dovoljno govori podatak da je iz godine u godinu sve više potrošača koji su se ranijih godina isključili sa mreže, a sada se zbog poboljšanja kvaliteta grijanja ponovo vraćaju na sistem.

“Od 656 novih korisnika, koliko ih je zabilježeno prošle godine, 423 su u novoizgrađenim objektima, dok je preostalih 233 novih korisnika u starim objektima”, ističu iz “Eko toplana”.

Naime, prema dostupnim informacijama, pojedini su se nakon kupovine stana koji je ranije bio isključen, ponovo priključili na mrežu. Preostali su oni koji su se usljed poboljšanja kvaliteta usluge isporuke toplotne energije, nakon što su se ranije isključili, vratili na sistem daljinskog grijanja.

Blaženka L. iz Banjaluke ističe da su ona i ostali članovi njenog domaćinstva izuzetno zadovoljni kvalitetom gradskog grijanja.

“Radijatori su zaista topli i nikada nismo ni pomišljali da se isključimo sa gradskog grijanja. Čak i kada su u gradu bile one najveće hladnoće, u našem stanu je temperatura bila prijatna. Zaista, zadovoljni smo i nemam nijednu zamjerku u vezi s pitanjem kvaliteta isporučenog grijanja”, ističe ova Banjalučanka.

Preduzeće “Eko toplane” Banjaluka, podsjetimo, osnovano je 30. maja 2017. godine, a počelo je sa sukcesivnim puštanjem u pogon kotlova u novembru te godine, dok je komunalna djelatnost ovom preduzeću, odlukom Skupštine grada Banjaluka povjerena 1. februara 2018. godine.

Na taj način građani su dobili stabilan i ekološki prihvatljiv izvor toplotne energije, a došlo je i do ogromnog rasterećenja gradskog budžeta.

Korisnici usluga “Eko toplana” Banjaluka kojima je isporučena toplotna energija dužni su je i plaćati bez obzira na nepostojanje ugovora u pisanoj formi.

Dokaz za to je i posljednja presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, koja je samo jedna u nizu pravosnažnih presuda u korist “Eko toplana” Banjaluka.

Naime, nakon Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci, te Okružnog privrednog i Višeg privrednog suda u Banjaluci, predmeti u vezi s obavezom plaćanja za isporučenu toplotnu energiju došli su i do Vrhovnog suda Republike Srpske.

Iz “Eko toplana”, komentarišući ovu odluku, rekli su da je Banjalučanin P.L. tužio tu firmu s ciljem da se utvrdi da ne mora plaćati račune za toplotnu energiju jer nema zaključen ugovor i da je način naplate koji primjenjuje pomenuto preduzeće nezakonit.

“Nakon što je Okružni sud u Banjaluci presudio u korist ‘Eko toplana’, ovaj Banjalučanin obratio se i Vrhovnom sudu RS. Međutim, Vrhovni sud je odbio podnesenu reviziju, što znači da se raniji stavovi drugostepenih sudova ne mijenjaju i zakonito postupanje ‘Eko toplana’ potvrđeno je i pred ovim, najvišim sudom”, kazali su iz ovog preduzeća.

Željko Gajić, direktor Sektora korporativnih poslova “Eko toplana”, kazao je da je ovom odlukom pitanje načina postupanja “Eko toplana” definitivno potvrđeno kao ispravno i zakonito.

“Poštujući pravne norme u proteklom periodu, uspostavljena je sudska praksa u korist ‘Eko toplana’, a gotovo sva pravna pitanja od značaja presuđena su u korist ovog privrednog društva”, kazao je Gajić.

Ističe da pravna služba “Eko toplana” sada preuzima predmete koje su dosad vodili advokati i nastavlja samostalni rad, s planom da na osnovu stečenog znanja nastave da grade povjerenje korisnika.

On je naglasio da je upravo ovaj slučaj, prije izvjesnog vremena, medijski promovisan kao veliki dokaz da “Eko toplane” ne isporučuju toplotnu energiju u skladu sa zakonom i najavljivana je “velika pobjeda”, a epilog je da su “Eko toplane” po ko zna koji put uspjele u sporu.

