Oznaka: Dragan Čović

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da u ovom trenutku ne postoje formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora u BiH i da je HDZ predložio izmjene Izbornog zakona po hitnoj proceduri, jer je SDA izigrala sve pregovore i sporazume.

“Potpisnik sporazuma koji je podrazumijevao održavanje izbora u Mostaru i sporazuma o legitimnom predstavljanju učinio je sve da se sporazum o legitimnom predstavljanju izigra”, rekao je Čović na sjednici Doma naroda.

On je naveo da je svaki od deset prijedloga HDZ BiH odbijen i da je i u onim slučajevima kada su bili vrlo blizu dogovora SDA to izigrala.

“Jedan narod već tri puta bira dva člana Predsjedništva BiH, a ima namjeru da to učini i četvrti put”, upozorio je Čović.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i lider SDA Bakir Izetbegović rekao je da je za njega izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH legitiman i da on nije bio prijedlog SDA.

“Ja predstavljam SDA, a ne Bošnjake i nije moja krivica”, rekao je Izetbegović i upitao “zbog čega ga uvlače u sve to”.

Na današnjoj sjednici Doma naroda, kojoj prisustvuje 14 delegata, po hitnoj proceduri se raspravlja o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Zahtjev za razmatranje ovog zakonskog prijedloga uputili su poslanici iz Kluba hrvatskog naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.

Ovim zakonskim rješenjem se predlaže da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom /HNK/, Srednjobosanskom /SBK/, Zapadnohercegovačkom /ZHK/, Livanjskom i Posavskom kantonu.

Predloženo je i da se na novi način biraju delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, pa tako da se od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 bira iz skupština kantona na način da se iz HNK biraju četiri, po tri iz SBK i ZHK, te po dva iz Livanjskog, Zeničko-dobojskog i Posavskog kantona.

Predviđeno je da delegati hrvatskog naroda iz Tuzlanskog, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno biraju jednog.

Osim toga, predložen je i način izbora delegata iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, te ostalih u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predviđeno je da mandat pripada političkoj stranci, a ako nosilac mandata istupi iz stranke, onda ga dobija idući sa liste te stranke.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović izjavio je, nakon današnje neuspjele hitne sjednice ovog doma zbog nedolaska četiri delegata SDA, da je riječ o neviđenoj blokadi institucija BiH, ocijenivši da je SDA izvor krize u BiH.

“Blokiran je rad zakonodavne vlasti na način kakav do sada nije viđen ili bar duže vrijeme nije viđen u institucijama izvršne i zakonodavne vlati BiH”, rekao je Čović novinarima.

On je naveo da je sjednica bila zakazana za petak kako bi se uklopili u vremenski okvir koji je ispred pripreme za održavanje opštih izbora.

“Ovo što su kolege iz jednog dijela bošnjačkih stranaka uradile, s obzirom na to da je sjednici prisustvovalo 10 delegata u Domu naroda – pet predstavnika hrvatskog naroda, četiri srpskog i jedan bošnjačkog – mogu doživjeti kao klasičnu blokadu institucija BiH ili opstrukciju rada Parlamentarne skupštine, odnosno zakonodavne vlasti u BiH”, ocijenio je Čović.

On kaže da je ova sjednica zakazana za sutra u 10 časova s istim dnevnim redom, iz istih razloga hitnosti.

Komentarišući činjenicu da su svi prijedlozi HDZ-a BiH i HNS-a o izmjenama Izbornog zakona odbijani od pojedinih stranaka iz Sarajeva, Čović je rekao da su od sporazuma iz Mostara od prije dvije godine pokušali napraviti dogovor nosilaca izvršne i zakonodavne vlasti u BiH da bi se došlo do legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda i da se sprovedu sve presude Suda u Strazburu i Ustavnog suda BiH, ali da je to SDA odbijala.

“Svaki put kada bismo razgovarali imali smo jasno izjašnjavanje da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH i delegate u Domu naroda, ali kada bismo to trebali riješiti, imali smo opstrukcije. Nekada se nije željelo razgovarati, a nekada su govorili da bjanko prihvataju prijedlog međunarodne zajednice”, pojasnio je Čović.

On smatra da “SDA želi ovladati Federacijom BiH”, dodajući da želi izabrati i člana Predsjedništva i delegate u Domu naroda.

Čović kaže da je prijedlog SDA da Dom naroda Parlamenta FBiH bude poput Vijeća naroda u Republici Srpskoj.

“Ovo je blokada institucija od onih koji se kunu u BiH”, istakao je Čović.

On je naveo da je sazivanjem hitne sjednice dao šansu za dogovor i da se stvori demokratski ambijent za održavanje izbora.

“Ovo je neviđena blokada, bez ublažavanja, jer neko pred samu sjednicu izađe pred vas i kaže da mu se nešto ne sviđa. To se kaže na samoj sjednici, a ne ovako”, pojasnio je Čović.

On smatra da ne postoje formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora u BiH.

“Djelovanje SDA je potvrda da nema uslova za održavanje izbora. Ova stranka je izvor krize”, ocijenio je Čović.

Današnja hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj je trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku odgođena je za sutra zbog nedostatka kvoruma.

Izetbegović je ranije danas, govoreći o tome zašto delegati SDA nisu željeli da dođu na sjednicu Doma naroda BiH, ocijenio da je HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona “nakaradan” i da je u suprotnosti sa Ustavom BiH.

