VRBAS Media

Oznaka: Crna Gora

  • EU trajno blokirala planove Crne Gore

    EU trajno blokirala planove Crne Gore

    Vlada Crne Gore je odustala od novog modela produženja programa ekonomskog državljanstva.

    Vlada u tehničkom mandatu Dritana Abazovića odustala je od novog modela produženja programa ekonomskog državljanstva, prema kojem bi novac od projekta bio usmeren isključivo za vraćanje kineskog kredita za auto-put, saznaje Pobjeda.

    Razlog je, prema izvorima, to što su premijer i ministri u kontaktima sa najvišim predstavnicima Evropske komisije jasno upozoreni da je takav model, po uzoru na Maltu, apsolutno neprihvatljiv i da bi imao negativne posledice po proces evropskih integracija.

    Evropska unija je tužila Maltu zbog modela “zlatnog pasoša”. Komisija je saopštila da smatra da šema koja omogućava efektivnu kupovinu Maltežana, a time i državljanstva EU kroz definisana plaćanja ili ulaganja, predstavlja kršenje prava Evropske unije. Kontroverzni projekat je zvanično završen 31. decembra, ali u javnosti, Briselu i Vašingtonu postoji sumnja o iskrenosti takve najave, zbog velikog broja prijava.

    “Dobili smo upozorenje da ni taj predlog nije prihvatljiv, tako da nema ničega što liči na prethodni model. Nema mesta za inovativne modele zbog protivljenja EK”, rekao je za Pobjedu visoki izvor iz vlasti.

    Po novom modelu, koji su odbili Brisel, Vlada, premijer i Ministarstvo finansija, prodaja tzv. zlatnih pasoša pretrpeli bi promene u smislu prelivanja novca na jedan žiro račun, a prikupljena sredstva bi, kako tvrde, bila usmerena kineskoj Eksim banci.

    Pobjeda je ranije objavila da Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu planira da u narednih nekoliko meseci dodeli još stotine počasnih državljana, iako je taj sporni projekat završen 31. decembra 2022. godine.

    “Procedura je spora. Sve prijave koje su dostavljene su u obradi”, rekao je izvor Pobjedi.

    Osnov za dodelu je to što projekat nije poništen već završen, pa je u proceduri još 240 prijava, za 240 prijavljenih i 547 članova porodica koji su podneli prijave do 31. decembra prošle godine.

    Od početka jula 2022. do kraja prošle godine doneseno je 398 rešenja o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu ekonomskog državljanstva, i to 118 rešenja za podnosioce zahteva i 280 rešenja za članove njihovih porodica.

    Ovo se navodi u dokumentu koji je objavila Vlada, a u kojem se navodi i da se prijave odnose na one podnete Ministarstvu unutrašnjih poslova u periodu do 1. jula 2022. godine.

    Kako se navodi u dokumentu koji je Vlada objavila u tom periodu, Agencija za investicije Crne Gore je odobrila 277 zahteva, dok su za navedeni period licencirani agenti za ocenu međunarodne podobnosti odobrili 121 zahtev.

    “U izveštajnom periodu Ministarstvu unutrašnjih poslova, u skladu sa članom 12. Zakona o crnogorskom državljanstvu i Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koja mogu da steknu crnogorsko državljanstvo prijemom radi sprovođenja posebnog investicionog programa od posebnog značaja za ekonomski i ekonomski interes Crne Gore, od strane predsednika Vlade dostavljeno 117 prijedloga (za 117 aplikanata i 283 člana porodice)”, navodi se u dokumentu.

    Pobjeda je ranije objavila da su podnosioci zahteva, njih dve trećine, uglavnom državljani Ruske Federacije.

    “Zlatni pasoši” uložili 158 miliona evra

    U informaciji se navodi i da je u julu prošle godine objavljen novi javni poziv za prijavu interesovanja za kvalifikaciju projekata na Listi razvojnih projekata. Po javnom pozivu pristiglo je sedam prijava, od kojih je pet projekata svrstano na listu.

    “Prema podacima Agencije za investicije, za period od 1. jula do 30. decembra 2022. godine, za potrebe ulaganja u jedan od razvojnih projekata u primorskom, severnom ili centralnom delu Crne Gore, deponovano je 158.656.246 evra, dok je ukupan iznos uplaćen investitorima za ovu namenu 37.419.195 evra”, navodi se u izveštaju.

    Za potrebe ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju, u datom periodu je na escrow račun položeno ukupno 1.250.000 evra.

    U svrhu razvoja manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, na escrow račun je u posmatranom periodu položeno ukupno 55.200.000 evra, dok je na poseban račun Agencije za investicije uplaćeno 13.000.000 evra.