“Još jednom pozivamo sve korisnike da ne nasjedaju na neozbiljne savjete, već da zajedno s ‘Eko toplanama’ pronalaze najbolja rješenja”, apeluje Gajić.

Darija Mirnić Majstorović, advokatica koja je zastupala “Eko toplane” u ovom sporu, kazala je da su pravni stavovi koji su korisnicima “Eko toplana” od početka bili saopštavani ponovo potvrđeni kao pravno ispravni i istiniti.

“Ovakva odluka je očekivana i predstavlja još jednu odluku u nizu. Uspjeh ‘Eko toplana’ u sporovima po žalbama je 100 odsto pred Višim privrednim sudom, više od 95 odsto pred Okružnim sudom i sada je tačka stavljena i pred Vrhovnim sudom Republike Srpske”, kazala je Mirnić Majstorovićeva i dodaje da je ovo bio cilj koji je njen klijent postavio kada su se odlučili za pomoć advokata, te da je on sada i definitivno ostvaren.

“Vjerujem da će ove odluke sudova dovesti do smanjenja broja sudskih postupaka”, zaključila je Mirnić Majstorovićeva.

Vanja Lakić, advokatica koja je zastupala korisnika koji je pokrenuo tužbu protiv “Eko toplana”, kazala je da su očekivali ovaku presudu.

“Revizija nije dozvoljena jer nema cenzusa. Podnijeli smo apelaciju Ustavnom sudu BiH. Očekujem povoljan ishod jer se radi o čistim povredama prava”, kaže Lakićeva.

Od kada su “Eko toplane” preuzele isporuku toplotne energije u Banjaluci, iz gradske kase nisu izdvajana budžetska sredstva za nabavku energenta.

Na taj način budžet je dobio ogromno rasterećenje, za razliku od ranijeg perioda kada su izdvajana enormna sredstva za rad stare “Toplane”.

Pritom, kao energent se sada koristi biomasa, koja je ekološki prihvatljivija u odnosu na ranije korišteni mazut, a koji je izazivao glavobolje Banjalučanima jer je nabavka često bila otežana.

Ujedno, novo rješenje, odnosno drvna sječka, i ekonomski je isplativija jer se ne uvozi izuzetno skupi mazut, pogotovo u situaciji kada svijet trese velika energetska kriza. Svjetska kriza se ipak odražava i na rad “Eko toplana”, koje su u proteklom periodu udar rasta cijena energenata podnosile zahvaljujući sopstvenim rezervama.

Preduzeće “Eko toplane” Banjaluka, podsjetimo, osnovano je 30. maja 2017. godine, a počele su sa sukcesivnim puštanjem u pogon kotlova u novembru te godine, dok je komunalna djelatnost ovom preduzeću odlukom Skupštine grada Banjaluka povjerena 1. februara 2018. godine.

Na taj način došlo je do ogromnog rasterećenja gradskog budžeta, što jasno pokazuju i brojke. Naime, od 2005. do 2017. godine, prema evidencijama Odjeljenja za finansije, grad je izdvajao u prosjeku godišnje 5,5 miliona KM za potrebe stare “Toplane”.

“Na ime subvencija izdvojeno je 20,7 miliona KM, za nabavku robnih rezervi mazuta 10,5 miliona KM, a za finansiranje prenesenih obaveza ‘Toplane’ AD 22 miliona KM. Pored toga, 2013. godine izvršena je dokapitalizacija ‘Toplane’ AD u iznosu od 10 miliona KM. Takođe, grad je kupio obveznice koje je ‘Toplana’ AD emitovala 2017. godine u nominalnom iznosu od 2,3 miliona KM”, podsjećaju iz Gradske uprave Banjaluka.

Prema tome, kako su naglasili, od 2005. do 2017. godine ukupno je izdvojeno, po tim namjenama, 65,5 miliona KM.

S druge strane, “Eko toplane” posluju sa dobitkom, a dio dobiti je isplaćen i osnivačima.

