Oznaka: Dragan Čović

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje da vlast poslije opštih izbora u BiH bude formirana za mjesec dana od proglašenja rezultata u kojima, kako je istakao, ne očekuje značajnije promjene.

Čović je rekao da će HDZ BiH imati vlast u šest kantona, FBiH i Savjetu ministara, uključujući predsjedavajućeg.

“HDZ BiH je sa partnerima napravio rezultat da može tražiti partnere u skladu sa legitimitetom iz druga dva naroda i da ide u formiranje vlasti za 30 dana od proglašenja izbora, koje očekujemo 1. novembra”, rekao je Čović novinarima u Mostaru nakon proširene sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.

Čović je naveo da će partneri iz druga dva naroda biti oni koji imaju legitimitet i većine u klubovima naroda i da će one partije, koje budu željele da sa HDZ-om BiH prave vlast, morati sa njim da usaglase program za naredne četiri godine.

“Rekli smo da program ima tri elementa: evro-atlantski koji obuhvata Izborni zakon BiH, drugi je pravna država koji podrazumijeva uslove za naš kandidatski status za EU i treći je ekonomsko-socijalni paket”, naveo je Čović.

On smatra da je nedopustivo da Savjet ministara telefonski pokušava riješiti ključna životna pitanja u BiH i na stotine zaostalih tačaka.

“Preuzeo sam kao predstavnik politika koje predvodim da ćemo u taj paket ugraditi sve što je reformski, a znači sigurnost BiH u vojnom i pravnom smislu. Sve što treba, prilagodićemo potrebama evropskih standarda i ono što od nas Brisel zatraži”, rekao je Čović.

On je dodao da će u funkciju bezbjednosti, kada je u pitanju aspekt Ministarstva odbrane, pa i ministarstava unutrašnjih poslova, staviti sve što treba sa vojne i bezbjednosne strane, ali je istakao da se to ne može uraditi bez partnera iz druga dva naroda.

“Ubijeđen sam da ćemo naći partnere koji žele na taj način izgraditi svu strukturu izvršne vlasti na kojoj ćemo moći bazirati brzo donošenje odluka na Savjetu ministara”, rekao je Čović.

On je naglasio da DF ne može biti partner HNS-u, a da će se vidjeti ko će imati većinu u domovima naroda.

HDZ će, kaže on, zahtijevati da sadašnji Savjet ministara i Vlada FBiH usvoje budžete za narednu godinu

Vlast na svim nivoima u BiH gdje su prisutni predstavnici HDZ-a BiH i HNS-a neće ni teoretski biti moguće formirati bez njih, rekao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u intervjuu za Anadoliju.
Uvjeren je da niko u BiH i ne razmišlja na način da zaobiđe HDZ BiH u formiranju vlasti, jer, kako dodaje, to bi bilo gubljenje vremena.
-Ono što je najvažnije, HDZ BiH će tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti hitno vlast na svim nivoima kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata – naglasio je Čović.

Kaže da će partneri HDZ-u BiH u formiranju vlasti u BiH biti prije svega onaj ko pobijedi u apsolutnom iznosu svih brojki i tih kockica koje se slažu, pošto su specifični izbori.

– Imamo kantonalni, entitetski i nivo BiH, pa potom izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere Kristijana Šmita. Onaj ko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, ko god da jeste. A, onda, prva obveza je razgovarati upravo sa tim ljudima. Zbog toga mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem iduće sedmice, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces – istakao je Čović.

Dodao je da je bilo mnogo kontakata i različitih vizija, „pogotovo iz uslovno rečeno, političkog Sarajeva“.

– Oni vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvaliteta u parlamentima, prije svega, mislim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na nivou entiteta. Čini mi se da je u Republici Srpskoj nešto jasnija situacija kada su politike u pitanju, odnosno stranke. I oko člana Predsjedništva iz Srpske je završena stvar, a što se tiče predsjednika Srpske, mislim da je to, također, manje-više jasno. Sada, kada budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja – istakao je Čović.

