VRBAS Media

Oznaka: Ebrahim Raisi

  • Erdogan i predsjednik Irana: Islamski svijet se mora ujediniti protiv izraelskih napada u Palestini

    Erdogan i predsjednik Irana: Islamski svijet se mora ujediniti protiv izraelskih napada u Palestini

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je telefonom svom iranskom kolegi Ebrahimu Raisiju da se islamski svijet mora ujediniti protiv izraelskih napada u Palestini.

    Turski predsjednik istakao je važnost očuvanja statusa svetih mjesta i istakao “razumno promišljanje” kako bi se izbjegla nova eskalacija

    Regija trenutno prolazi kroz razdoblje visokih napetosti jer je Izrael gašan raketama sa sjevera i juga iz Libanona i Gaze.

    Dvojica čelnika također su razgovarali o incidentima u džamiji al-Aqsa i iransko-turskim odnosima, navodi se u izvještaju

    Turski predsjednik istakao je važnost očuvanja statusa svetih mjesta i naglasio “razumno promišljanje” kako bi se izbjegla nova eskalacija nasilja u Izraelu i na palestinskom teritoriju.

    Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen rekao je svom turskom kolegi Mevlutu Cavusogluu da će izraelska vojska odgovoriti na svaki pokušaj terorisanja civila nakon što je u napadu na Zapadnoj obali poginulo dvoje ljudi.

    Erdogan je u srijedu osudio postupke izraelske policije u džamiji al-Aqsa u Jeruzalemu, nazivajući takva djela u kompleksu džamije “crvenom linijom” za Tursku.

    “Osuđujem gnusna djela počinjena protiv prve kible muslimana u ime moje zemlje i mog naroda i pozivam da se ovi napadi što prije zaustave”, rekao je Erdogan.

  • Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte su u trojni sastanak predsjednika Irana, Rusije i Turske u Teheranu – posvećen izvozu ukrajinske pšenice i saradnji u oblasti energetike. Za Putina samit je prilika da ojača vojni i ekonomski otpor sankcijama i naoružavanju Ukrajine.

    Ruski “Gasprom” i Iranska nacionalna naftna kompanija potpisali su sporazum vrijedan desetine milijardi dolara. Time Moskva dobija ključnu rutu za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte, dok Vašington navodi da Rusija traži dronove od Irana za rat u Ukrajini, što je Rusija demantovala, piše RTS.

    Deblokada ukrajinskog žita iz Crnog mora, da bi se ublažila svjetska kriza hrane – među glavnim je temama predsjednika Putina, Raisija i Erdoana u Teheranu. Rusija će učiniti sve da ukrajinsko žito stigne na svjetska tržišta, kaže Putin i dodaje da situacija u Ukrajini nije toliki razlog za pomenutu krizu. Kaže da Kijev sam sprečava izvoz, paljenjem žita u Marijupolju i miniranjem Crnog mora.

    Iranske i ruske kompanije potpisale su u Teheranu ugovor o do sada najvećoj investiciji u Iranu po kome će ruske kompanije uložiti 40 milijardi dolara u iransku naftnu industriju i gas.

    Iran, koji je dugo pod sankcijama Zapada, oslanja se na prodaju nafte Aziji, posebno Kini. Zbog sukoba u Ukrajini i sankcija – i Rusija se sve više okreće tim tržištima, što bi moglo da pojača nadmetanje u prodaji nafte.

    “Hvala vam što pokušavate da posredujete, što pravite platformu za pregovore o pitanjima hrane, prije svega o prevozu žitarica preko Crnog mora. Načinili smo napredak zahvaljujući vašem posredovanju. Nisu svi problemi riješeni, ali se krećemo naprijed, a to je dobro”, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije.

    Putin nastoji da ojača odnose i sa Turskom, članicom NATO-a, koja je dozvolila da se Alijansa proširi duž ruskih granica.

    Erdoan se posljednjih godina približio Putinu i jedan je od najaktivnijih posrednika između Putina i Zelenskog. Novim ekonomskim sporazumom Turska i Iran će utrostručiti trgovinu.

    “Problem za Tursku i Iran su Radnička partija Kurdistana i druge terorističke organizacije. Zajedno ćemo nastaviti borbu protiv njih. Naše dvije zemlje dogovorile su i povećanje trgovinske saradnje za 30 milijardi dolara”, kaže Erdoan.

    “Da bismo obezbijedili naše granice moramo se zajedno boriti protiv terorista. Odbacili smo dvostruke standarde Zapada po pitanju terorizma”, naglašava predsjednik Irana Ibrahim Raisi.