“Međutim, treba imati u vidu da je grad za osnivanje ‘Eko toplana’ izdvojio 14,7 miliona KM u novcu i milion KM u pravu građenja, čime je stekao vlasnički udio u ovom preduzeću od 48,97 odsto, što je upisano u sudski registar”, napominju iz Gradske uprave.

Ako se uzmu u obzir ranije navedena sredstva koja je grad svake godine izdvajao da bi omogućio rad stare “Toplane”, zaključak je da je iznos investicije grada u novo preduzeće, odnosno “Eko toplane”, već otplaćen.

Dok “Eko toplane”, dakle, donose velike uštede Gradskoj upravi, budžetu još predstavlja teret stara “Toplana”.

“Grad Banjaluka je garant preduzeću ‘Toplana’ AD za četiri zaduženja koja su u otplati, čija je ukupna početna glavnica 28,9 miliona KM. Ova zaduženja sada plaća grad iz redovnih budžetskih sredstava od 2017. godine. Saldo glavnice ovih zaduženja na dan 31. decembar 2021. godine iznosi 22,8 miliona KM”, navode iz Gradske uprave.

Štaviše, dovoljno govori i podatak da su ukupne obaveze stare “Toplane” 31. decembra 2021. godine iznosile 86.955.311 KM, od čega sredstva koja su korištena za nabavku mazuta iznose vrtoglavih 75.696.853 KM.

Osim gradske kase, benefite od “Eko toplana” imaju i njeni korisnici, koji su dobili stabilan izvor isporuke toplotne energije, proizvedene iz domaćeg bioenergenta.

Istovremeno, vlasti država širom svijeta pokušavaju ublažiti negativne posljedice velike energetske krize po potrošače.

Posljedice haotičnog stanja na tržištu vidljive su ovih dana u Sarajevu, pa je tako nedavno, kada su bilježene temperature i do 20 stepeni ispod nule, saopšteno da tamošnje “Toplane” ostaju bez gasa te isključuju grijanje pojedinim naseljima, što je uznemirilo Sarajlije, s tim što je u međuvremenu najavljena nabavka dodatnih količina ovog energenta.

“Eko toplane” Banjaluka više nemaju potrebu da sva sporna pitanja rješavaju na sudu.

Njihov pravni tim kontinuirano preuzima predmete od advokatske kancelarije, koja je svoj dio posla uspješno završila uspostavljanjem sudske prakse, potvrđeno je iz ovog preduzeća.

Inače, komunalna usluga daljinskog grijanja je vrlo regulisana oblast prije svega zakonskim, ali i podzakonskim aktima jedinice lokalne samouprave.

Međutim, i pored toga, u praksi se javljaju situacije koje zakonski ili podzakonski akti ne tretiranju na dovoljan način, a postoje i situacije da su određene odredbe određenih zakona u koliziji jedne s drugima. U takvim situacijama jedini putokaz za ispravno postupanje je sudska praksa.

Kada je riječ o najvećem sistemu daljinskog grijanja u Republici Srpskoj, ovo pitanje je prisutno godinama.

Posebno je aktuelizovano nakon izgradnje nove toplane i osnivanja preduzeća “Eko toplane”, gdje su se pojavila različita tumačenja pojedinih korisnika, ali i advokatskih kancelarija kada su u pitanju obligacioni odnosi između korisnika sistema daljinskog grijanja i davaoca usluge, u ovom slučaju “Eko toplana”.

Zbog različitih tumačenja pomenutih odnosa, prava plaćanja obaveze za isporučenu toplotnu energiju u slučaju nepostojanja potpisanog ugovora, mogućnosti isključenja s mreže, ali i drugih pitanja, nastali su sudski sporovi između određenog broja korisnika i “Eko toplana” kao davaoca usluge grijanja. Tragom ovih informacija pokušali smo da nađemo odgovore na otvorena pitanja.

