VRBAS Media

Oznaka: Donald Trump

  • Tramp se vjerovatno vraća, ali Evropa ima rješenje

    Tramp se vjerovatno vraća, ali Evropa ima rješenje

    S obzirom da su Džo Bajden i njegov prethodnik međusobno sve bliži u predizbornim anketama, Evropa se sve više privikava na mogućnost da će Donald Tramp ponovo useliti u Bijelu kuću. A priprema za mogući Trampov novi mandat, nešto je što zaokuplja mnoge evropske umove, piše “Politico” u tekstu pod naslovom “Evropa bi trebala ponuditi Trampu dogovor u vezi Ukrajine koji on ne može odbiti”.

    Kako sada stvari stoje, Evropu najviše brine mogućnost da bi republikanski radikal mogao prestati slati pomoć Ukrajini. Republikanci u Kongresu već sada blokiraju 24 milijarde dolara nove pomoći Ukrajini, a od Hamasovog masakra 7. oktobra mnogi smatraju da bi slanje vojne pomoći Kijevu moglo potkopati ratne napore Izraela.

    U isto vrijeme, evropski čelnici ne gaje nikakve iluzije: u kratkom roku, Evropa ne može zamijeniti svo oružje, obavještajne podatke i diplomatsku podršku koju sada Kijev dobija od SAD-a.

    Ali ono što Evropa ima jeste novac – a upravo to bi mogao biti ključan argument koji bi uvjerio republikance da ostanu uz Ukrajinu.

    Tramp je, s vremena na vrijeme, začuđujuće iskren. U intervjuu kojeg je dao ovog proljeća, kad je utvrdio da bi zaustavio rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata, bivši je predsjednik odbio reći čijoj se pobjedi nada: Kijeva ili Moskve. Umjesto toga je odgovorio: “Znate šta ću vam reći? Reći ću sljedeće. Želim da Evropa dâ više novca. Oni misle da smo mi gomila budala. Trošimo 170 milijardi dolara na neku daleku zemlju, a oni su prve komšije i troše 20. Mislim da to tako neće ići.”

    Bilo kako bilo, kritikovanje “vječnih ratova” u Americi je uvijek donosilo glasove, ali za Trampa je ukrajinska računica prvenstveno finansijska. “Ne moram vjerovati u Feng Šui, radim to jer mi donosi novac”, rekao je jednom čovjek koji je svoje hotele uredio prema praksi harmoničnog dizajna.

    I poput načela Feng Šuija, Trampa takođe nije briga za sigurnosni poredak u Evropi. Ali ipak bi mogao doći u iskušenje ako mu se to učini unosnim.

    Kao predsjednik, Tramp je u početku izražavao skepticizam prema isporuci oružja Ukrajini sve dok ga njegovi saradnici nisu uvjerili da bi izvoz oružja bio unosan za američku industriju i da bi Kijev sve to platio.

    Ista logika motivisala je i njegovo razmišljanje o gasovodu Sjeverni tok 2. Dok se većina američkih čelnika protivila gasovodu jer bi potkopao sigurnost Ukrajine, Trampovo protivljenje bilo je uglavnom motivisano željom da Evropa kupi američki LNG, a ne da finansira Moskvu.

    Stoga bi Evropa trebala iskoristiti ovaj fokus na novcu kako bi osigurala pomoć Ukrajini i najavila da će u idućim godinama kupiti mnogo američkog oružja koje će poslati Kijevu. To bi pomoglo Ukrajini, pomoglo bi Evropi, a pomoglo bi i na zaradu fokusiranom Trampu koji bi uvidio da tu postoji računica.

    Da pokrije američku podršku Ukrajini, Evropa bi morala dati otprilike 45 milijardi evra godišnje. To je 0.3 odsto BDP-a Evropske unije, ili otprilike razlika između NATO-vog cilja od 2 odsto i onoga što je Njemačka stvarno potrošila na odbranu u posljednje dvije godine.

    A paket dugoročne kupnje oružja obavezao bi republikance na podršku Ukrajini. Ni Tramp ni ukrajinski skeptici u Kongresu vjerovatno ne bi otkazali ugovore koje finansira EU, a koji podržavaju američku industriju. U međuvremenu, Ukrajina bi dobila višegodišnju garanciju da će dobiti oružje koje joj treba.

    Transatlantska diplomatija kojoj je u prvom planu samo zarada može se činiti grubom, ali to nije ništa novo. Tokom Zalivskog rata 1991., na primjer, Njemačka je odbila poslati jedinice da se pridruže koaliciji koja je tjerala Irak iz Kuvajta i umjesto toga odlučila dati doprinos od 17 milijardi tadašnjih njemačkih maraka.

