Službeni razgovori s drugim strankama će biti pokrenuti od 3. ili 4. studenog, ali podloge su napravljene. Naš stav je da legitimni predstavnici tri naroda primarno imaju obvezu sjesti i pokušati napraviti nužne parlamentarne većine koje će moći jamčiti provedbu određenih programa. Mi smo pripremili jedan okvirni program što bi to trebalo raditi četiri godine Taj program neće biti preširok, ali će sadržavati sve elemente koji su potrebni, kazao je u razgovoru za Fenu predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović.
U preliminarnim razgovorima s drugim stranačkim liderima je dogovoreno, kaže Čović, da se ništa ne radi prije službenog proglašenja izbornih rezultata, a to znači 2. studenog. HDZ s drugim strankama HNS-a je, dodaje, nezaobilazan čimbenik, a čeka se rasplet na drugoj strani.
-Čini mi se da će na federalnoj razini biti dvije grupacije stranaka koje će imati približno jednak broj mandata u Zastupničkom domu. Onda ostaje da se vidi tko će od njih imati većinu u bošnjačkom klubu u Domu naroda. Mi ćemo nastojati da u roku od mjesec dana nakon službenog objavljivanja rezultata izbora, pokušamo naći partnere s kojima možemo realizirati programe i uspostaviti vlast. To bi u svakom slučaju moralo biti u ovoj godini, poručio je Čović.
Optimističan je i kaže kako god završili ti pregovori uvjeren je “da ćemo bar u početnom periodu imati jednu brzu reakciju koja će pokazati da je došlo do promjene vlasti“.
–Logično bi bilo uspostaviti vlast po vertikali, jer to olakšava rad. HDZ će sa svoje strane tako i postupati, a nadamo se da će i partneri uspjeti kroz brojke osigurati to. Iako je jasno da nećemo sve županije moći ugraditi u tu priču, jer na bošnjačkoj sceni su već uočljivi dogovori o različitim koalicijama u pojedinim županijama. Naša osnovna želja je da s onima s kojima uspostavljamo vlast na jednoj, uspostavljamo i na svim drugim razinama. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti, kaže Čović.
U dosadašnjim razgovorima s drugim strankama nije bilo posebnih uvjetovanja, a HDZ-u je kao partner neprihvatljiv samo DF zbog „uzurpacije hrvatskog mjesta u Predsjedništvu BiH“.
–Mi ćemo partnerstvo praviti bez DF-a, a kako će netko odraditi kadrovsku strukturu unutar drugog bloka mi se ne možemo niti želimo u to miješati, dodaje Čović.
Što se tiče državne razine, kaže da onaj tko u Domu naroda bude imao tri izaslanika u nacionalnom klubu imat će i osigurano legitimno predstavljanje, odnosno kapacitet da bude dio kolegija i parlamentarne većine koja može donositi odluke. To je, kaže Čović, indikator, pokazatelj u kojem smjeru bi procesi trebali ići.
Na federalnoj razini Čović vidi problem u načinu popune Kluba Srba, ali i „Ostalih“ u Domu naroda.
-Do jučer je bilo važno kako ovladati Klubom Hrvata, a sada je kako ovladati srpskim i klubom Ostalih. Prema onome što ja vidim je da nećemo moći popuniti ni jedan od ova dva kluba i sada su ogromne ovlasti ostale na Središnjem izbornom povjerenstvu, koje je po meni problematično. Oni će svoje odluke vjerojatno usmjeravati prema politikama koje su ih postavile u to tijelo, smatra on.
Komentirajući činjenicu da je HDZ BiH do sada u vlasti isključivo surađivao sa SDA, a da sa SDP-om i njihovim koalicijskim partnerima nema takvu vrstu iskustva, Čović kaže da prošlost svakako treba analizirati.
–Mi nekada kažemo da nas je SDA izigrao 100 puta i to je točno, ali isto tako SDP je dva puta napravio vlast s potpuno nelegitimnim predstavnicima Hrvata. Dakle, mi ćemo i to sagledati, ali ako netko danas ima legitimitet nacionalnog predstavljanja na drugoj strani, iskustva iz prošlosti neće biti remetilački faktor u pregovorima. Njih treba uvažavati, ali i poštivati nacionalni izborni legitimitet. Onda ste vjerodostojni. Međutim, pregovori se moraju graditi prvenstveno na povjerenju pa onda na programu, poručio je.
Čović je potvrdio da se nakon izbora nije vidio ili čuo s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem. Bilo je, kaže, nekih poruka, komunikacije dužnosnika na nižim razinama, ali ne i izravnog razgovora ili susreta s Izetbegovićem.
Za mogućnost stvaranja šireg bloka stranaka iz Sarajeva, koji bi ušao u pregovore o formiranju vlasti s HDZ-om, Čović kaže da mu ne bi uopće smetao ako bi bio u funkciji BiH i njezinog europskog puta.
–Međutim, kako ja vidim njihove odnose to je potpuno nerealno. Saslušao sam većinu kolega iz te političke strukture i ne vidim mogućnost za takvo što, ali meni ne bi smetalo, jer bi imali ogromnu parlamentarnu većinu koja bi nam omogućila da lakše i brže radimo. Nas kao Hrvate je nužda natjerala da idemo svi zajedno, ali to inače nema smisla, jer mora se dati šansa pluralizmu, znati tko je vlast, a tko oporba, kaže Čović.
Govoreći o programu na kojem će HDZ inzistirati u pregovorima, Čović kaže da je stranačke lidere s kojima je razgovarao već informirao o tome i da su njihove reakcije bile uglavnom pozitivne, jer „većina njih želi da napravimo jedan iskorak, da nam se ne dogode još četiri godine zastoja“.
–Jedna grupacija pitanja su euroatlantske integracije. Za naš potencijalni kandidacijski status koji nam je ponuđen do kraja godine mi bismo morali riješiti neke reformske zakone koji su zakočeni već neko vrijeme. Primarno je to Izborni zakon, eventualno ograničene izmjene Ustava BiH, Zakon o VSTV-u, Zakon o sukobu interesa i druga zakonska rješenja. Drugi segment tog programa je izgradnja pravne države, jer moramo stvoriti okružje u kojem će ljudi imati i fizičku i pravnu sigurnost. To znači puno preinaka u institucijama sudske i tužiteljske vlasti. I treći je paket ekonomsko-socijalnih pitanja, gdje moramo jako puno uraditi zbog globalnih ekonomskih izazova, inflacije, recesije, kako bismo zaštitili sve naše građane. U najkraćem, moramo kopirati ono što u tom pogledu radi Europska unija kojoj težimo, kazao je Čović.
Smatra vrlo bitnim do kraja ove godine usvojiti proračune za narednu godinu i to na svim razinama. Pa čak i tamo gdje se, kaže, ne dogovori odmah uspostava vlasti. I time bi se, dodaje, pokazala odlučnost da se mijenjaju dosadašnja pravila ponašanja.
Na vanjskopolitičkom planu prioritet svih prioriteta je kandidacijski status za EU.
–S većinom predstavnika međunarodne zajednice razgovarao sam nakon izbora. Pokazuje se jedan interes da se što prije uspostavi vlast. Oni su prepoznali da se bez legitimnih predstavnika Hrvata neće moći formirati vlast i očekuje se da mi u tom smislu damo svoj doprinos, da imamo dovoljno fleksibilnosti, da se uspostavi vlast. Naravno, svatko ima svoje viđenje je li to jedna ili druga grupacija stranaka. Mi smo tu iznijeli svoj stav da je neprihvatljivo da se Hrvatima po četvrti put bira član Predsjedništva BiH i da je to praksa koja će i dalje smetati našim odnosima, ali da paralelno s rješavanjem tog problema mi smo spremni surađivati s legitimnim predstavnicima druga dva naroda. I tu osobno ja nemam posebnih zahtjeva. S tim stavom je bila zadovoljna i većina međunarodnih predstavnika. Oni istina žele promjene, i u kadrovskom smislu. Što se tiče Hrvata ja to mogu i jamčiti, a naravno da ćemo i kod drugih kolega u pregovorima to do određene mjere postaviti kao standard, ali svaka politika to za sebe određuje. Sigurno je da će u vodstvu zakonodavne vlasti, ali i u izvršnoj vlasti, kada su hrvatski kadrovi u pitanju, biti puno novih lica, ističe Čović.
Dio programa navodi, mora biti i vanjskopolitički program koji će biti primarno orijentiran ka Bruxellesu.
-Očekujemo da i oni koji s nama budu u vlasti imaju isti cilj, a da sve druge preferencije, istočne ili bilo koje druge, budu u drugom planu, poručuje on.
Analizirajući rezultate izbora Čović kaže da je rezultat HDZ-a i stranaka okupljenih oko HNS-a potpuno očekivan, kao i rezultati izbora u RS-u. S druge strane, puno je, kaže, iznenađenja bilo na bošnjačkoj političkoj sceni, a posebno je naglasio dobar rezultat Stranke za BiH te loš rezultat SBB-a, kao i broj glasova koje je dobio Bakir Izetbegović.
–Ja sam očekivao da će on imati barem 270 do 300 tisuća glasova. Da je to imao danas bi vjerojatno gospođa Krišto bila hrvatski član Predsjedništva BiH, jer to je isto glasačko tijelo i ono što je za mene bilo neprincipijelno, da se kroz tu glasačku strukturu ovaj put pokušalo „pokrivati“ dva člana Predsjedništva BiH. Vjerojatno je ta utakmica tu negdje izgubljena, ustvrdio je Čović.
Kada je u pitanju pokušaj sudskog osporavanja odluka visokog predstavnika vezano za Izborni zakon, Čović je kazao da oni koji to rade trebaju biti principijelni pa osporavati sve odluke ovog, ali i prethodnih visokih predstavnika koji su mijenjali ustave i zakone, smjenjivali izabrane dužnosnike, postavljali privremene, nametali razna rješenja.
–Najbolje bi bilo da visoki predstavnik poništi sve dosadašnje odluke visokih predstavnika i da se vratimo na izvorni Daytonski sporazum. Do tada je sve i funkcioniralo, a stvari su krenule u lošem smjeru upravo kada su počele „puzajuće promjene“ Daytona, kazao je Dragan Čović u razgovoru za Fenu.
