Oznaka: Dragan Čović

Predsjednik HDZ Dragan Čović tokom gostovanja na HRT-u kazao je da se trenutno angažovao kod američke i evropske administracije da izvrši pritisak na Kristijana Šmita da izmijeni Izborni zakon BiH, u suprotnom očekuje eskalaciju političke krize.

“Moj i naš zadatak danas je da u ime hrvatskog naroda, ja lično u ime HDZ-a uvjerljivo dobijemo ove izbore, u šta ne sumnjam. Sada se primarno organizujemo oko toga i nastojimo da još neko od američke ili evropske administracije pomogne da djelovanje onih koji imaju autoritet pa mogu mijenjati zakone i u ovom vremenu koje je ispred nas, što su nedavno praktikovali oko finansiranja izbora, otklone ove dileme provedbe odluke Ustavnog suda BiH oko legitimnog predstavljanja u Domu naroda”, rekao je Čović.

Istakao je da ako se to ne dogodi i strahu je da će nakon izbora teško biti implementirani izbori.

“Politička kriza koju danas imamo, ja mislim da bi trebala eskalirati, trebaće nam veliki napori da se to ne dogodi”, rekao je Čović.

U smislu davanja Bosni i Hercegovini kandidatskog statusa u EU, predsjednik HDZ rekao je da postoje dva problema.

“Jedan je taj izraženi unitarizam koji često graniči s neracionalnošću šovinizma, čak bih rekao izraženo ultranacionalizma Bošnjaka, s druge strane separatizam i ovo što mi nastojimo uraditi, koji je napravio apsolutnu podjelu, odnosno, potpuno nefunkcionisanje, neučinkovitost kako Predsjedništva BiH, bilo koji član Predsjedništva ide bez bilo kakvog dogovora oko spoljne politike, zastupa svoj interes, interes svog naroda eventualno političke stranke.

Dodao je da je sličan odnos u Savjetu ministara, Domu naroda PS BiH i Predstavničkom domu PS BiH, što predstavlja bezbroj problema u funkcionisanju države da bi napravili tako veliki iskorak.

“S druge strane, nemojmo podcijeniti ulogu međunarodnih institucija, Savjet za implementaciju mira, OHR. Kako možete ići prema EU-u, a imati protektora koji može donositi zakone, mijenjati ustave, smjenjivati ljude itd? Puno je toga što treba pomiriti. Ja sam uz sve to zagovornik, ako ispunimo ove osnovne uslove oko izmjena Izbornog zakona i još par kriterija koji stoje ispred nas, da napravimo iskorak i da imamo kandidatski status, a da se onda bavimo životnim pitanjima”, zaključio je Čović.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović očekuje da će ovaj dom danas usvojiti prijedlog zakona o načinu popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.

Mislim da će ga usvojiti Dom naroda parlamenta BiH. To je logično. Tako bismo imali barem jedan dom koji je poslao poruku. Onda to ide na drugi Predstavnički dom – rekao je Čović za “Večernji list”, izdanje za BiH.

Gledajući odnos snaga, Čović smatra da ovaj prijedlog zakona nema šansi da prođe u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Lider HDZ podsjetio je i da su istovremeno propale potpuno suprotne inicijative koje su išle preko Predstavničkog doma.

Predsjedavajući Doma naroda smatra da bez pritiska američke administracije ne treba očekivati da će bošnjačke stranke podržati načela HDZ-ovog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Sve stranke u Sarajevu su zajedno ako su im protivnici Hrvati – rekao je Čović.

On je pojasnio da je na fotografiji sa sastanka predstavnika političkih stranaka iz BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom “drugi bošnjački član Predsjedništva BiH (Željko Komšić) u centru kao dio te grupacije”.

Čović je podsjetio da je peti hrvatski delegat (Zlatko Miletić), koji dolazi iz reda istih stranaka, glasao da je došlo do povrede bošnjačkog vitalnog interesa kada se o tome glasalo.