Čović tvrdi kako se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine.

Dodaje da će ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, „ali ne nešto nametnuto od Šmita ili nekog drugog“.

– Mi to moramo uraditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako trebamo nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to takođe trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada uz to ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU. Onda ste u jednom drugom statusu potpuno. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno sa izgradnjom vlasti – Savjeta ministara BiH, našeg predsjedavajućeg Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu. Da nam se ne može desiti da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle – navodi Čović i napominje da je više zakona bilo u proceduri kroz različite klubove ili pojedince koji su ih predlagali u Parlamentarnoj skupštini BiH nego što ih je predlagao Savjet ministara BiH.

Iznio je i stav o tome šta misli o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit u izbornoj noći, 2. oktobra, te činjenici da je upitno kako će se popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, zatim izabrati delegati ostalih iz svih kantona, odnosno postoji li opasnost da mali dio kantona izabere cijeli Dom naroda Parlamenta FBiH.

-To je problem sam po sebi. Međutim, kada sve Saberem, Šmit je povukao potez za koji sam mu ja zahvalio kada smo razgovarali uoči nametanja tog rješenja. To smo mi trebali uraditi. Rješenja su jednostavna. Sada mi možemo raspravljati da li je trebalo dizati brojku sa 17 na 23, ima li ikakve racionalnosti za takvo nešto. Ali su to brojevi koji se pojavljuju u pregovorima u Neumu. To je upravo jedna populacija sarajevske politike tražila, da na taj način iznađemo rješenja da svaki kanton daje bar jednog predstavnika. Inače, klubovi naroda, Klub Bošnjaka, Klub Srba i ostalih su prije svega kalkulacija bošnjačke politike. I onda se pokušala ta kalkulacija prenijeti na Klub Hrvata. To je ona famozna trećina ili šest poslanika. Vidjeli smo i kako se to sada radilo. Mislim da smo s te strane oslobodili se tog pritiska ovim nametnutim rješenjima bar kratkoročno – ističe Čović.

Bez obzira na navedene poteškoće, on je uvjeren da će vrlo brzo, dok budu dogovarali novu vlast, imati rješenja popunjavanju i formiranju domova naroda.

-Postoji realan problem Kluba Srba. Nismo ga mogli popuniti ni do sada na broju 17, a nekada smo dolazili i do polovine toga, a sada hoćemo na 23. To su stvari koje ćemo morati rješavati u hodu. Uvjeren sam da ćemo mi čitav Izborni zakon BiH promijeniti u koji će biti ugrađeno i Predsjedništvo BiH. To je moja jedina zamjerka visokom predstavniku. Rekao sam mu – je li moguć da vi opet predlažete nešto, a da niste ugradili i člana Predsjedništva BiH. Je li moguće da ćete opet dozvoliti da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH? Jer, ako imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda bi bilo logično da ga biraju dominantno predstavnici hrvatskog naroda. Naravno, isto mislim i za druga dva. Te stvari ćemo morati urediti. Ali, to moramo mi uraditi -, ističe Čović.

Podvukao je da se Izborni zakon BiH se mijenja u Parlamentarnoj skupštini , a smatra da je potrebno imati parlamentarnu većinu koja će u Predstavničkom domu taj posao moći završiti do kraja ove godine.

-Moraćemo imati ta partnerstva koja će garantovati da bar za Izborni zakona BiH postoji natpolovična većina u klubu jednog, drugog i trećeg naroda. U Predstavničkom domu trebaće imati većinu koja će garantovati da ćemo mi do kraja godine taj posao završiti i da se više nikada tim pitanjem ne bavimo. Ostavićemo ga po strani, a bavićemo se ovim pitanjima pravne države, bezbjednosti, ekonomije, socijalnog stanja, odnosno kako zaštititi ogroman broj ljudi koji su danas ovisni o nekoj pomoći djelovanjem države i naravno onih koji žele ubrzani evropski put. To je to partnerstvo koje možemo iscrpiti iz legitimnog predstavljanja i koje ugraditi u međusobne ugovore koje ćemo ponuditi strancima. Ko nije spreman usvojiti bidžet FBiH i na nivou BiH do kraja godine, šta ću sa njim sjediti -poručuje Čović.