    Ako Tramp u novembru iduće godine zaista pobijedi, Brisel će se ionako morati posve okrenuti razgovoru o novcu. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih bi to bilo dobro učiniti preventivno.

    Kao prvo, to bi signaliziralo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se zapadna podrška Ukrajini neće smanjiti. Što prije Kremlj shvati da ne može pobijediti odugovlačenjem, to bolje.

    Čak i ako Bajden bude ponovno izabran, republikanci će vjerovatno na kraju imati kontrolu u barem jednom američkom zakonodavnom domu. Dakle, Evropi će trebati podrška republikanaca i bez Trampa.

    I konačno, Evropu muči ratni zamor. Ankete pokazuju da podrška Ukrajini opada, što znači da bi evropski čelnici trebali djelovati sada, dok za to imaju političku snagu i javnu podršku.

    Jedne ljetne večeri na terasi kafića u Parizu, jedan je američki turista pitao pušače za susjednim stolom koliko mora platiti da ugase cigarete. Jedan od njih mu je potpuno šokiran odgovorio: “Ovo je Europa! Ovdje ne možete baš sve kupiti!”

    Ali da bi Evropa vezala SAD uz Ukrajinu, ipak će biti potrebno postaviti pitanje “koliko to košta”?

    Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 2024., za Evropu bi bilo dobro da ne stavi sva svoja jaja u američku košaru i da ojača vlastite odbrambene sposobnosti i industrije, prenosi “Jutarnji”. Ali potrebe Ukrajine su kratkoročne. Veliki višegodišnji paket za kupovinu oružja proizvedenog u SAD-u za Ukrajinu stoga bi bio velika investicija u evropsku sigurnost.

    Bila bi to ponižavajuća ponuda. Ali to bi bilo nešto što Tramp ne bi mogao odbiti, navodi “Politico”.

  • Tramp podnio zahtjev za direktan televizijski prenos njegovog suđenja

    Tramp podnio zahtjev za direktan televizijski prenos njegovog suđenja

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp podnio je danas zahtjev za direktan televizijski prenos njegovog suđenja pred federalnim sudom u Vašingtonu zbog optužbi da je pokušao da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.

    “Ovaj postupak bi trebalo u potpunosti da se prenosi na televiziji kako bi američka javnost iz prve ruke vidjela da ovaj slučaj nije ništa drugo do izmišljena ustavna šarada”, navodi se u podnesku Trampovih advokata, prenosi Rojters.

    Dodaje se da tužioci žele da se suđenje održi “u mraku”, što je, kako se navodi, politički motivisan napor administracije predsednika Džozefa Bajdena da potkopa njegovu kandidaturu za reizbor sljedeće godine.

    “Svaka osoba u Americi, pa i šire, treba da ima priliku da iz prve ruke prouči ovaj slučaj i gleda kako, ukoliko bude došlo do suđenje, predsjednik Tramp sebe oslobađa od ove neosnovane i politički motivisane optužbe”, naveli su Trampovi advokati i dodali da specijalni tužilac Džek Smit krši ustavom zagarantovana prava bivšeg predsjednika SAD. Prethodno su američki mediji saopštili da bi javnost u SAD morala da ima mogućnost da gleda na koji način se odvija “istorijski slučaj” protiv bivšeg predsednika zemlje. Američko ministarstvo pravde se, sa druge strane, protivi televizijskom prenosu suđenja i navodi da pravila federalnog suda zabranjuju prenošenje sudskog postupka.

  • Zelenski dobio odgovor od Trampa

    Zelenski dobio odgovor od Trampa

    Bivši predsednik SAD Donald Tramp odbio je poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da poseti Ukrajinu kako bi se uverio u razmere napada Rusije.

    Tramp je dodao da poštuje Zelenskog, ali da bi ta poseta u ovom trenutku bila “neprikladna”.

    “Izuzetno poštujem predsednika Zelenskog, ali mislim da bi bilo neprikladno ići u Ukrajinu u ovom trenutku”, rekao je Tramp, prenosi Njuzmax.

    Prema rečima Trampa, administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena “trenutno ima posla” sa Zelenskim i ne bi želeo “da stvara sukob interesa”.

    Zelenski je poziv Trampu da poseti Ukrajinu uputio nakon što je bivši američki predsednik izjavio da bi mogao da okonča rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata ako pobedi na izborima sledeće godine.