– Ta nam ilustracija jako puno pomaže kad objašnjavamo funkcionerima koji imaju vremena slušati naše primjedbe – rekao je Čović.

Na pitanje šta ako Bošnjaci ne dođu na današnje zasjedanje Doma naroda, Čović odgovara da su teoretski mogući bojkoti i blokada.

– To je loše rješenje za BiH, najprije za Bošnjake. Ova tačka mora biti prva. Ako ne dođu to bi značilo i bojkot budžeta – pojasnio je Čović.

Odgovarajući na pitanje kako spriječiti da bošnjačke stranke izaberu šest delegata Hrvata, Čović je naveo da se o tome razgovara i da je najvažnije da to razumiju stranci.

– Taktički to veoma zavisi od toga kako će se ponašati Centralna izborna komisija (CIK) BiH. Prije dvije godine stvoreni su temelji za to nezakonito imenovanje CIK. Sve je to ciljano napravljeno – rekao je Čović.

Bošnjačke stranke, prema njegovim riječima, mogu “igrati na pet (delegate) čisto, a šestog tražiti u centralnoj Bosni i Mostaru, pa čak i sedmog”.

– To podrazumijeva da svaka bošnjačka stranka progura barem jednog Hrvata. Zato ovi sastanci imaju smisla, čak uprkos tome što s druge strane stižu odgovori da to nije dobro i nemoguće je – rekao je Čović, ističući da će stvari biti jasne čim se pogledaju kandidatske liste.

Lider HDZ BiH je podsjetio da je isto pokušano da se učini i 2018. godine, napominjući da svakodnevno ima podatke sa terena i čak iz dijela međunarodne zajednice da se bošnjačke stranke sistematski organizuju, te da će učiniti sve da dođu do broja šest i potpuno preuzmu Federaciju BiH i isključe Hrvate iz vlasti.

– Sve bi to vodilo u apsolutnu krizu. Mi smatramo da bi bilo važno radi relaksiranja ukupne situacije da bošnjačka strana bude demotivisana da to uradi – dodao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podržaće dokument o kojem su se juče u Briselu usaglasili predstavnici 12 parlamentarnih stranaka iz BiH, uz dvije dopune za koje smatra da bi trebale biti uključene u tekst, javio je Indeks.

-Tokom dana Čović će podržati jučerašnju izjavu s dodatkom dvije male ispravke, koje ne bi trebale predstavljati problem za uključivanje u izjavu. Istovremeno, to bi za nas bilo od izuzetne važnosti, a dalo bi dodatnu vrijednost samom tekstu – navodi se iz krugova bliskih Čoviću.

Kako stoji u jednoj stavci dokumenta „čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost očuvanju načela vladavine prava i sprovođenju slobodnih i demokratskih izbora kao i razvoju demokratskih institucija na svim nivoima vlasti”. Čović, navodi portal, traži da se na tu rečenicu doda: „u skladu sa sporazumom o sprovođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. godine i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.“

Čović traži i promjene u paragrafu 11 usaglašenog dokumenta, koji kaže da se čelnici slažu da će u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje trebaju biti usklađene s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OESS/ODIHR i GRECO.

Čović želi da se u taj stav ubaci rečenica koja kaže da se „izborne reforme koje će omogućiti sprovođenje izbornih rezultata u vezi s domovima naroda trebaju hitno usvojiti u skladu sa sporazumima pomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o sproviođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je sinoć u da je format sastanka promašen i da je on došao u Brisel u nadi da će najveći iskorak biti napravljen prema reformi izbornog zakona.

Dodao je da mu je žao što je “sve to ovako okončano”.
“Ja ću uputiti jedno pismo gospodinu Michelu, jer sam bio ovdje u Briselu i čekao da možda napravimo neki drugačiji format razgovora. Bilo je puno tajnovitosti oko ovog sastanka i na kraju je to, nažalost, bio format koji je ograničio mogućnosti, barem moje participacije”, kazao je Čović.