Spoljna politika
Govorio je i o važnosti odnosa BiH, prvenstveno sa susjednim državama.

-Lično sam imao odličnu komunikaciju i sa Hrvatskom i sa Srbijom i sa Crnom Gorom kao prvim susjedima. Otežava nam vidno odnos te tri države između sebe. Hrvatska i Srbija nisu uspjele napraviti ono što je trebalo za potrebe BiH, a to je primarno njihova dobra saradnja. Kada imate između njih problem, onda je jasno da se on odražava na populaciju koja živi ovdje u BiH, bez obzira na to da li je to srpski ili hrvatski narod – smatra on.

Dodao je i da ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković ne može otići u svijet i izgovoriti ono što misli porodica Izetbegović, SDA, pa i bošnjački narod.

-To mora biti politika BiH. Mi moramo usvojiti, osim onog strateškog dokumenta spoljne politike, i zakon o spoljna politici. Eto neće više biti Bisera Turković, sada će doći neki Hrvat ili Srbin i šta će biti, hoće li oni slušati nekoga, neku porodicu, pa neku stranku. Naravno da se tada sramotimo u očima onih koji prate ono što mi radimo – naglasio je Čović.

Smatra da smo zbog toga došli na dno u jugoistočnoj Europi.

-Ako je rat u Ukrajini agresija, onda to mora biti stav BiH, a ne pojedinca u BiH, da se mi onda utrkujemo da sam ja proruski, da je neko proturski čovjek ili neko nečiji čovjek. Ako želimo u EU, onda spoljnu politiku trebamo usaglasiti s EU. Ako je to naš budući dom, poveznica, asocijacija koju želimo, onda to moramo slijediti. I ako je to agresija, onda to mora biti agresija, ako su sankcije, onda moraju biti sankcije. To su stvari koje mi još nismo razlučili kada je u pitanju vođenje vanjske politike. Nego koristimo od trenutka do trenutka – doao je.

Komšić
Govoreći o novom/starom hrvatskom članu Predsjedništva BiH, koji je inače i predsjednik DF-a Željku Komšiću kazao je da DF i osoba koja je predvodi protekle četiri godine nisu nikada bili u mogućnosti da se snjim sretnu samo zbog toga što je Komšić uzurpirao pravo jednom narodu.

-Poštujem ljude koji zagovaraju koncept građanske države, pa ćemo sjesti za sto pa ćemo vidjeti kako napraviti taj koncept. Ali, ako vam Ustav kaže da imate neke odnose, a vi ih pokušavate promijeniti, a govorite da poštujete Ustav, onda to baš jedno sa drugim ne ide. U čemu je onda razlika između trećeg entiteta ili podjele države koju zagovara (lider SNSD-a Milorad) Dodik ili građanske države. Sve je to brutalna promjena Ustava BiH. Ustav se mora promijeniti dogovorom tri strane ili dvotrećinske većine u parlamentima, a isto dođe kada se to iskalkulira. Znači, teško dok postoje dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, odnosno da ću ja kao predstavnik hrvatske politike biti u prilici i biti u mogućnosti da razgovaram sa pojedincima koji provode takvu politiku. U nekom drugom odnosu moguće. Nemam ja protiv osobe ništa. Mene ne interesuje neki Željko, neki Bakir, neki Nermin, neki Elmedin, sasvim je svejedno. Sa svima mogu biti kolega, uvjetno politički prijatelj, ali jedno je razgovarati civilizovano, jezikom koji neće nikoga povrijediti, a drugo je brinuti o BiH – podvukao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da su Bošnjaci ponovo izabrali dva člana Predsjedništva BiH i da jedan konstitutivni narod nema svog predstavnika.