    Na dnevnom redu samita je traženje političkog rješenja za sukob u Siriji. Ankara je objavila novu vojnu ofanzivu na sjeveru Sirije, ali su Rusija i Iran upozorili Tursku zbog te vojne akcije.

    Teheranu je večeras počeo trilateralni susret predsjednika Rusije, Turske i Irana, Vladimira Putina, Redžepa Tajipa Erdoana i Ebrahima Raisija, a na početku sastanka snimljena je fotografija na kojoj se trojica lidera drže za ruke, prenosi Tanjug.

    Lideri Rusije, Irana i Turske učestvuju na samitu procesa iz Astane o rješenju krize u Siriji, nakon čega će usvojiti zajedničku izjavu i obratiti se medijima.

    Na dnevnom redu samita biće nedavni razvoj dogadaja u Siriji, borba protiv terorističkih organizacija, pokušaji političkog rješenja, humanitarna situacija i dobrovoljni povratak Sirijaca kućama.

    Kako je ranije najavljeno, trojica lidera će razgovarati i o regionalnim i međunarodnim problemima.

    Prije trilateralnog razgovora održani su bilateralni susreti.

  • Stižu reakcije iz Irana na sporazum Izraela i SAD-a

    Stižu reakcije iz Irana na sporazum Izraela i SAD-a

    Iranski zvaničnici uputili su prve reakcije nakon potpisivanja tzv. Jerusalemske deklaracije između SAD-a i Izraela u kojoj se navodi kako će Iranu uskratiti nabavku nuklearnog oružja.

    Prvi koji su se oglasili bili su zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova Irana te su naglasili kako je glavni cilj Washingtona da održava lažno stanje sigurnosti Izraela.
    “Sve dok je lažna država Izrael prva stanica u posjetama američkog predsjednika regiji, kao i održavanje njihove sigurnosti i superiornosti, zemlje Bliskog istoka neće postići mir i stabilnost”, rekao jee glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana Naser Kanaani.

    Znatno oštriji odgovor na Jerusalemsku deklaraciju stigao je od iranskog predsjednika Ebrahima Raisija koji je poručio kako je Iran jači nego ikada prije te je upozorio SAD da pažljivo planiraju naredne korake.


    “Iranska nacija neće prihvatiti bilo kakvu vrstu nesigurnosti i krize u regiji, a muslimanski narodi su također zgroženi ponižavajućim odnosima njihovih vlada sa Sjedinjenim Američkim Državama što je dovelo do pljačke nacionalnih bogatstava njihovih zemalja”, rekao je Raisi.

    U kontekstu jačanja Izraela, Raisi je pojasnio kako vlada ove države ne smije imati pohlepan odnos prema Bliskom istoku i Aziji.

    “Islamska Republika Iran zato smatra da intervencija cionističkog režima u regiji nema nikakvu drugu namjeru osim izgradnje krize. Posao tog režima je uvijek tranzit nesigurnosti i terorizma u cijelom regionu”, pojasnio je iranski predsjednik.

    Na kraju, osvrnuo se i na djelovanje Zapada prema Iranu.

    “Iran smatra Amerikance slabijim nego ikada prije, a kako zapadnjaci tvrde, njihova politika maksimalnih sankcija, pritisaka i prijetnji prema Iranu je propala. Zbog toga ne smiju pokušavati ponoviti svoju dosadašnju propalu politiku”, zaključio je Ebrahim Raisi.

    Podsjetimo, predsjednik SAD-a Joe Biden tokom posjete Izraelu potpisao je sa šefom diplomatije ove države Yairom Lapidom Jerusalemsku deklaraciju koja je usmjerena protiv iranskog nuklearnog programa.

    “Nećemo dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje”, rekao je Biden na konferenciji za novinare nakon potpisivanja deklaracije

  • Veliki susret zakazan u Iranu: Raisi, Erdogan i Putin sastat će se naredne sedmice u Teheranu

    Veliki susret zakazan u Iranu: Raisi, Erdogan i Putin sastat će se naredne sedmice u Teheranu

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako će ruski lider Vladimir Putin naredne sedmice posjetiti Iran gdje bi trebao održati veliki trilateralni sastanak između predstavnika Rusije, Irana i Turske.

    Prema informacijama koje je objavio Peskov, Putin će u Teheran otputovati 19. jula gdje će se sastati s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem te predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    “Pored trilateralnog sastanka, naravno, bit će i bilateralnih susreta. Jučer smo izvještavali o predstojećim kontaktima na najvišem nivou između Putina i Erdogana, a ovaj sastanak će se održati upravo u Teheranu”, precizirao je Peskov.