Iz “Eko toplana” Banjaluka poručuju da su na samom početku svog rada pojedini korisnici postali žrtve dezinformacija koje su dijelom nastale iz pravne neuređenosti ove oblasti, dijelom iz lošeg postupanja stare “Toplane”, a dijelom i kroz aktivnosti lobija kojima nije odgovarao prelazak na obnovljive izvore energije.

“Svjesni takve situacije, angažovali smo vrhunske advokate i konsultante da bismo kroz realne postupke naučili i dokazali ispravno postupanje. Danas postoji sudska praksa koja je jasno definisala obaveze, ali i prava korisnika, tako da se broj sudskih postupaka značajno smanjio. Imajući u vidu stepen naplate od 95 odsto i činjenicu da trenutno više od 97 odsto korisnika plaća sve svoje obaveze, smatramo da su angažovani eksterni saradnici svoju misiju ispunili i da nas u daljem periodu izazovi ove vrste više ne očekuju”, kažu iz “Eko toplana”.

Dodaju da su njihovi budući planovi jačanje povjerenja korisnika kroz tehničko unapređenje sistema i kvalitetno korporativno upravljanje.

“Uspjeh u sporovima ‘Eko toplana’ je 100 odsto na Višem privrednom sudu i više od 90 odsto na Okružnom sudu u Banjaluci. Dakle, pravosnažne presude su donesene u dovoljnom broju da možemo reći da postoji ustaljena sudska praksa po svim najvažnijim pitanjima”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.

Naime, ishodi sudskih sporova u prethodne četiri godine kada je riječ o pitanju obligacionih odnosa korisnika i davaoca usluge pokazuju da je ovo pitanje sada u potpunosti riješeno. Svaki korisnik koji prima toplotnu energiju ima obavezu da je plaća do momenta isključenja, a postojanje ugovora nije jedini uslov i način za nastanak obligacionog odnosa.

Ovo je, dodaju iz “Eko toplana”, vrlo značajno jer je po ovom pitanju odlučivao i Ustavni sud Republike Srpske i ta odluka Ustavnog suda je često interpretirana na pogrešan način.

“Osim toga, sada je jasno koji su uslovi priključenja i isključenja, kao i to da svaki korisnik ima pravo da bude priključen ili isključen uz poštivanje uslova propisanih pozitivnim propisima. Ustavni sud Republike Srpske je jasno potvrdio koji pozitivni propis se primjenjuje i na koji način. Sudska praksa jasno pokazuje da svi koji su koristili toplotnu energiju imaju obavezu da je i plate, niko ne može biti prisiljen da koristi uslugu, ali samovolja nije dozvoljena”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.

Direktor Korporativnog sektora Željko Gajić, diplomirani pravnik, na pitanje postoji li korporativno upravljanje u “Eko toplanama”, ističe da su “Eko toplane”, kao dio veće grupacije, preuzele način korporativnog upravljanja matične organizacije.

Kako je dodao, to podrazumijeva da se radi o modernim principima gdje korporativni poslovi, a time i pravni poslovi, ne predstavljaju beskonačnu administraciju, već servis korisnicima usluga i menadžmentu.

“Potpuno organizovanje korporativnih poslova započelo je još osnivanjem privrednog društva, ali realni uslovi stvoreni su početkom prošle godine. Naime, do tada pravnu službu nije bilo moguće osposobiti za djelovanje na sudovima kada su u pitanju odnosi s korisnicima, zbog nejasnih zakonskih i podzakonskih rješenja, ali i situacije u kojoj nije postojala jasna sudska praksa”, pojasnio je Gajić.

Upitan smatra li da je moguće graditi povjerenje kroz sudske postupke, Gajić ističe da njegov dolazak u ovo privredno društvo ima za cilj jačanje povjerenja korisnika. Dodao je da je u uslovima koji su vladali do ove sezone grijanja bilo nemoguće uputiti korisnike u njihova prava, jer su svi čekali odluke drugostepenih sudova, pa tako i “Eko toplane”.

“U drugoj polovini ove godine ove presude su i donesene i to u korist ‘Eko toplana’. Sada svaki korisnik zna ili može da zna da su ‘Eko toplane’ postupale zakonito i ispravno, ali isto tako svakom korisniku se može dati kvalitetan savjet kako najbolje da postupi bez bojazni da će sutra korisnik smatrati da je prevaren na bilo koji način”, precizirao je Gajić. Upitan znači li to da će doći do značajnih promjena u načinu rada po ovom pitanju, on ističe da do promjena već dolazi.

“‘Eko toplane’ više nemaju potrebu da sva sporna pitanja rješavaju na sudu. Naš pravni tim je ove godine kompletiran i sve edukacije su završene. Naši pravnici kontinuirano preuzimaju predmete od advokatske kancelarije koja je svoj dio posla uspostavljanjem sudske prakse uspješno završila”, navodi Gajić.

Podsjećamo, “Eko toplane” su u vlasništvu “IEE technology” sa 51,03 odsto i grada Banjaluka sa 48,97 odsto vlasničkog učešća. Osnovane su 2017. godine, a s isporukom toplotne energije odlukom Skupštine grada Banjaluka krenule su 1. februara 2018. godine.

Od marta ove godine preduzećem upravlja i rukovodi Upravni odbor u sastavu Borko Torbica – predsjednik, te članovi Dragiša Zečević, Milan Štrbac i Dragana Kljajić, pišu Nezavisne.

Grijna sezona u gradu Banjaluci ove godine počela je 15. oktobra, kako je i planirano.

S obzirom na sve poteškoće i česte prekide u isporuci toplotne energije stanovništvu, Grad Banja Luka aktivno je uključen u rješavanje ovog problema, kazao je gradski menadžer Bojan Kresojević, saopšteno je iz Gradske uprave.

“Upoznati smo sa činjenicom da distributivna mreža nije u dobrom stanju na području Banjaluke. Samo u oktobru mjesecu imali smo 42 kvara. Do te informacije smo došli komunicirajući sa našim sugrađanima, pa smo zajedno sa preduzećem ‘Eko toplane’ odlučili da zajedno dođemo do nekog rješnja, kako bi zadržali sve korisnike. Svi oni, koji su imali prekide u snabdjevanjeu duže od 24 časa, imaju pravo na bonifikaciju, koja je već iskazana na oktobarskim računima”, kazao je Kresojević.

Dodaje kako preduzeće “Eko toplane“ imaju preko 19 hiljada korisnika, te da je ukupno 1961 korisnik, odnosno 10 odsto njih imalo problema sa isporukom toplotne energije, te su ostvarili pravo na bonifikaciju.

“Ovo je maksimalan broj bonifikacija u jednom periodu u Banjaluci kada je u pitanju centralno grijanje. Ipak, znamo da to nije adekvatno rješenje za naše sugrađane, jer smo svjesni da grad ima oko 200 kilometara distributivne mreže, te da čak 120 kilometara datira još iz 1970. godine. To je prilično dug period, da se ne ulaže u takvu mrežu”, rekao je gradski menadžer.

Upravo zbog toga, želja ove gradske administracije jeste da naprave jedan veliki korak.

“Još na početku našeg mandata započeli smo razgovore o mogućnostima koje će poboljšati stanje toplovodne mreže. Imali smo i sastanak u Novom Sadu, gdje smo dogovorili konkretne korak u junu i julu mjesecu naredne godine, da započnemo projekat sanacije te distributivne mreže. Jedini način da naši sugrađani dobiju adekvatno grijanje jeste da riješimo ovaj problem. Stoga, obratili smo se EBRD-u za finansijsku podršku jednom takvom projektu. Projekat koji mi planiramo vrijedan je 10 miliona KM, u prvoj fazi, kako bi sanirali 10 kilometara mreže”, dodao je Kresojeivć.

Dodaje kako je potrebno prikupiti određenu dokuemntaciju, te da se grad ne može biti paralisan time što će biti iskopano 10 kilometara. Radiće se najmanje dvije, do tri sezone, a neki poslovi će se obavljati i u toku grejne sezone.