“Opet imamo uzurpaciju naše pozicije u Predsjedništvu BiH”, rekao je Čović.

On smatra da je kandidat HDZ-a Borjana Krišto dobila plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda.

“Tu će sigurno doći još 15.000 ili 20.000 glasova u konačnom prebrojavanju. A onda znači vrlo jasno – da nam je neko uzurpirao to naše pravo. Jasno je da su Bošnjaci dobili dva člana Predsjedništva BiH iznova”, naveo je za TV “Nova” Čović, koji je i predsjednik HNS-a.

Čović je naveo da kandidat DF-a Željko Komšić nije pobijedio, jer je Krišto dobila potpunu podršku hrvatskog naroda i da je ona “prava pobjednica”, te postavio pitanje ko će zastupati stavove jednog od konstitutivnih naroda.

On se osvrnuo i na prijedlog hrvatske partije Most da se Komšić proglasi personom non grata i istakao da on lično podržava tu ideju.

Kmentarišući intervencije Kristijana Šmita, koji je nenajavljeno u nedjelju, 2. oktobra, na dan izbora nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i federalnog Ustava, koje se odnose na funkcionisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH) i način donošenja odluka, Čović je naveo da taj korak vjerovatno omogućava lakše formiranje vlasti.

“Vjerujem da bismo u naredna dva-tri mjeseca trebali napraviti ključne dogovore partnera. A onda ćemo, naravno, što se tiče pozicije hrvatskog naroda, HDZ-a i HNS-a, do kraja otvoriti pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, naveo je Čović.

Što se tiče intervencije u Izborni zakon BiH, Čović smatra da su za to zaslužni svi koji su stvarali ambijent u BiH da je ona država tri naroda.

“Kad je u pitanju Hrvatska tu je prije svega predsjednik Vlade Andrej Plenković. Mislim da je uložio enorman napor”, rekao je Čović, koji smatra da nije bilo Plenkovića, ne bi bilo ni takve intervencije posljednja tri-četiri mjeseca.

Prema privremenim rezultatima, u Predsjedništvu BiH hrvatski narod će predstavljati Željko Komšić, Bošnjake Denis Bećirović, a srpski narod Željka Cvijanović.

Nakon predstojećih Opštih izbora Hrvati će imati predsjedajućeg Savjeta ministara jer im to mjesto pripada, poručio je predsjednik HDZ-a Dragan Čović tokom boravka u Žepču gdje je učestvovao na trećoj programskoj konvenciji mladih HDZ-a.

“Nakon predstojećih općih izbora Hrvati će imati legitimne predstavnike na svim razinama vlasti gdje se kolektivno odlučuje. Imamo jako puno socijalnih zadataka ispred sebe, gdje trebamo brinuti o pojedincu, o osobi društva kakvog ja zamišljam u BiH jer bez obitelji tu apsolutno nema sreće i dugoročnosti, a i ne možemo voditi demografsku politiku”, izjavio je Čović.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto istakla je je kako kroz izmjene izbornog zakona treba osigurati da Hrvati mogu birati svoje političke predstavnike.

“Hrvatski narod kao i svaka druga dva naroda ima pravo birati svoje političke predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda. Doživljavam, a to se i vidi da je naša mladež jedna snaga i jedna velika budućnost sa svojim znanjem, obrazovanjem i oslonac HDZ BiH tako i oslonac Hrvatskom narodu u budućnosti”, rekla je Krišto.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović učestvovaoje na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske u Zagrebu na kojoj je istakao da se u BiH napada hrvatski narod i katolička crkva.
Čović se obratio prisutnima tokom posebne panel rasprave, na kojoj je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i upozorio na zapaljivu retoriku, govor mržnje i napade usmjere ne samo na legitimne predstavnike hrvatskog naroda nego i na hrvatski narod u cjelini, katoličku vjeru i hrvatske simbole, navedeno je u saopštenju HNS čiji je Čović predsjednik.

Takođe, još jednom je Čović naglasio da nakon Opštih izbora treba pristupiti izmjenama Izbornog zakona BiH.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je juče za Una TV rekao je da Christian Schmidt treba nametnuti izmjene Izbornog zakona i time završiti proces koji je započeo izmjenama načina finansiranja izbora i nametanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona.

“Uvjeren sam da visoki predstavnik nije trebao takvo nešto raditi jer voditi javnu raspravu s onim što će se dešavati oko Izbornog zakona kojeg nismo domaćim kapacitetima uspjeli promijeniti u proteklih godinu i po dana. Mislim da je visoki predstavnik upao u jednu zamku, prije svega bavio se tim pitanjima što ne bi trebao i to nije njihova nadležnost. Stav HDZ-a je da visoki predstavnik nije trebao ništa nametati. Međutim, on je uspio za ova dva i po mjeseca donijeti dvije krucijalne odluke oko izmjena Izbornog zakona”, rekao je Čović.

Dodao je da se jedna odnosila na finansiranje izbora, a druga na kredibilitet izbornog procesa.

“Ja sam uvjeren kad je donio te dvije odluke da je morao donijeti sve druge odluke koju se se ticale legitimnog predstavljanja. Tada bi to bilo vjerodostojno. Postaviti rok od 6 sedmica da se neko dogovori, ko nije želio da se dogovara protekle dvije godine ja mislim da je jedna politička poruka koja je trebala na neki način kupiti vrijeme zbog protesta koje smo imali u Sarajevu i evidentno izgrađene atmosfere koja je tražila da se visoki predstavnik ponaša na jedan način”, kazao je Čović.

Naglasio je da će Schmidt, ako je već donio ranije odluke, morati završiti proces nametanjem odluke o Izbornom zakonu bez obzira kakvim pritiscima bio izložen.

“Teško da mi možemo biti zadovoljni bilo čim od ovoga što se nameće kao pitanje. To je jedna mrvica koja se uzima sa stola da bi dobili mogućnost da pravodobnije implementiramo izborne rezultate nakon izbora”, rekao je Čović.

U nastavku je kazao da je on tražio da Schmidt, ako ništa, poništi odluke svih visokih predstavnika prije njega.

“To bi imalo smisla, jer u zadnjih 20 i nešto godina imali ste na stotine takvih odluka koje su počesto bile same sebi svrha”, kazao je predsjednik HDZ-a.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je ponovo govoreći o izmjenama Izbornog zakona naglasio da su one ključan uslove za sve ostale političke procese u Bosni i Hercegovini. Komentirao je i rad Centralne izborne komisije (CIK).

Obraćajući se danas novinarima nakon HDZ-ove klauzure u Vitezu, poručio je da su stranke sa sjedištem u Sarajevu nastojale održati status quo po pitanju Izbornog zakona te očekuje da Ured visokog predstavnika (OHR) nametne izmjene Izbornog zakona.

“Jasno je bilo da je strategija stranaka iz Sarajeva bila da se zadrži status quo. Mi smo do kraja ostali otvoreni. Vrlo jasno smo iznijeli stajalište po ovom pitanju. Nisam bio pobornik da OHR nameće bilo kakva rješenja po bilo kojem pitanju. Bosna i Hercegovina mora sama donositi odluke. No, ako je zadnja dva mjeseca intervenirao, onda očekujem da završi taj proces”, naglasio je Čović koji je i jedan od zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Očekuje uvjerljivu pobjedu stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) te ukazao da HNS već radi na rješenjima za teritorijalnu reorganizaciju Bosne i Hercegovine.

“Mi smo jasno poručili na vanrednom Saboru HNS-a da ako ne bude rješenja oko ustavne jednakosti i legitimnog predstavljanja, da ćemo jasno odgovoriti. Predložit ćemo drugačija rješenja ustroja, pa i teritorijalne reorganizacije, što su neki različito protumačili. Mi već na tome radimo u cilju da to bude racionalno rješenje. Ako je ikada Bosna i Hercegovina bila podijeljena, onda je danas snažno podijeljena”, konstatirao je.

Ocijenio je da Evropska unija neće dati Bosni i Hercegovini status kandidatkinje za članstvo u Uniji ako se Izborni zakon ne izmijeni. Najavio je da će to biti i uslov za formiranje vlasti.

Čović je ponovio svoju tvrdnju da su članovi CIK-a “nelegitimni i nelegalni”. Prema njegovim riječima, ova institucija radi pod utjecajem jedne stranke, odnosno jedne porodice. Međutim, kazao je da prihvata odluke CIK-a, ali da to ne znači da se miri s načinom kako su imenovani njegovi članovi.

U Mostaru je danas održana redovna, proširena sjednica Hrvatskog narodnog sabora (HNS), a nakon sjednice medijima se obratio predsjedavajući Dragan Čović.

Čović je prokomentarisao odluku koju je nedavno donio visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja se odnosi na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Također, bilo je riječi i o evetualnom dogovoru sa predstavnicima političkih stranaka iz Sarajeva.

Čović kaže kako ne postoji nikakva mogućnost da se ugrozi položaj i ono što hrvatski narod u BiH ima i uživa.

“Hrvatski narod je sebe ugradio u BiH kroz sve historijske elemente, do samog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na adekvatan način ćemo zaštiti ustavnu jednakopravnost, naše legitimno predstavljanje – ne samo kroz cenzus od tri posto u Domu naroda, već onako kako je to definisano Mostarskim sporazumom”, kaže Čović.

Čović kaže i da će, shodno presudama u Stragzbouru, poslati jasnu poruku kao oni koji “grade BiH i koji joj žele evropski put” i koji se nada da će planove koji se tiču tog puta provesti već u ovom ciklusu izbora.

Što se tiče eventualnih dogovora sa liderima ostalih političkih stranaka u BiH, Čović kaže da je otvoren za razgovore, ali da vremenskog prostora više nema.

“HNS ostaje otvoren za razgovore. Jasno smo čuli predstavnika bošnjačkih sranaka u Sarajevu i mislim da je to neprovodivo. Bilo kakvi dogovori ne mogu se implementirati, na početku smo osmog mjeseca. Nema vremeskog prostora, ali HNS je jasno otvorio svoja vrata”, tvrdi Čović.

Metaforično, Čović kaže da danas ulica (u smislu uličnih protesta) ne može rješavati probleme u kojima se nalaze BiH i hrvatski narod. Uputio je i poruku onima koji su, između ostalih, organizovali proteste i pozivali na njih.

“Vrlo jasan odgovor onima koji su ušli u svoje blato, organizirali ih, javljali se – želim im da ostanu u tom blatu mržnje”, poručio je Čović.

Na sjednici HNS je pripremljen izvještaj o odlukama koje je nametnuo Schmidt, ali ga Čović nije htio “improvizirati”.

U smislu djelovanja OHR-a, Čović kaže da samo želi od te institucije da poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

“Ne očekujem ništa od bilo koga, OHR ima zadatak poštivati Dejton a ne mjenjati odluke i ne mjenjati odluke Ustavnog suda BiH, legitimnog predstavljanja kao u slučaju Ljubić”, kaže Čović.

Dodaje također da je besmisleno lično komentarisati Schmidtov potez, ali ističe da je “jedina odluka koju visoki predstavnik treba donijeti – da poništi sve odluke njegovih prethodnika”.

Za kraj, dodaje da BiH još uvijek ima demokratskog kapaciteta.

“Još uvijek imamo demokratskog kapaciteta. EU nam je otvorila vrata, pod određenim uslovima – jedan od njih je izborno zakonodavsntvo. Hrvati će na vrijeme zaštiti svoju poziciju shodno Ustavu BiH”, poručio je Čović iz Mostara.