    Nakon početka rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin samo je dva puta putovao u inostranstvo i to u posjete Tadžikistanu i Turkmenistanu.

    Povodom sastanka s Vladimirom Putinom oglasili su se i iz Teherana te su istakli kako će razvoj ekonomske saradnje biti prioritet u razgovorima Rusije i Irana. Nešto ranije, 23. juna, u Teheranu su sastanak održali i ministri vanjskih poslova Irana i Ruske Federacije te su razgovarali o razvoju trgovine i saradnji u energetskom sektoru.

  • “Jedva čekam da joj vidimo leđa” Nećiš o nastavku skandaloznog ponašanja ministarke Turković

    “Jedva čekam da joj vidimo leđa” Nećiš o nastavku skandaloznog ponašanja ministarke Turković

    Član Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma parlamenta BiH Nenad Nešić ocijenio je da je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković “ekstrem” i da je njeno neovlašteno djelovanje u Teheranu nastavak njenog skandaloznog ponašanja.

    Ne znam da li se Turkovićeva može nazvati ministrom inostranih poslova. Riječ je o ekstremu. I prije smo ukazivali na njen loš rad i tražili njenu smjenu – rekao je Nešić Srni.

    Bez obzira koliko je BiH nefunkcionalna, kaže Nešić, najveća greška srpskih poslanika u parlamentu BiH je što su došli u poziciju da glasaju za njeno imenovanje na poziciju ministra inostranih poslova u Savjetu ministara.

    – Nadam se da nam se ovakva greška kao što je slučaj sa ministrom Turković nikada više neće ponoviti. Mi sebe ne možemo abolirati od odgovornosti – rekao je Nešić.

    Kada je riječ o diplomatskim gafovima Turkovićeve, Nešić smatra da je to samo nastavak njenog skandaloznog ponašanja.

    – Mogu samo da kažem da jedva čekam da joj istekne mandat i da joj vidimo leđa – dodao je Nešić.

    Turkovićeva je razgovarala u Teheranu sa novoizabranim predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, koga mnogi Iranci i aktivisti za ljudska prava dovode u vezu sa masovnim pogubljenjem političkih zatvorenika 80-tih godina.

    Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika ogradio se od neovlašćenog djelovanja Turkovićeve u Teheranu.

    Savjetnik za spoljnu politiku srpskog člana Predsjedništva Ana Trišić rekla je Srni da Turkovićeva kao ministar ima generalno ovlašćenje da održava kontakt sa svim državama sa kojima BiH ima diplomatske odnose, uključujući Iran, ali je morala da vodi računa o delikatnosti situacije.

    Konzervativni klerik Ibrahim Raisi, bivši šef iranskog pravosuđa, izabran je u junu za novog predsjednika Irana.

    Smatra se odgovornim za smaknuće vješanjem najmanje 3.000 ljudi. Amnesti internešenel traži da se protiv njega pokrene istraga za zločine protiv čovječnosti i za grubu povredu ljudskih prava.

  • Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH: Ograđujemo se od susreta Turkovićeve sa Raisijem

    Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH: Ograđujemo se od susreta Turkovićeve sa Raisijem

    Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika ograđuje se od neovlašćenog djelovanja ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković u Teheranu, rekla je Srni rekla je Srni savjetnik za spoljnu politiku srpskog člana Predsjedništva Ana Trišić.

    Turkovićeva ima dugu istoriju neovlašćenog djelovanja.

    Trišićeva je navela da Turkovićeva kao ministar ima generalno ovlašćenje da održava kontakt sa svim državama sa kojima BiH ima diplomatske odnose, uključujući Iran, ali je morala da vodi računa o delikatnosti situacije.

    Povodom susreta Turkovićeve sa novoizabranim predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem za koga postoji zabrinutost zbog njegove uloge u masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika tokom 1980-tih u Iranu, Trišićeva je istakla da funkcioner ranga Turkovićeve ne može reći da nije upoznat sa kontroverzama i u tom smislu trebalo je da traži konsultacije sa Predsjedništvom BiH, ali ona to nije učinila, nego je djelovala na svoju ruku.

    “Naš kabinet ograđuje se od njenog djelovanja koje ima elemente prekoračenja ovlašćenja i zadržava pravo na preduzimanje odgovarajućih administrativnih i pravnih koraka”, rekla je Trišićeva.