Dodao je da dokument koji je pripremljen je općeg karaktera i da ne zna hoće li ga netko potpisivati i očekuje li se to uopće.

“Postavljen je tako kao da će se potpisivati, iako je meni bilo rečeno da neće. Ja sam došao ovdje da bih pokazao dobru volju i iz poštovanja prema gospodinu Michelu. Držimo da je najveći iskorak trebalo napraviti prema reformi izbornog zakona, ali to u ovom formatu nije bilo moguće” dodao je Čović.

Zaključio je da je HDZ bio uključen u prvi dio tehničke pripreme današnjeg sastanka koji se odvijao na razini savjetnika, u želji da se dokument, odnosno izjava što korektnije uradi.

“Ja sam i prije polaska kazao da nema mogućnosti da stavljamo potpise na dokument gdje će biti i ‘bošnjački članovi Predsjedništva BiH’ koji su nekoliko puta uzurpirali pravo hrvatskog naroda na izborima. Vođena je jedna rasprava, pokušalo se taj dokument staviti u funkciju stabilnosti BiH, našeg budućeg kandidatskog statusa i ono što bi trebalo raditi kao prioritete” navodi Čović.

On se zahvalio predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu zbog truda koji je uložio, iako je ponovo istakao da je “format sastanka promašen”.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović oglasio se danas povodom nedolaska na sastanak koji je organizirao Charles Michel u Briselu, na kojem bi predstavnici političkih partija zastupljenih u Pralamentarnoj skupštini BiH trebali potpisati zajedničku izjavu

Kako je od ranije poznato Čović ne prisustvuje sastanku. Prvo je, naime, rekao da ne želi ići jer će tamo biti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, potom je naveo da ima stomačne tegobe, a prije nekoliko minuta je na Twitteru ponudio još jedno opravdanje svog nedolaska.

“Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma”, napisao je Čović..
U nastavku je potvrdio svoj raniji stav da je razlog njegovog nedolaska ipak Komšić kojeg on naziva “drugim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH”.

“Nema smisla prisustvovati sastancima koji će legitimirati i promovirati dva bošnjačka člana Predsjedništva i sve one koji ne dijele osnovne ustavne principe. Veliko hvala Charlesu Michelu i Andreju Plenkoviću”, napisao je Čović.

Podsjećamo, osim Čovića na sastanak nisu došli ni predsjednik SDS-a Mirko Šarović, kao ni predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas u Mostaru da je Briselu poručio da neće doći da sjedi u istoj dvorani sa dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, niti će staviti potpis na bilo kakav dokument sa dva bošnjačka člana Predsjedništva.

Odgovarajući na pitanje da li u nedjelju putuje u Brisel, Čović je rekao da je sve još u pregovorima.

“Zavisi ko će biti pozvan, u jednoj varijanti rečeno je da će biti pozvani svi predsjednici stranaka u parlamentu BiH, odnosno da je to ideja, pa potom da će biti pozvana tri člana Predsjedništva BiH. Ja sam vrlo jasno rekao da neću sjediti u istoj dvorani gdje sjede dva bošnjačka člana Predsjedništva i da neću staviti potpis na bilo kakav dokument sa dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH”, rekao je Čović nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.

On je poručio da je HDZ BiH i HNS dobio odluku Ustavnog suda BiH koja jasno govori da pitanje Izbornog zakona BiH nije pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda.

“U iduću srijedu imaćemo sjednicu Doma naroda i to će biti prva tačka. Uvjeren sam da će to proći. Odluka Ustavnog suda jasno govori o poziciji legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Stavili smo ad akta želje nekih da pričaju o građanskoj državi i transformaciji BiH u kojoj će se ugasiti puni nivo vlasti, a nama zamjeraju kada govorimo o transformaciji BiH u skladu s Ustavom”, naveo je Čović.

Komentarišući odluku američke administracije da na crnu listu stavi predsjednika Federacije i potredsjednika HDZ-a BiH Marinka Čavaru, Čović je rekao da je HDZ BiH dao jednoglasnu podršku radu predsjednika FBiH koji štiti Ustav i zakone FBiH.

