Oznaka: Donald Trump

Bivši američki predsjednik Donald Tramp je, prema projekcijama američke agencije AP, nadmašio svoje rivale i pobijedio na unustarstranačkim izborima republikanaca u američkoj državi Ajovi, dok je drugo mjesto osvojio guverner Floride Ron Desantis.
-Hvala Ajova, sve vas volim!!! -napisao je Tramp na društvenim mrežama.

Na izbore je izašlo više od 60 odsto birača, a Tramp je dobio 50,6 odsto glasova, dok je Desantis osvojo 21,4 odsto glasova.

Iza njih se plasirala bivša ambasadorka u UN Niki Hejli, pokazala je anketa koju sprovodi AP među biračima koji izlaze na kokuse.

Projekciju o pobjedi Trampa na kokusima u Ajovi iznijeli su i ostali američki mediji – CNN, Foks njuz, CBS, NBC njuz i ABC Njuz.

S obzirom na to da je Trampova pobjeda bila očekivana, prema istraživanjima javnog mnjenja, glavna borba se vodila za drugo mjesto između Desantisa i Hejli i to ko će biti glavna alternativa Trampu za republikansku predsjedničku nominaciju na nastupajućim izborima u novembru.

Kokusima u Ajovi zvanično je počela trka za predsjedničke izbore u SAD 2024. godine.

Kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke Donald Tramp izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države “bacaju bombe širom Bliskog istoka”, dok ministar odbrane Lojd Ostin “vodi rat preko svog laptopa u bolničkoj sobi”.

“Dakle, samo da razjasnimo. Bacamo bombe širom Bliskog istoka, opet, a naš ministar odbrane, koji je nestao na pet dana, vodi rat sa svog laptopa u bolničkoj sobi”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži TruthSocial.

On je dodao da je riječ o “istoj bandi koja se predala u Avganistanu za šta niko nije odgovarao, niti je iko otpušten”.

“To je bio najsramniji trenutak u istoriji SAD. Sada imamo ratove u Ukrajini, Izraelu i Jemenu, ali nema ‘rata’ na našoj južnoj granici. Oh, to ima mnogo smisla. Pokvareni Džo Bajden je najgori predsjednik u istoriji SAD”, zaključio je Tramp.

Potrparol Pentagona Patrik Rajder ranije danas je rekao da SAD ne planiraju da šalju dodatne snage u region nakon što su američke i britanske vojske izvele udare na jemenske pobunjenike Hute.

On je naveo da je ministar odbrane SAD Lojd Ostin, koji je 1. januara hospitalizovan zbog infekcije, “aktivno angažovan u nadgledanju i rukovođenju ovim udarima”.

Jemenska militantna grupa Huti saopštila je ranije danas da je u američko-britanskim napadima na njene položaje ubijeno pet i ranjeno šest njihovih boraca.

Donald Tramp rekao je juče da zna koga želi za svog potpredsjednika u predsjedničkoj utrci 2024. i da će njegova predanost NATO savezu ovisiti o tome kako će se Evropljani odnositi prema Sjedinjenim Državama.

Trampa, vodećeg kandidata za republikansku nominaciju, voditelji su u emisiji uživo na Fox Newsu u gradskoj vijećnici u De Mojnu pitali ko će biti kandidat za potpredsjednika na njegovoj listi.

“Ne mogu vam to stvarno reći. Mislim, znam ko će to biti”, rekao je Tramp okupljenim republikanskim glasačima u Ajovi pet dana prije nominacijskog glasanja te američke savezne države, čime će se otvoriti izbori za republikanskog predsjedničkog kandidata.

U nastavku je upitan bi li bio otvoren za popravljanje odnosa s bilo kojim od svojih suparnika u utrci, na što je odgovorio: “Oh, naravno.”

Analitičari nagađaju da bi njegov potpredsjednički kandidat mogla biti jedna od dvije žene: Elise Stefanik, Trampova saveznica i visoko rangirana republikanka u Zastupničkom domu, i Nikki Haley, sadašnja suparnica koja je bila ambasadorka pri UN-u od 2017. do 2018. tokom Trampove administracije.

Trampa su pitali i o njegovom stavu prema NATO-u – pitanje je uslijedilo nakon objave u srijedu da je Tramp rekao najvišim evropskim funkcionerima, dok je bio predsjednik, da Sjedinjene Države nikada neće pomoći Evropi ako bude napadnuta.

“Ovisi o tome hoće li se prema nama ponašati ispravno”, odgovorio je Tramp na pitanje voditelja Foxa o njegovoj predanosti NATO savezu. “Gledajte, NATO je iskoristio našu zemlju. Evropske zemlje to su iskoristile.”

Tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. Tramp se više puta sukobio s tradicionalnim evropskim saveznicima oko trgovine i troškova za odbranu, prenosi Jutarnji.

Bivši američki predsjednik i kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke Donald Tramp poručio je da će 2024. biti upamćena kao godina “velikog ilegalnog miješanja u izbore” u SAD.

Ova godina biće upamćena kao godina koordinisanog ilegalnog miješanja u izbore pokvarenog DŽoa Bajdena, najgoreg i najkorumpiranijeg predsjednika u istoriji Sjedinjenih Država, i ministarstva pravde, FBI, državnih i okružnih tužilaca širom zemlje – poručio je Tramp u video-obraćanju.

On je dodao da će, uprkos tome, pobijediti na predsedničkim izborima zakazanim za novembar ove godine.

• Međutim, i pored svega, na kraju će veliku pobjedu ostvariti hrabre patriote koje žele da učine Ameriku ponovo velikom. Pobijedićemo, i to kao nikada ranije – rekao je Tramp.

Bivši predsjednik SAD ranije danas pojavio se prvi put posle nekoliko mjeseci u apelacionom sudu u Vašingtonu gdje su njegovi advokati iznijeli argumente da Tramp ne može da bude krivično gonjen zbog navodnog pokušaja da poništi izbore 2020. godine jer ga, kako tvrde, štiti predsjednički imunitet.

Bivši američki predsjednik i favorit za titulu republikanskog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD, Donald Tramp, zatražio je od Vrhovnog suda SAD da poništi odluku sudija u Koloradu kojom se on sprečava da učestvuje na unutarstranačkim izborima u toj saveznoj državi.

Tim Trampovih advokata je u žalbi Vrhovnom sudu SAD istakao da u američkoj demokratiji presuda iz Kolorada “ne može biti ispravna”.

Ukoliko ona ostane na snazi, to će “označiti prvi put u istoriji SAD da je pravosuđe spriječilo glasače da glasaju za vodećeg predsjedničkog kandidata glavne stranke”, navodi se u dokumentu.

Trampovi advokati naveli su u svom podnesku niz razloga zbog kojih bi Vrhovni sud SAD trebalo da mu omogući kandidovanje u Koloradu.

“Tekst i forma Ustava jasno pokazuju da predsjednik nije oficir SAD“, rekli su oni.

Presuda Vrhovnog suda Kolorada, koji šefa države izjednačava sa vojnim oficirima nižeg ranga, “prkosi zdravom razumu”, navodi se u podnesku.

Trampov pravni tim tvrdi da su sudije u Koloradu “pogriješile” u definiciji Trampove uloge u neredima na Kapitolu prije tri godine.

“To nije bila pobuna i predsjednik Tramp se ni na koji način nije angažovao u pobuni“, smatraju advokati.

U podnesku se, takođe, tvrdi da bi “pitanje podobnosti” za predsjedničku kandidaturu trebalo da odredi Kongres, a ne sudovi u pojedinim državama.

Vrhovni sud Kolorada proglasio je sredinom decembra Trampa nepodobnim za reizbor i uklonio ga sa glasačkih listića za lokalne predizbore izbore 5. marta, nakon što ga je niži sud u državi proglasio krivim za podsticanje pobune zbog njegove navodne umiješanosti u nemire na Kapitolu 6. januara 2021. godine.

Sudije Vrhovnog suda u presudi su se pozvale na 14. amandman Ustava SAD, koji kaže da se “oficiri” koji su učestvovali u pobuni ne mogu kandidovati za saveznu ili državnu funkciju. Amandman je usvojen 1868. i ciljao je na one koji su se borili za Konfederaciju tokom građanskog rata u SAD.

Prema izvještajima medija, vjerovatno je da će slučaj preuzeti Vrhovni sud SAD, koji je pod sve većim pritiskom da se izjasni po pitanju potencijalne zabrane Trampu da obavlja javnu funkciju. Međutim, nejasno je koliko će vremena biti potrebno sudijama da donesu odluku, navodi “Raša tudej”.

Tramp je u utorak 2. januara uložio žalbu Višem sudu Mejna na odluku državnog sekretara te savezne države Šene Belouz da ga diskvalifikuje sa predizbora, pozivajući se na istu klauzulu o podsticanju pobune.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp uklonjen je sa glasačkog listića za predsjedničke izbore u državi Mejn, jer je demokratski državni sekretar Mejna Šejna Belouz uklonila njegovo ime sa listića u skladu sa klauzulom o pobuni u američkom Ustavu.

Ona je zaključila da je Tramp, inače favorit za republikansku nominaciju 2024. godine, podstakao pobunu kada je širio lažne tvrdnje o prevari birača na izborima 2020. godine, a zatim pozvao svoje pristalice da marširaju na Kapitol da zaustave poslanike pred ovjeru glasanja.

Ovaj potez je uslijedio nakon nedavne odluke Vrhovnog suda Kolorada da ukloni Trampa iz izborne trke, navodeći isti ustavni razlog.

Takođe, odluka je donijeta nakon što je grupa bivših poslanika Mejna rekla da Trampa treba diskvalifikovati na osnovu odredbe američkog Ustava koja zabranjuje ljudima da obavljaju funkciju ako su učestvovali u “ustanku ili pobuni” nakon što su prethodno položili zakletvu SAD.

Odluka, na koju se može uložiti žalba državnom sudu, odnosi se samo na predizbore u martu, ali bi mogla uticati na Trampov status na opštim izborima u novembru. To će vjerovatno povećati pritisak na Vrhovni sud SAD da riješi pitanja o Trampovoj podobnosti širom zemlje prema ustavnoj odredbi poznatoj kao Odjeljak 3 14. amandmana.

Tim Donalda Trampa saopštio je da će uložiti žalbu Vrhovnom sudu SAD.

“Odluka državne sekretarke uskraćuje mogućnost hiljadama glasača u državi Mejn da glasaju za kandidata po svom izboru i trebalo bi da bude poništena”, napisala je republikanska senatorka Suzan Kolins na platformi “X”, prenosi Srna.

Osim Kolorada, još najmanje 16 država trenutno ima otvorena pravna pitanja u pogledu podobnosti Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD za tu funkciju, ali šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.

Vrhovni sud Kolorada ušao je u utorak u istoriju presudom bez presedana kojom se Tramp ne može kandidovati za predsjednika SAD.

Najmanje još 16 američkih saveznih država trenutno ima neriješena pravna osporavanja kvalifikovanosti Trampa za funkciju prema 14. amandmanu, podaci su iz baze Lofera, nestranačkog veb sajta posvećenog pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše “New York Times”.

U tužbama se tvrdi da je bivši predsjednik nepodoban za tu funkciju jer je “svojim akcijama učestvovao u nemirima na Kapitolu 6. januara 2021. godine”, piše list.

Kako se navodi, četiri od ovih tužbi: u Mičigenu, Oregonu, Nju Džersiju i Viskonsinu, podnesene su državnim sudovima. Jedanaest tužbi – u Aljasci, Arizoni, Nevadi, Njujorku, Novom Meksiku, Južnoj Karolini, Teksasu, Vermontu, Virdžiniji, Zapadnoj Virdžiniji i Vajomingu, podneseno je federalnim okružnim sudovima.

Predmete u dvije od ovih država, Arizoni i Mičigenu, prvobitno je odbacio niži sud, ali je na njih uložena žalba, a još jedan izazov za Trampa je tužba podnesena u Mejnu.

Iz Trampove kampanje su saopštili da će uložiti žalbu na presudu u Koloradu, u kojoj je Vrhovni sud države rekao da će svoju odluku staviti na čekanje, što znači da nije na snazi, do 4. Januara 2024., u nadi da će dobiti smjernice od Vrhovnog suda SAD, piše “Times”.

Sudije iz Kolorada su navele da bi se njihova odluka mogla promijeniti na osnovu “dobijanja bilo kakvog naloga ili mandata od Vrhovnog suda”.

Ako Vrhovni sud SAD pristane da sasluša žalbu, zabrana Vrhovnog suda Kolorada biće privremeno ukinuta i Tramp će imati pravo da učestvuje na predizborima u martu 2024., odnosno unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata republikanca sve dok najviši sud nacije ne donese odluku, navodi država Kolorado.

Takva žalba bi najverovatnije “zamrzla” i ostale tužbe.

“Ako Vrhovni sud uzme slučaj, on će efektivno obustaviti postupak u svim drugim državama”, rekao je Džej Majkl Lutig, penzionisani sudija žalbenog suda koji je bio glavni zagovornik pokretanja prigovora na 14. amandman.

U Mejnu se očekuje da će državni sekretar u narednim danima donijeti odluku, budući da se tamošnji proces malo razlikuje od ostalih država: odredba državnog zakona dozvoljava stanovnicima da osporavaju podobnost za kandidaturu, a državni sekretar prvo treba da čuje te argumente. Tada svaka strana može uložiti žalbu na odluku Višem sudu države.

U međuvremenu, pažnja nacije će se usredsrediti na to da li će Vrhovni sud SAD uzeti slučaj u Koloradu. Ako odbije, Tramp neće imati pravo da se pojavi na glasačkom listiću u Koloradu, navode iz Stejt departmenta.

Vrhovni sud će se suočiti i sa određenim vremenskim pritiskom. Kako je Džena Grisvold, državna sekretarka Kolorada rekla za MSNBC, njena kancelarija mora da potvrdi koji kandidati su u igri ili van nje do 5. januara, kako bi glasački listići za martovske predizbore, odnosno unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata partija bili odštampani na vrijeme, prenosi B92.

Brojne druge države takođe održavaju svoje predizbore 5. marta, poznate kao Super utorak, uključujući nekoliko njih sa neriješenim tužbama: Virdžinija, Teksas i Vermont, piše “New York Times”.

Nakon što je sud u Koloradu doneo istorijsku odluku, da se Donald Tramp ne može kandidovati na američkim predsedničkim izborima, on se obratio javnosti.

Podsetimo, bivši američki predsednik je optužen za podsticanje nereda u američkoj zgradi Kapitola u pokušaju da poništi rezultat nakon što je izgubio na izborima u SAD 2020. godine, zbog čega je Vrhovni sud u Koloradu doneo odluku da se on ne može kandidovati na sledećim predsedničkim izborima.Trampova kampanja je saopštila da je presuda u Koloradu “pogrešna” i da će se žaliti Vrhovnom sudu SAD.

Nakon ove nesvakidašnje odluke, oglasio se i sam Tramp, koji je svojim okupljenim pristalicama poručio da takva odluka suda nije usmerena protiv njega već protiv američkog naroda, koji neće da ćuti.

Kad gosd se ove radikalne demokrate okupe donesu neku odluku protiv mene, baš im hvala, poručio je Tramp, praćen ovacijama.

“Neprijatelj hoće da uzmu moju slobodu jer hoće da uzmu vašu slobodu. To im nikada neću dozvoliti. Hoće da me ućutkaju jer ja nikada neću dozvoliti da vas ućutkaju, i na kraju nisu oni krenuli na mene, već su krenuli na vas, a ja im samo stojim na putu i uvek ću im stajati na putu”, rekao je Tramp.

Tijesnom većinom Visoki sud bivšem predsjedniku SAD Donaldu Trampu zabranjeno je da se takmiči na predsjedničkim izborima naredne godine u državi Kolorado, odluka ne obavezuje druge savezne države.

Navodeći pobunu protiv institucija kao razlog Visoki sud Kolorada je sa četiri glasa “za” i tri glasa “protiv” donio odluku da Tramp neće moći da se kandiduje za saveznu funkciju u ovoj državi na izborima naredne godine.

To znači da se bivši predsjednik neće naći na glasačkom listuću na predsjedničkim izborima u Koloradu i neće moći da računa na elektorske glasove ove države, prenosi RTS.

To je prvi put u istoriji da se koristi Odjeljak 3, 14. amandmana Ustava SAD za diskvalifikaciju predsjedničkog kandidata.

Slično je pokušano u državama Nju Hempšir, Minesota i Mičigen, ali bez uspjeha.

Kolorado je na prošlim izborima imao deset elektorskih glasova na koje Tramp ne bi mogao da računa. Za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova.

Trampov tim najavio je žalbu na ovu odluku, navodeći da su odluku donijele sudije koje je postavila Demokratska partija.

Sudije su u svojoj presudi napisale: “Do ove odluke nismo došli olako. Svjesni smo veličine i težine pitanja koja su sada pred nama. Takođe smo svjesni naše časne dužnosti da primjenjujemo zakon, bez straha ili naklonosti i bez uticaja javnosti na odluke koje zakon nalaže da donesemo.”

Ova odluka je preinačila prethodnu odluku nižeg suda u Koloradu koji je ranije presudio da se 14. amandman ne odnosi na predsjednike, jer ih ne spominje eksplicitno.

Odluka Vrhovnog suda Kolorada stupa na snagu 4. januara 2024. uoči isteka roka za štampanje listića za preliminarne izbore u toj državi.

Republikanski poslanici osudili su tu odluku, uključujući i predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, koji ju je nazvao “tanko prikrivenim partijskim napadom”.

“Bez obzira na političko opredjeljenje, svakom građaninu registrovanom za glasanje ne treba uskratiti pravo da podrži našeg bivšeg predsjednika koji je vodeći u svakoj anketi republikanskih predizbora”, rekao je Džonson.

Trampovi republikanski rivali takođe su osudili ovu odluku suda, a Vivek Ramasvami je najavio da će povući svoje ime sa glasačkih listića na preliminarnim izborima Republikanske partije ukoliko Trampovog imena ne bude na njima.

Na predizbornom događaju u Ajovi u utorak uveče, Tramp se nije osvrnuo na presudu. Ali u imejlu za prikupljanje sredstava koju je njegova kampanja poslala pristalicama kaže se “ovako se rađaju diktature”.

Republikanska partija Kolorado je takođe odgovorila, rekavši da će se povući iz primarnog izbornog procesa u državi ako se presuda opstane.

Sud u Koloradu ovom odlukom kaznio je bivšeg predsjednika zbog upada njegovih pristalica u zgradu Kongresa na Kapitol hilu 6. januara 2021. godine. Oni su se tada pobunili slijedeći tvrdnje bivšeg predsjednika i njegovog štaba da su izbori pokradeni.

Trampovi advokati su na suđenju tvrdili da Tramp nije imao veze sa pobunom i nasiljem koje ju je pratilo, ali se sud sa time nije složio navodeći “da su Trampove poruke pozivale njegove sljedbenike na borbu i da su oni tu borbu i sproveli”.