    Zelenski je u intervjuu za En-Bi-Si doveo u pitanje Trampovu tvrdnju i pozvao ga da poseti Ukrajinu kako bi lično video razmere ruske invazije.

    “Ako može da dođe ovde, trebaće mi 24 minuta – da, 24 minuta…da objasnim predsedniku Trampu da ne može da upravlja ovim ratom. On ne može da donese mir zbog (ruskog predsednika Vladimira) Putina”, rekao je Zelenski.

    Tramp je za Si-En-En u maju tvrdio da do rata ne bi došlo da je on bio predsednik kada je počela ruska invazija u punom obimu, kao i da bi mogao da reši sukob za jedan dan ako bude ponovo izabran.

    ”Sastaću se sa Putinom. Sastaću se sa Zelenskim. Obojica imaju slabosti i imaju snagu. I u roku od 24 sata taj rat će biti rešen”, naveo je Tramp.

  • Zelenski uputio iznenađujući poziv

    Zelenski uputio iznenađujući poziv

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je Donalda Trampa da poseti Ukrajinu.

    Poziv je uputio nakon što je bivši američki predsednik izjavio da bi mogao da okonča rat Rusije protiv Ukrajine u roku od 24 sata ako pobedi na izborima sledeće godine.

    Zelenski je u intervjuu za En-Bi-Si doveo u pitanje Trampovu tvrdnju i pozvao ga da poseti Ukrajinu kako bi lično video razmere ruske invazije.

    “Ako može da dođe ovde, trebaće mi 24 minuta – da, 24 minuta…da objasnim predsedniku Trampu da ne može da upravlja ovim ratom. On ne može da donese mir zbog (ruskog predsednika Vladimira) Putina”, rekao je Zelenski.

    Zelenski je takođe pohvalio predsednika Džozefa Bajdena zbog njegove posete Ukrajini ranije ove godine, prenosi Si-En-En.

    “Mislim da je razumeo neke detalje koje možete razumeti samo kada ste ovde. Zato pozivam predsednika Trampa”, poručio je Zelenski.

    Tramp je za Si-En-En u maju tvrdio da do rata ne bi došlo da je on bio predsednik kada je počela ruska invazija u punom obimu, kao i da bi mogao da reši sukob za jedan dan ako bude ponovo izabran.

    ”Sastaću se sa Putinom. Sastaću se sa Zelenskim. Obojica imaju slabosti i imaju snagu. I u roku od 24 sata taj rat će biti rešen”, naveo je Tramp.

  • Tramp vodi u odnosu na Bajdena u pet ključnih država

    Tramp vodi u odnosu na Bajdena u pet ključnih država

    Donald Tramp, bivši američki predsjednik prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja vodi u pet država uoči predsjedničkih izbora narednog novembra.

    Kako piše CNN, ova najnovija istraživanja dovela su do velike zabrinutosti u vodstvu Demokratske stranke da će 81-godišnji Džo Bajden, predsjednik SAD i demokratski kandidat za naredne izbore, biti u stanju da se u brutalnoj izbornoj kampanji koja u Americi neće prestati ni na sam dan izbora usljed sve očiglednijih znakova starenja izbori s Trampom čija popularnost, uprkos čak 90 krivičnih istraga protiv njega, ne posustaje.

    Najnovije ankete New York Timesa i Siena Collegea objavljene u nedjelju, pokazuju da Tramp prednjači ispred Bajdena sa čak deset bodova u Nevadi, šest u Džordžiji, pet u Arizoni, pet u Mičigenu i četiri u Pensilvaniji. Ključne države su, prema američkom izbornom sistemu, one države u kojima je važno da kandidat ostvari pobjedu jer su tradicionalno neutralne, a nose dosta elektorskih glasova. Anketa je sprovedena od 22. oktobra do 3. novembra i obuhvata odgovore 3.662 registrovana birača.

    “Ove brojke će vjerovatno izazvati paniku među demokratama i obnoviti sumnje među Amerikancima. Ako se istraživanje New York Timesa/Siena Collegea potvrdi 2024. godine, ne bi bilo izbornog puta do pobjede za Bajdena. A sve autoritarniji Tramp – koji obećava drugi mandat ‘odmazde’ – mogao bi da obezbijedi povratak u Bijelu kuću uprkos tome što je izazvao pobunu na Kapitolu svojim lažnim tvrdnjama o izbornoj prevari 2020”, navodi CNN u svojoj analizi.