“Čuvao je FBiH da funkcionše kao normalniji dio institucija BiH. To je potpuno pogrešno izabrana osoba kada govorimo o antidejtonskom i antiustavnom djelovanju”, rekao je Čović.

Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je odluka Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika bila “potpuno pogrešna” te da su HDZ-ovi ljudi u Savjetu ministara BiH izvršili pritisak kako bi se usvojio budžet i osigurao novac za izbore.

“Takva odluka narušava odnose u BiH, pogotovo kada imate činjenicu da je Savjet ministara BiH jednoglasno donio i prijedlog budžeta i tu odluku, a onda imate intervenciju sa strane. Mi, naravno, te odluke poštujemo i nismo reagovali, s tim da želimo skrenuti pažnju da nametanje odluka nije način ako želimo evropski put”, rekao je Čović.

Govoreći o sankcijama Marinku Čavari, predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, lider HDZ-a je rekao da je Čava pogrešna osoba kada se govori o antidejtonnskom ili antiustavnom djelovanju.

“Svojim radom je apsolutno štitio ustav i zakone unutar FBiH, i u ovom vremenu u kojem nemamo uspostavljenu izvršnu vlast, za što apsolutno ne možemo preuzeti bilo kakvu odgovornost. Čuvao je Federaciju BiH da funkcioniše kao normalniji dio institucija u BiH i s takvom ćemo se porukom obratiti američkoj administraciji”, istako je Čović.

Odgovarajući na pitanje o predstojećem sastanku i ragovoru sa Šarl Mišelom, predsjednkom Evropskog savjeta, Čović je rekao da ne zna hoće li ili ća taj sastanak naglašavajući da bi odlazak i slikanje reda radi bilo nepotrebno.

“Ako se otvori prostor za razgovore o izmjenama Izbornog zakona tu bi mogli razgovarati. Zavisi ko će biti pozvan, pisalo je predsjednici svih stranaka koji čine Parlamentarnu skupštinu. Ipak to je osnovna ideja i da će biti članovi Predsjedništva BiH. Ja ne želim tamo sjediti sa dva Bošnjaka člana Predsjedništva BiH i staviti s njima zajednički potpis na neki dokument”, naglasio je Čović.

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva HDZ-a nije bilo govora o imenima kandidata za predstojeće izbore, a iako se ranije spekulisalo da bi Mario Kordić, ispred HNS-a mogao ići u trku za člana Predsjedništva, Čović je danas rekao da se nada da će Kordić svoj gradonačelnički mandat završiti na toj poziciji. Takođe, istakao je da o sebi kao kandidatu ne razmišlja te da bi volio da to bude neko mlađi.

Predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, rekao je danas nakon sjednice HNS da neće podleći pritiscima stranaca da krši procedure u smislu finansiranja izbornog procesa i da bi bilo katastrofalno da Kristijan Šmit nameće bilo kakve odluke u tom smislu.

On je naveo da je kolege informisao o svakodnevnim pritiscima.

“Informisao sam kolege oko pritisaka koja se svakodnevno, naročito u posljednjih dvadesetak dana prave, prema Savjetu ministara, posebno prema ministru finansija. Ono što mislim da je pravi put kad je u pitanju naš stav dosljedno poštovati zakone, ko god tražio drugačije. Ne može se tražiti od bilo kojeg ministra kršenje zakona, šta god da je za to izgovor”, istakao je Dragan Čović te dodao:

“Na svu sreću, ako smo iz ovoga bilo šta dobro uradili, to je da smo uspjeli donijeti dva ključna dokumenta koja imaju svoj vremenski okvir. Ja se nadam da će do kraja dana ministar skupiti prijedloge koji su došli i da će predati nacrt budžeta prema Savjetu ministara”, podvukao je Čović.

Naglasio je da neće podleći bilo čijem pritisku da krši zakone i procedure.