    Ona je naglasila da je Turkovićeva član Savjeta ministara koji ima dugu istoriju neovlašćenog djelovanja i prekoračenja ovlašćenja, te da vjeruje da će pravni sistem u jednom trenutku konačno reagovati.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković razgovarala je u utorak, 3. avgusta, u Teheranu sa novoizabranim predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem o unapređenju bilateralnih odnosa i jačanju saradnje u različitim oblastima.

    Ibrahim Raisi je bivši šef iranskog pravosuđa. Mnogi Iranci i aktivisti za ljudska prava izrazili su zabrinutost zbog njegove uloge u masovnim pogubljenjima političkih zatvorenika tokom 1980-tih. Iran nikada nije priznao masovna pogubljenja.

  • Turković se u Teheranu sastala s novoizabranim predsjednikom Irana Raisijem

    Turković se u Teheranu sastala s novoizabranim predsjednikom Irana Raisijem

    Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, sinoć se u Teheranu sastala s novoizabranim predsjednikom Islamske Republike Iran Ebrahimom Raisijem.

    Ministrica Turković je čestitala na izboru i poželjela uspješan mandat predsjedniku Raisiju, koji je jučer zvanično preuzeo dužnost predsjednika Irana, a upravo je sastanak s ministricom Turković bio jedan od prvih zvaničnih sastanaka.

    Tokom sastanka je razgovarano o unapređenju bilateralnih odnosa dvije prijateljske zemlje, te jačanju saradnje u različitim oblastima. Predsjednik Raisi je kazao da je potrebno jačanje ekonomske saradnje i trgovinske razmjene, što će biti jedan od prioriteta nove administracije. Istakao je da će Iran uvijek podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te da će podržavati napredak naše zemlje.

    Turković se zahvalila narodu i zvaničnicima Irana za svu podršku koju su pružili Bosni i Hercegovini u proteklim decenijama, te predsjednika Irana upoznala s trenutnom političkom situacijom u našoj zemlji, posljednjim dešavanjima vezanim za odluke visokog predstavnika, te odnosima u regionu. Također, ministrica je govorila o nastojanjima naše zemlje da ispunjava svoje vanjskopolitičke obaveze, te poteškoćama s kojim se susreće na tom putu.

    Sinošnjem sastanku je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif, s kojim će ministrica Turković danas održati odvojeni sastanak, zajedno s delegacijama Ministarstava vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Irana.

    Tokom službene posjete Iranu, ministrica Turković će održati i druge sastanke sa zvaničnicima ove zemlje, te prisustvovati inauguraciji novog iranskog predsjednika Raisija, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MVPBiH.

  • Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Ko je novi predsjednik Irana: Kontroverzni lider koji je u prošlosti bio član “Vijeća smrti”

    Stanovnici Irana u subotu su izabrali novog predsjednika ove države. U narednim godinama, Iran će predstavljati kontroverzni političar Ebrahim Raisi koji je dobio podršku više od 60 posto stanovnika ove države.

    Šezdesetogodišnji političar tokom kampanje sebe je predstavljao kao najbolju osobu za borbu protiv korupcije i rješavanje ekonomskih problema s kojima se Iran suočava u posljednjem periodu.

    Ko je zapravo Ebrahim Raisi?

    Novi iranski predsjednik rođen je 1960. godine u Mashadu, drugom po veličini iranskom gradu i centru najsvetijeg šiitskog svetišta u državi. Raisi je odrastao u religijski orijentiranoj porodici gdje je kao mlad stekao značajno vjersko obrazovanje, te studirao kod nekoliko istaknutih islamskih učenjaka.

    Još dok je bio student, Raisi je sudjelovao u protestima protiv tadašnjeg vladara Mohammada Reze Shaha Pahlavija koji je na kraju svrgnut s vlasti 1979. godine u promjenama koje su dovele do stvaranja Islamske republike Iran.

    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Raisi dobio podršku više od 60 posto građana Irana (Foto: EPA-EFE)
    Nakon revolucije i uspostave vlasti na čelu sa ajatolahom Homeinijem, Raisi je započeo rad u pravosuđu gdje je djelovao kao tužilac u nekoliko iranskih gradova, a pravosudni “zanat” izučavao je pod nadzorom ajatolaha Hamneija koji postaje iranski predsjednik 1981. godine.

    Tokom pravosudne karijere, Raisija je odlikovala velika ambicioznost što je potvrđeno i time da je postao zamjenik glavnog tužitelja u Teheranu kada je imao samo 25 godina.