  • Tramp: Bajden izdao Izrael

    Tramp: Bajden izdao Izrael

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručuo je danas da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden “izdao Izrael”, dodavši da je izraelsko-palestinski rat najnoviji sukob koji je izbio tokom Bajdenove administracije.

    “Ne mogu da zamislim kako je neko ko je Jevrejin ili neko ko voli Izrael glasao za demokratu, a kamoli za ovog čovjeka. Pokvareni Džo Bajden je izazvao ovaj problem”, rekao je Tramp na skupu u Nju Hempširu, prenosi portal HIL.

    On je dodao da je pre manje od četiri godine na Bliskom istoku vladao mir, a da se danas dešava rat u Izraelu.

    Prema njegovim riječima, sukob Izraelaca i Palestinaca će se sigurno “vrlo brzo proširiti”.

  • Poznato kad počinje suđenje Trampu

    Poznato kad počinje suđenje Trampu

    Apelacioni sud u Njujorku odbio je danas da odgodi suđenje Donaldu Trampu za građansku prevaru, zakazano za 2. oktobar, nakon što je bivši američki predsjednik optužio sudiju da je pogriješio kada je odbio da odbaci veći dio ovog slučaja.

    Odluku od obijanju Trampovog zahtjeva donijelo je petočlano vijeće apelacoinog suda na Menhetnu.

    Vijeće je donijelo odluku dva dana nakon što je sudija državnog suda Artur Engoron utvrdio da su Tramp i njegova porodična firma uporno i na obmanjujući način precjenjivali Trampovu imovinu i njenu neto vrijednost da bi dobili bolje uslove za kredite i osiguranje.

    Tužbu protiv Trampa podnijela je u septembru 2022. godine državni tužilac Letiša Džejms, koja je njega, njegove odrasle sinove, Trampovu organizaciju i druge optužila za “zapanjujuću prevaru” u pogledu vrednovanja imovine.

    Džejmsova traži kaznu od najmanje 250 miliona dolara, zabranu Trampu i njegovim sinovima Donaldu mlađem i Eriku da vode poslove u Njujorku i petogodišnju zabranu Trampu i Trampovoj organizaciji da se bave komercijalnim nekretninama, prenosi Srna.

  • Nova anketa: Tramp uvećao prednost u odnosu na Bajdena

    Nova anketa: Tramp uvećao prednost u odnosu na Bajdena

    Da se ​​izbori u Sjedinjenim Državama održe danas, bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio bi aktuelnog lidera Džozefa Bajdena sa 10 odsto prednosti, pokazala je anketa “Vašington posta” i “Еj-Bi-Si njuza”.


    Ovi podaci su ujedno i najveće Trampovo vođstvo od kada su obojica objavili kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.

    Anketa je pokazala da bi 52 odsto ispitanika izabralo Trampa, a 42 odsto bi se priklonilo Bajdenu, dok su ostali ili neodlučni ili ne bi glasali. Kada su “Post” i Еj-Bi-Si postavili isto pitanje u februaru, Tramp je bio ispred Bajdena za četiri procenta – 48 prema 44 odsto.

    Ovi podaci su u suprotnosti s nizom nedavnih anketa – sve su izjednačavale podršku bivšem i sadašnjem lideru SAD. Anketa “Еn-Bi-Si njuza”, objavljena isti dan (23. 9) kao i Post/Еj-Bi-Sijeva, otkrila je da i Trampa i Bajdena podržava 46 odsto glasača, dok je prošlonedjeljno istraživanje “Foks njuza” stavilo Trampa ispred Bajdena sa 48 u odnosu na 46 posto glasova.

    Istraživanje Univerziteta Kvinipijak je pak dalo prednost Bajdenu za jedan procenat (47 naspram 46).

    Prije nego što se ponovo suoči s Bajdenom u predsjedničkoj trci Tramp treba da izbori republikansku nominaciju. Iako izazivača ima mnogo, gotovo je sigurno da niko neće ugroziti njegovu kandidaturu; čak je i Bajden izjavio da je Trampu suđeno da ponovo bude kandidat.

    U trci u okviru Republikanske partije anketa Post/Еj-Bi-Sija kaže da Tramp ima skoro 40 odsto prednosti u odnosu na najbližeg takmaca za nominaciju, guvernera Floride Roba Desantisa – 54 naspram 15 posto. Niko drugi nema dvocifrenu podršku biračkog tijela.

    Oba kandidata će u izbornu trku za drugi mandat u Bijeloj kući ući sa izvjesnim otežavajućim okolnostima.

    Tramp će se boriti s više od 90 optužbi za krivična djela u četiri odvojena slučaja, koja proizlaze iz njegovih navodnih pokušaja da poništi rezultate izbora 2020, zatim pogrešnog rukovanja poverljivim dokumentima i nepravilnog izvještavanja o isplatama novca porno-zvijezdi Stormi Danijels.

    Bivši predsjednik SAD negira sve optužnice i tvrdi da su one politički motivisane, odnosno da je Bajdenovo ministarstvo pravde angažovano u staljinističkom pokušaju da ga izbaci iz trke 2024.

    Zbog očiglednih mentalnih problema i starosti, Bajdenova ključna briga biće da ubijedi birače da je sposoban da obavlja dužnost prvog čovjeka SAD. Čak tri četvrtine ispitanika, bez obzira na političko ubjeđenje, smatra da je on prestar za drugi mandat.

  • Tramp priveden pa pušten

    Tramp priveden pa pušten

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp predao se nadležnima u zatvoru u Džordžiji, gdje je priveden i zaveden u policijsku evidenciju po optužnici da je planirao da “prekroji“ volju birača u toj saveznoj državi na predsedničkim izborima 2020, na kojima je izgubio od aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena.

    Tramp, koji je zaveden kao zatvorenik broj P01135809, je poslije 20 minuta provedenih u zatvoru pušten na slobodu uz kauciju, prenosi agencija Rojters pozivajući se na podatke zatvora okruga Fulton.

    Tokom procedure ušao je u istoriju kao prvi bivši američki predsjednik koji se našao na policijskoj fotografiji. U prethodna tri slučaja nije fotografisan, prenosi Glas Amerike.

    Njegovi advokati i tužioci već su pristali na kauciju od 200.000 dolara, zajedno sa uslovima koji uključuju zabranu bivšem predsjedniku da zastrašuje ostale optužene, svjedoke ili žrtve, pa i na društvenim mrežama.

    Tramp je u obraćanju novinarima na aerodromu u Atlanti, uoči povratka u svoj golf klub u Nju Džersiju, ponovio da su optužbe politički motivisane.

    “Ono što se dogodilo ovde je izvrtanje pravde. Nisam uradio ništa pogrešno i svi to znaju…Imamo svako pravo da osporavamo izbore za koje mislimo da su nepošteni”, poručio je Tramp i ustvrdio da su optužnice protiv njega mešanje u izbore.

    Ispred okružnog zatvora u Atlanti bile su se okupile desetine Trampovih pristalica, među kojima je bila i članica Predstavničkog doma iz Džordžije Mardžori Tejlor Grin.

    Prethodno se u četvrtak predao njegov bivši šef kabineta Mark Medouz, koji je takođe optužen u istom slučaju.

  • Tužilaštvo predložilo suđenje Trampu 4. marta, u jeku predsjedničke kampanje

    Tužilaštvo predložilo suđenje Trampu 4. marta, u jeku predsjedničke kampanje

    Okružna tužiteljka u DŽordžiji predložila je da suđenje Donaldu Trampu za pokušaj poništavanja izbornog poraza počne 4. marta 2024. godine u jeku kampanje za republikansku nominaciju kandidata za naredne predsjedničke izbore.

    Tužiteljka Fani Vilis pokrenula je krivični postupak protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa i predložila datum suđenja koji pada dan prije Super utorka kada birači u više od deset američkih saveznih država biraju republikanskog predsjedničkog kandidata, prenosi Rojters.

    Vilis je takođe predložila da optuženi budu privedeni i da se izjasne o krivici u prvoj nedjelji septembra.

    Vilisova je u srijedu podnijela svoj prijedlog u formi sudskog podneska, ali za sada se ni Tramp lično, ni njegovi advokati nisu oglašavali tim povodom.

    Velika porota okruga Fulton u utorak je optužila Trampa i još 18 osoba da su pokušali da ponište poraz na izborima 2020. godine od aktuelnog američkog predsjednika DŽozefa Bajdena.

    Trampu bi u martu trebalo da se sudi u odvojenom slučaju u Njujorku, gdje je optužen za falsifikovanje poslovnih dokumenata u vezi sa isplatama izvršenim jednoj porno glumici da bi ćutala o njihovoj navodnoj aferi.

    Zatim bi u maju Tramp trebalo da se pojavi pred federalnim sudom, po optužnici koju je podigao specijalni tužilac DŽek Smit, za navodno ilegalno zadržavanje povjerljivih predsjedničkih dokumenata i opstruisanje napora vlade da ih preuzme sa Trampovog imanja na Floridi Mar-a-Lago