Lider HDZ BiH Dragan Čović kazao je danas u Mostaru kako će njegova stranka sljedeći utorak uputiti zahtjev da Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine po hitnom postupku razmatra izmjene Izbornog zakona.

Ako se usvoje, dodao je Čović dalje, onda će izmjene Izbornog zakona ići na Predstavnički dom.

Čović je naveo kako je sazvao današnju sjednicu Predsjedništva HDZ BiH kako bi se zauzeo zajednički stav i komentar u vezi sa opštim izborima, koji se trebaju održati u oktobru 2022. Rekao je kako će se sljedeći utorak u Dom naroda uputiti zahtjev da se po hitnom postupku razmatra izmjene Izbornog zakona. Ako tamo prođe, Čović je zaključio da hoće, materijal će ići na Predstavnički dom PS BiH.

Lider HDZ je kao drugi razlog za održavanje današnje sjednice naveo “prijedlog stranaka iz Sarajeva koji je obiman i veoma širok, ali se ne dotiče presuda sudova u BiH i Strazburu”.

– Drugim riječima, ne rješava se nijedan problem zbog čega smo vodili ovu priču – istakao je Čović.

U slučaju da CIK raspiše izbore, Čović je poručio kako će HNS zauzeti “jasan stav”.

– Moj stav je da zadržimo zajedništvo. Dogovorili smo se da onog trenutak kada CIK donese odluku, da sve stranke imaju svoj stav i da sjednemo svi kao HNSi da donesemo najvrijednije odluke za naše ponašanje. Dok mi pokušavamo riješiti pitanje Izbornog zakona, stranke u Sarajevu se bave izbornom kampanjom, oni biraju člana Predsjedništva. A mi i dalje pokušavamo riješiti probleme. Vjerujemo da ne postoje uslovi za raspisivanje izbora – ponovi je još jednom svoj stav Dragan Čović, prenosi N1.

Na obilježavanju 30. godišnjice od osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Mostaru pristunima se obratio i predsjednik HDZ-a Dragan Čović. U svome obraćanju posebno je emotivan bio dok je govorio o predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću.

Nakon početnih zahvala Čović je poslao poruku da se kroz Hrvatski narodni sabor obilježava sve što diše i u hrvatskoj Bosni i Hercegovini, u svakom njenom dijelu. Poručio je da ne misli samo do Makljena i Ivan-sedla nego da je godišnjica osnivanja HVO-a obilježena i u Posavini i u centralnoj Bosni i u svakom dijelu Bosne i Hercegovine.

Posebno emotivan je bio dok je govorio o predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću kojem se zahvalio kako kaže mudrost, odlučnost i drskost. Optužio je velike sile da pokušavaju da drugačije definiraju historiju od prije 30 godina, skupa uz poruke iz Sarajeva. Naglasio je da Milanović radi ono što nije popularno raditi.

Pozvao je Hrvate da još aktivnije slave godišnjice formiranja HVO-a, da pišu i dokumentiraju “povijesnu istinu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini u domovinskom narodu”. Naglasio je potrebu da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju svoju historiju, svoje historijske činjenice kroz koje će se moći organizirati kao evropski narod.

Čović je naznačio kako Hrvati danas u BiH žive između separatizma i unitarizma te da za njih između te dvije pojave nema nikakve razlike, ali da se razlikuje od onoga što oni nude kao hrvatski narod.

Izrazio je žaljenje što nije uspio završiti pregovore o izbornom zakonu kojeg je nazvao strateškim projektom. Poručio je da će hrvatski narod birati legitimne predstavnike na svim nivoima vlasti uz suradnju sa prijateljima iz bošnjačkog i srpskog naroda.

Posljednji dio svoga obraćanja posvetio je pozivanju na hrvatsko zajedništvo i istakao da ne smije biti nikakve podijele, a da se to zajedništvo iskazuje kroz Hrvatski narodni sabor. Hrvatsku je pozvao da pomogne Hrvatima Bosne i Hercegovine i da se ne osvrće na optužbe da se miješa u unutrašnje stvari.

Predsjedavajući Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović istakao je u razgovoru sa delegacijom Ministarstva inostranih poslova Francuske da je Izborni zakon BiH trenutno najvažnije političko pitanje koje treba da relaksira unutrašnje odnose među konstitutivnim narodima.

Čović je naveo i da ovo političko pitanje treba da omogući legitimno političko predstavljanje definisano Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom.

– Diskriminacija i majorizacija u suprotnosti su sa praksama evropskih multinacionalnih i multikulturnih zemalja. Politička kriza mora biti prevladana kao najveći test postdejtonske BiH, ali i garancija bržeg napretka prema EU – istakao je Čović.

Tokom sastanka razgovarano je o partnerstvu BiH sa Francuskom i strateškoj važnosti saradnje u svim segmentima, posebno u oblastima privrede, ekonomije i tehnološke modernizacije, a izraženo je i zadovoljstvo bilateralnim odnosima koji će biti jačani i u budućnosti u svim sferama, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Istaknuto je da bezbjednosna arhitektura Evrope mora biti kompaktna u svim izazovima, a posebno je naglašen značaj integracijskih odnosa prema EU i jačanju kapaciteta u saradnji sa NATO.