    Kontroverzne odluke

    Upravo u periodu, kada postaje zamjenik tužitelja u Teheranu, za Raisija se počinju vezati brojne kontroverzne odluke. Organizacije za ljudska prava ističu kako je, dok je bio na toj funkciji, Raisi obnašao i funkciju jednog od četvorice sudija koji su sjedili u “tajnim” sudovima osnovanim 1988. godine, a koji su kasnije postali poznati i kao “Komiteti smrti”.

    Ovaj komitet bio je zadužen za nadzor, ali i likvidaciju hiljade političkih zatvorenika i neistomišljenika tadašnje iranske politike.

    “Komitet smrti” većinom je sudio članovima ljevičarskih opozicionih grupa, a tačan broj onih koje je Komitet poslao u smrt ni danas nije poznat. Nevladine organizacije koje se bave proučavanjem ovog dijela historije Irana, ističu kako je Komitet odgovoran za smrt oko 5.000 muškaraca i žena koji su pogubljeni i pokopani u neoznačenim masovnim grobnicama što predstavlja zločin protiv čovječnosti.

    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Raisija i danas prate događaji iz 1988. godine (Foto:Twitter)
    Uprkos činjenici da je bio dio Komiteta, Raisi je više puta odbacio tvrdnje da je odgovoran za ubistva te je naglašavao kako su ubistva pravdana vjerskom presudom vrhovnog vođe ajatolaha Homeinija. Zbog njegove moguće umiješanosti u ova djela, često se može čuti kako politički protivnici Raisija zovu i “Gospodin smrt”.

    Razmjere masovnih ubistava izložene su i u izvještaju od 130 stranica koje je napisao advokat za ljudska prava sa sjedištem u Londonu Geoffrey Robertson.

    “Političke protivnike su vješali o dizalice te su njihovi konopci visili ispred ulaza u salu za sastanke. Ostale su izvodili tokom noći gdje su ih ubijali streljački vodovi”, navodi se.

    Politički uspon

    Nakon dešavanja tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća, Raisi je napredovao kako u pravosudnom tako i u političkom životu Irana. Također, 10 godina, tačnije do 2014. godine obavljao je dužnost zamjenika glavnog sudije Irana.

    Nakon 2014. godine, Raisi je unaprijeđen u glavnog državnog tužioca, a 2016. godine ajatolah Hamnei ga je imenovao čuvarom jednog od najznačajnijih religijskih centara Astan Quds Razavi. Kompleks je smješten u Mashadu i sadrži mauzolej Imama Reze koji prema šiitskom vjerovanju predstavlja osmog duhovnog i političkoj nasljednika poslanika Muhameda.

    Raisi je na ovoj poziciji vladao imovinom vrijednom milijarde dolara te je uspostavio brojne političke i vjerske veze sa elitom Mashada.

    Tokom 2017. godine, Raisi se prvi put kandidovao za predsjednika Irana čime je postao glavni politički protivnik nešto umjerenijeg političara Hasana Rouhanija. Uprkos tome što je svojom kandidaturom jasno istakao svoje političke ambicije, i dalje je ostao miljenik ajatolaha Hamneia koji ga je 2019. godine imenovao za šefa pravosuđa Irana.


    Kao šef pravosuđa, Raisi je proveo reforme koje su dovele do smanjenja pogubljenja ljudi koji su osuđeni na smrt i pogubljeni zbog krivičnih djela povezanih s drogom.

    Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Raisi je obećao građanima kako će se boriti protiv inflacije, otvoriti najmanje milion radnih mjesta godišnje te se posvetiti izgradnji novih stanova. Također, naglasio je kako će se zalagati za finansijsku transparentnost i borbu protiv korupcije.

    S druge strane, vanjskopolitički problemi Irana će i u narednom periodu ostati isti, a oni će se prije svega odnositi na situaciju s Izraelom te obnovu nukelarnog sporazuma s SAD-om.


    Do sada, Raisi je nudio nekoliko promišljanja o tome da li bi Iran trebao prihvatiti novi nuklearni sporazum s SAD-om. Iako je rekao kako će podržati eventualni dogovor Irana i SAD-a, Raisi je naglasio kako će iza tog sporazuma stajati jaka vlada koja će nadgledati njegovo provođenje.

    Zbog ovakvih stavova, očekuje se kako će i pored eventualnog dogovora SAD-a i Irana, odnosi dvije države u budućnosti i dalje odlikovati napetost, naročito ukoliko se uzme u obzir da je novi predsjednik Irana pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava.