VRBAS Media

Oznaka: Donald Trump

  • Tramp: Pomagao sam Masku dok sam bio predsjednik

    Tramp: Pomagao sam Masku dok sam bio predsjednik

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je pomogao američkom milijarderu Ilonu Masku na različite načine dok je bio u Bijeloj kući i potvrdio da se prošle nedjelje sastao sa njim i nekoliko bogatih republikanskih donatora dok je tražio novac za svoju kampanju.


    Tramp je rekao da ne zna da li će dobiti pomoć od Maska.

    • Vidi, bio sam prijatelj sa njim tokom godina. Pomagao sam mu dok sam bio predsjednik. Svidio mi se – rekao je Tramp u intervjuu za CNBC, ne navodeći na koju pomoć je mislio.

    On je napomenuo da se sa Maskom ne slaže jedino po pitanju električnih automobila, napominjući da se protivi saveznoj regulativi osmišljenoj da poveća proizvodnju električnih vozila.

    Američki TV kanal podsjeća da je izvršni direktor „Tesle“ i „SpejsIksa“ godinama dobijao državnu pomoć za svoje kompanije, uključujući regulatorne kredite za „Teslu“, poreske kredite za Tesline kupce i ugovore o raketnim uslugama za „SpejsIksa“.

    Tramp i njegovi saveznici žele da Mask govori na republikanskoj konvenciji u julu.

    Mask nije rekao kog kandidata će podržati za predsjednika. On je prošle godine za CNBC rekao da je glasao za predsjednika Džoa Bajdena 2020, iako je takođe rekao biografu Volteru Ajzaksonu da uopšte nije glasao na opštim izborima te godine.

    Mask je prošle godine rekao da neće glasati za Bajdena protiv Trampa 2024. godine, i iznio je niz uvreda na račun aktuelnog predsjednika.

    Nakon vijesti o njegovom sastanku sa Trampom, Mask je na platformi Iks objavio da neće donirati novac nijednom predsjedničkom kandidatu.

    Ishod predsjedničke trke mogao bi da ima veliki uticaj na Maskovo poslovanje.

    Mask je uključen u najmanje 11 regulatornih ili pravnih sukoba sa Bajdenovom administracijom ili nezavisnim saveznim agencijama, a regulatorni stručnjaci kažu da bi drugi Trampov mandat mogao da znači da se te borbe rješavaju na načine koji su povoljniji za Maska.

  • Orban otkrio detalje razgovora sa Trampom

    Orban otkrio detalje razgovora sa Trampom

    Viktor Orban, koji se u petak sastao s Donaldom Trampom, tvrdi da kandidat za predsedniak SAD ima “prilično detaljne planove” za okončanje rata u Ukrajini.

    Mađarski premijer je, u intervjuu za TV kanal M1, naveo da su Trampovi planovi u skladu s interesima Mađarske.

    “On ima vrlo jasnu viziju s kojom je teško da se ne složite. On kaže sledeće: prvo, on neće dati ni peni za rusko-ukrajinski rat. Zato će rat završiti, jer je očito da Ukrajina ne može stati na svoje noge”, kazao je mađarski premijer.

    “Ako Amerikanci ne daju novac i oružje zajedno s Evropljanima, rat će završiti, a ako Amerikanci ne daju novac, onda Evropljani neće moći sami da finansiraju ovaj rat. Onda će rat takođe završiti”, dodao je.

    Prema Orbanu, Sjedinjene Države više ne žele da finansiraju sigurnost Evrope.

    “Ako se Evropljani boje Rusa ili uopšteno žele da imaju visok nivo sigurnosti, moraju to da plate. Ili izgradnjom sopstvene vojske i opreme ili, ako za to koriste Amerikance, plaćanjem cene Amerikancima, cene sigurnosti. Dakle, on (Tramp) govori direktno i jasno”, poručio je mađarski premijer.

    Podsetio je da je Tramp bio “prvi predsednik nakon dugo vremena koji nije započeo rat tokom svog mandata”. “Dakle, već znamo za njega, već znamo iz njegovog predsedništva, da je on čovek mira”, istao je.

    “I on ni sada ne skriva svoje stavove: jasno je dao do znanja da mu je cilj da donese mir u rusko-ukrajinski rat. Želimo prekid vatre što je pre moguće. Želimo skori kraj ovog rata. Ne vidim nikoga drugog ko ima više odlučnosti i snage za to od Donalda Trampa”, nastavio je Orban.

  • Orban: Tramp je “predsjednik mira”

    Orban: Tramp je “predsjednik mira”

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je poslije sastanka sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom da je Tramp “predsjednik mira” jer je, dok je on obavljao tu funkciju, mir vladao i na Bliskom istoku i u Ukrajini.

    Orban je, u video snimku koji je agencija MTI objavila danas, rekao da ne bi trenutno u svijetu bilo rata da je Tramp i dalje predsjednik SAD.

    Orban je rekao da je ponosan na to što je Mađarska među zemljama koje žele mir u svijetu.

    Trgovinska razmjena Mađarske i SAD premašila je devet milijardi dolara i postoje planovi za njeno unapređenje, istakao je Orban.

    Orban je napomenuo da je na Amerikancima da sami donesu odluku kako će glasati na predsjedničkim izborima, iako, kako je naveo, Mađari smatraju da bi za svijet i Mađarsku bilo bolje da se Tramp vrati u Bijelu kuću.

    Orban i Tramp sastali su se u petak na Floridi, na Trampovom imanju Mar-a-Lago, što je bio treći susret dvojice političara.

    Orban je poslije sastanka na mreži Iks napisao da su “potrebni lideri u svijetu koji se poštuju i koji mogu da stvore mir”.

    • On je takva osoba! Vratite se i donesite nam mir gospodine predsjedniče! – naveo je Orban, dodajući da je bilo zadovoljstvo posjetiti Trampa.

    Iz štaba Trampove kampanje saopšteno je da su Tramp i Orban razgovarali o “širokom spektru pitanja koja utiču na Mađarsku i SAD, uključujući značaj jakih i sigurnih granica za zaštitu suvereniteta svake nacije”, navodi AP.

  • Vrhovni sud SAD presudio: Tramp može da učestvuje na izborima u Koloradu

    Vrhovni sud SAD presudio: Tramp može da učestvuje na izborima u Koloradu

    Vrhovni sud SAD presudio je danas u korist kandidata za predsjedničku nominaciju republikanaca Donalda Trampa, dozvolivši mu da ostane na glasačkom listiću i poništivši odluku savezne države Kolorado koja ga je diskvalifikovala zbog navodnog učešća u napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Sudije Vrhovnog suda objavile su odluku dan prije sutrašnjeg “super utorka”, kada na unutarstranačke izbore izlaze birači u 15-ak saveznih država, prenosi Vašington post.

    Vlasti Kolorada su krajem prošle godine donijele odluku kojom je Tramp proglašen nepodobnim za funkciju predsjednika SAD.

  • Prvi poraz Trampa na predizborima

    Prvi poraz Trampa na predizborima

    Kandidatkinja za republikansku predsjedničku nominaciju Niki Hejli pobijedila je na stranačkim predizborima u Vašingtonu, zabilježivši svoju prvu pobjedu u kampanji za predsjedničke izbore ove godine.

    Bivši američki predsjednik i favorit za republikansku predsjedničku nominaciju Donald Tramp pretrpio je u nedjelju prvi poraz na stranačkim predizborima, pošto je Hejli pobijedila u Vašingtonu, prenosi AP.

    Hejli je u Vašingtonu osvojila glasove svih 19 delegata, javlja Tanjug.

    Ona je rekla da će ostati u trci za republikansku nominaciju barem tokom predizbora u utorak u 16 američkih država.

    Portparolka Hejli Olivija Perez-Kubas navela je da je Hejli postala prva žena koja je pobijedila na predizborima republikanaca.

    Vašington je uporište demokrata, sa samo oko 23.000 registrovanih republikanaca u gradu, napominje američka agencija, podsjećajući da je aktuelni američki predsjednik demokrata Džozef Bajden pobedio u Distriktu Kolumbija na predsjedničkim izborima 2020. godine sa 92 odsto osvojenih glasova.

    Tramp do sada u aktuelnoj kampanji ima podršku 244 delegata, dok Hejli ima podršku 43 delegata, navodi AP.

    Kandidat treba da ima podršku 1.215 delegata da bi osvojio republikansku nominaciju.

  • Orban: Trampov povratak je jedina šansa

    Orban: Trampov povratak je jedina šansa

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da će sljedeće nedjelje posjetiti bivšeg predsjednika SAD, Donalda Trampa, na Floridi.

    On je opisao mogući povratak Trampa na funkciju predsjednika kao “jedinu ozbiljnu šansu” za okončanje sukoba u Ukrajini.

    Obraćajući se na Diplomatskom forumu u Turskoj, Orban je takođe, sugerisao da bi Trampov mogući povratak u Bijelu kuću mogao pomoći da se okonča sukob u Gazi, prenio je “AP”.

    “Jedina ozbiljna šansa za mir postoji ako se on vrati i postigne mir”, rekao je Orban na forumu. On je istakao da će u suprotnom, sukob između Ukrajine i Rusije biti dug.

    Trampov povratak “je preduslov za snažan i brz mir na evropskom kontinentu”, dodao je on.

    Orban je rekao da je uvjeren da sukoba u Ukrajini “sada ne bi bilo” da se Tramp nalazio na funkciji predsjednika kada je konflikt počeo. Komentarišući rat u Gazi, mađarski premijer je naveo da Tramp “razumije” ovaj sukob.

    “Učinio je nešto što je stvorilo nadu”, rekao je Orban u vezi sa Abrahamovim sporazumom koji je imao za cilj normalizaciju veza između Izraela i zalivskih država.

    Orban i Tramp su, kako navodi američka agencija “AP”, dugogodišnji saveznici i bivši predsjednik SAD ga redovno hvali u svojim predizbornim govorima.

    Njih dvojica su se sreli u avgustu 2022. u Bedminsteru, u Nju Džersiju, u Trampovom golf klubu kada je Orban otputovao u SAD da govori na Konzervativnoj političkoj akcionoj konferenciji (CPAC) u Teksasu.

    U aprilu 2023, kada su podignute optužbe za prvi od četiri Trampova krivična slučaja, Orban je objavio poruku podrške Trampu pozivajući ga da “nastavi da se bori”.

    Tramp je početkom 2022. rekao da daje “potpunu podršku” Orbanovoj kampanji za reizbor te godine, prenosi “b92”.

  • Trampu se otvorila šansa za predsjednički imunitet

    Trampu se otvorila šansa za predsjednički imunitet

    Američki Vrhovni sud prihvatio je zahtjev da odluči da li bivši predsjednik Donald Tramp može da se poziva na predsjednički imunitet u slučaju koji se protiv njega vodi, zbog navodnog pokušaja da poništi svoj poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine.


    Sud je naveo da će saslušati argumente i donijeti odluku o Trampovom zahtjevu za imunitet.

    U nalogu se navodi da će taj zahtjev, čije rješavanje bi moglo da potraje mjesecima, sud početi da razmatra u nedjelji koja počinje 22. aprila.


    Taj rok omogućava donošenje odluke do kraja redovnog mandata suda u junu, što je brže nego što je uobičajeno kada sud sasluša argumentima, ali ne tako brzo koliko su tužioci željeli, navodi NBC njuz.

    Pravno pitanje o kojem će sud odlučivati je “da li i u kojoj mjeri bivši predsjednik uživa predsjednički imunitet od krivičnog gonjenja za ponašanje za koje se tvrdi da uključuje službene radnje tokom njegovog mandata”.

    Tramp se ranije ovog mjeseca obratio Vrhovnom sudu SAD, tražeći da interveniše nakon što su niži sudovi odbacili njegov zahtjev za imunitet od krivičnog gonjenja zbog navodnog pokušaja da poništi svoj poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine i da produži odlaganje suđenja protiv njega zbog tih optužbi.


    Tramp tvrdi da je tada imao imunitet kao predsjednik SAD, prenosi Rojters.

    Tramp je zatražio od sudija Vrhovnog suda da obustave sprovođenje presude Apelacionog suda u Vašingtonu o odbijanju njegovog zahtjeva za imunitet.

    Suđenje Trampu pred federalnim sudom u Vašingtonu, koje je bilo planirano za 4. mart, je odloženo, a novi datum nije određen.


    Tužioci su tvrdili da je Tramp djelovao kao kandidat, a ne predsjednik, kada je vršio pritisak na zvaničnike da ponište izborne rezultate i podstakao svoje pristalice da izvrše napad na Kapitol 6. januara 2021. godine i izvrše pritisak na Kongres da ne potvrdi pobjedu Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima.

  • “Katastrofa”

    “Katastrofa”

    Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvideo sukob u UKrajini i Gazi, otkriva koja je sledeća tačka sukoba.

    On je u intervju za švajcarski list Neue Zürcher Zeitung, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.

    Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobede Trampa, ocenio je Ferguson.

    “Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane‘. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspeju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden”, rekao je Ferguson.

    S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživeti drugi Trampov mandat.


    Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao doneti ako ponovo postane predsednik, Ferguson na prvo mesto stavlja napuštanje NATO saveza.

    Dok je Tramp bio predsednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.

    Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Beloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.

    “Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbednosne situacije u Evropi i nateralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane”, ističe Ferguson.

    Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana. Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.

    “Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama‘.

    Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao”, dodaje Ferguson.


    Ističe i da se za scenario pobede Trampa mora pripremiti i ostatak sveta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je pre nekog vremena počeo insistirati francuski predsednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.

    “Vreme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvek postojati američki garant njihove nacionalne bezbednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju doneti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uveriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbednost”, smatra Ferguson.

    Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskoreni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.

    Kao osoba koja je predvidela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.

    Na konstataciju autora intervjua kako se svet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odneti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

    “Mladi s obe strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Voleo bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima”.

    Takođe, kako navodi, trebalo bi podsetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i večnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.

    Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vredi i danas, a to je strategija detanta.

    “To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svesni smo da su njihove namere gotovo uvek zlonamerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vreme, a to je vreme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina pre nego što Evropa bude mogla verodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da moderniziraju svoje sve više zastarele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspe odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena”, zaključuje Ferguson.

  • Tramp otkrio imena potencijalnih kandidata za potpredsjednika SAD

    Tramp otkrio imena potencijalnih kandidata za potpredsjednika SAD

    Kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke Donald Tramp otkrio je danas imena onih koje će možda kandidovati za funkciju potpredsjednika SAD ukoliko pobijedi na novembarskim izborima.

    Među kandidatima su se našli njegovi bivši protivkandidati – biznismen Vivek Ramasvami i guverner Floride Ron DeSantis.

    – Da li su u vašem užem izboru guverner Floride Ron DeSantis, senator Tim Skot iz Јužne Karoline, preduzetnik Vivek Ramasvami, guverner Јužne Dakote Kristi Noem, kongresmen Bajron Donalds sa Floride i bivša kongresmenka Tulsi Gabard sa Havaja – upitala je Trampa voditeljka Foksa, na šta je on odgovorio da jesu.

    – Iskreno, svi ti ljudi su dobri. Svi su dobri, svi su jaki – poručio je Tramp.

    Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama zakzani su za 7. novembar ove godine, a očekuje se da će Amerikanci ponovo birati između bivšeg predsjednika Donalda Trampa i aktuelnog predsjednika DŽozefa Bajdena.

    Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je Tramp trenutno u blagoj prednosti.

  • Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Tramp: Navaljni nikada nije trebalo da se vrati u Rusiju

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da smatra da je preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni bio hrabar, ali da nije trebalo da se vrati u Rusiju.

    “Navaljni je bio veoma hrabar. Mogao je da ostane van zemlje. Iskreno, vjerovatno bi bilo mnogo bolje da se držao podalje i pričao van zemlje umjesto da se vrati, jer su ljudi mislili da bi to moglo da se desi i desilo se. I to je užasna stvar”, rekao je Tramp tokom intervjua u gradskoj vijećnici u Južnoj Karolini, prenosi Tanjug.

    Tramp je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.