  • Mandić potvrdio: Članice DF-a političku borbu nastavljaju pojedinačno

    Mandić potvrdio: Članice DF-a političku borbu nastavljaju pojedinačno

    Članice koalicije Demokratski front /DF/ u Crnoj Gori – Nova srpska demokratija /NSD/, Pokret za promjene i Demokratska narodna partija nastaviće svoju političku borbu pojedinačno, izjavio je danas lider NSD-a Andrija Mandić.
    Mandić je rekao da u DF-u već izvjesno vrijeme postoje razgovori kako dalje nastaviti političku borbu.

    “Donijeli smo odluku da tu političku borbu, poslije obaranja režima Mila Đukanovića 2020. i njega personalno na izborima 2023. nastavimo pojedinačno”, istakao je Mandić.

    On je rekao da će stranke konstitutenti koalicije različitim putevima ići ka istom cilju.

    “Danas kao prijatelji, nas trojica želimo da pošaljemo novu poruku Crnoj Gori da u politici možete da se sastanete zajednički, ali i da se rastanete i odvojeno idete ka istom cilju”, rekao je Mandić na konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i lideri preostale dvije članice DF-a Nebojša Medojević i Milan Knežević.

    Medojević je rekao da je misija DF-a ostvarena, da su Srbi i Crnogorci pomireni i Crnu Goru doživljavaju kao svoju kuću u kojoj svi imaju sva prava.

    On je istakao da je DF podnio velike žrtve, te najavio da će Pokret za promjene nastupiti samostalno na izborima i da će imati reformski program.

  • Abazović: Kome smetaju Srbi u Crnoj Gori

    Abazović: Kome smetaju Srbi u Crnoj Gori

    Oni koji su za status kvo u Crnoj Gori generišu iste teme u vezi sa crkvom, zastavom, nacionalizmom, kaže predsjednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović i pita kome smetaju Srbi u Crnoj Gori, da li onima koji bi da nastave da kradu.

    “Ovi što su za status kvo, oni generišu iste teme – crkva, zastava, nacionalizmi, podele, mi smo podeljeno društvo… Zašto smo podeljeno društvo? Da biste švercovali kokain i cigare, je li, zbog toga smo podeljeno društvo? Zašto vam smetaju Srbi? Da biste krali novac građana Crne Gore, otimali reke i pravili mini-hidrocentrale za svoju decu. Je l’ vam zato smetaju Crnogorci, Albanci, Bošnjaci?”, upitao je Dritan Abazović u razgovoru za zagrebački Večernji list.

    Abazović ističe da on razmišlja različito i volio bi da se ova poruka prenese u region.

    “Tvrdim – borite se protiv korupcije, protiv ljudi koji potkradaju državu i videćete kako će onda narodi među sobom, ili vjerske grupacije, ili ljudi koji imaju individualno različite identitete, sve više da se okupljaju. Ali bez pravde je to nemoguće”, zaključio je Abazović, prenosi RTS.

  • Predsjednik Crne Gore odao počast žrtvama NATO bombardovanja u Murinu

    Predsjednik Crne Gore odao počast žrtvama NATO bombardovanja u Murinu

    Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je odao počast i položio vijenac na spomen-obilježju nevinim žrtvama NATO bombardovanja u Murinu, što je prvi put da crnogorski predsjednik dođe na obilježavanje godišnjice nevino stradalim murinskim žrtvama.

    Milatović je poručio da je ovdje prvenstveno došao kao čovjek, a onda i kao novoizabrani predsjednik da oda počast nevino stradalim žrtvama i da se na neki način izvini u ime države Crne Gore zbog prethodnog maćehinskog odnosa prema današnjem danu i prema ovoj velikoj žrtvi.

    On je istakao da je 30. april 1999. godine bio tužan dan ne samo za ovaj kraj, nego za cijelu Crnu Goru.

    “Ovo je možda najtužniji dan u novijoj istoriji. Stradalo je šest nevino stradalih ljudi, ovo stradanje obavezuje na sjećanje. Ako se ne sjećamo naših žrtava i ako ih ne poštujemo, onda nas kao naroda neće biti. Odavde želim da pošaljem poruku mira, poruku bolje, ljepše budućnosti u Crnoj Gori u kojoj se ovako nešto više ne smije i neće dogoditi”, dodao je Milatović.

    Prije odavanja pošte stradalima, među kojima su troje djece i troje odraslih, Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Metodije sa sveštenstvom služio je liturgiju i parastos u Crkvi Svete Petke u Murinu.

    Na spomenik vijence su položili i predsjednici opština i skupština Plava, Berana i Andrijevice, predstavnici Vlade Crne Gore, političkih partija i drugi.

    Avioni NATO bombardovali su varošicu Murino 30. april 1999. poslije podne bez sirene za uzbunu.

    Tada je srušen stari kameni most, a na njemu je život izgubilo šest civila, među kojima je bilo troje djece.

    Poginuli su četrnaestogodišnji Miroslav Knežević, trinaestogodišnja Olivera Maksimović, jedanaestogodišnja Julija Brudar, zatim Vukić Vuletić (47), Milka Kocanović (69) i Manojlo Komatina (73).

    Vijence i cvijece na spomenik stradalima danas je položio i veliki broj građana Gornjeg Polimlja.

    Obilježavanje 24 godine od NATO bombardovanja organizovali su Eparhija budimljansko-nikšićka, porodice žrtava bombardovanja, Mjesna zajednica Murino i Srpski nacionalni savjet Crne Gore, prenosi Srna.

  • Šta se dešava u Crnoj Gori: Milatović već u problemu

    Šta se dešava u Crnoj Gori: Milatović već u problemu

    Pokret Evropa sad (PES) samostalno će nastupiti na parlamentarnim izborima zakazanim za 11. jun. Nosilac liste na izborima biće lider Pokreta Milojko Spajić.

    To je sinoć odlučeno na sjednici Glavnog odbora PES-a.

    Ovakav ishod znači da je struja Jakova Milatovića pobijeđena na Glavnom odboru jer su oni zastupali stav da treba ići u veliku koaliciju prije izbora.

    Kako je saopšteno iz Pokreta Evropa sad, Glavni odbor je jednoglasno donio odluku o modalitetu nastupa na parlamentarnim izborima.

    Iz tog pokreta su poručili da će “jedinstveno nastaviti političku borbu za jak životni standard, slobodne insititucije i pomireno društvo”.

    Svađe i teške riječi
    Teške riječi i svađe obilježile su višečasovnu sjednicu GO Evrope sad, saznaje Borba iz više izvora sa sjednice.

    Iako je traženo da svi odlože telefone prije početka sjednice, jedan dio funkcionera ipak nije poslušao te instrukcije.

    Dva tabora
    Padale su teške riječi optužbe, a Spajićev tabor optužuje Milatovićeve podržavaoce da ruše jedinstvo stranke i da sve rade po nalogu.

    S druge strane, Milatovićevi sljedbenici optužuju Spajića da hoće da privatizuje stranku i da “rade” sa bivšim režimom i da hoće samostalan nastup na izborima.

    Na sjednici je pominjana i ostavka Branka Krvavca, ali ona nije formalizovana, prenose Novosti.

    Izvijesno je da nema više jedinstva i povjerenja među funkcionerima Evrope sad i da će vjerovatno pokušati da vještački održe jedinstvo do izbora.

  • Knežević: Glasanje Crne Gore za prijem Kosova u Savjet Evrope nacionalna sramota

    Knežević: Glasanje Crne Gore za prijem Kosova u Savjet Evrope nacionalna sramota

    Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević ocijenio je danas kao “nacionalnu sramotu” to što je Crna Gora na sjednici Komiteta evropskih ministara glasala za to da se pokrene procedura za razmatranje zahtjeva tzv. Kosova za prijem u Savjet Evrope.
    “Danas se zvanična Crna Gora sa vladom u ostavci na čelu sa Dritanom Abazovićem, glasajući na Komitetu ministara da takozvano Kosovo uđe u Savjet Evrope, pridružila onoj Crnoj Gori Mila Đukanovića i Duška Markovića koji su 2008. godine, protivno volji 85 odsto građana priznali ovu OVK tvorevinu”, naveo je Knežević u saopštenju, prenio je portal CdM.

    Prema njegovim riječima, ova odluka “dodatno usložnjava društveno političke prilike, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu”.

    “Ova odluka Abazovićeve vlade spada u jednu od najsramnijih u crnogorskoj istoriji i dodatno usložnjava društveno političke prilike kako u Crnoj Gori tako i u regionu. Ako rasapala vlada Abazovića nije imala ljudske i političke hrabrosti da bude protiv, mogla je da bude uzdržana, i na taj način pokaže da joj je stalo do najboljih odnosa sa Srbijom. Ali je očigledno postalo pravilo da oni koji deklarativno najviše govore o dobrosusjedskim odnosima, suštinski najdublje zarivaju nož u leđa Srbiji kad god im se ukaže prilika za to”, navodi Knežević.

    Kako je naglasio, glasanje Crne Gore za prijem Kosova u Savjetu Evrope je “nacionalna sramota koju ćemo morati da spiramo sa našeg obraza”.

    Prema njegovoj ocjeni, iz tog razloga “groteskno” zvuči izjava predsjednika Јakova Milatovića da bi posle Brisela želeo da poseti Beograd.

    “Јer upravo je zvanična, a manjinska Crna Gora, današnjim glasanjem odredila sljedeću Milatovićevu destinaciju, a to je Priština”, kazao je Knežević.

    On očekuje da se Milatović oglasi ukoliko se ne slaže sa današnjim glasanjem o prijemu takozvanog Kosova i “ogradi od ovog terorističkog akta države čiji je predsjednik”.

    “Takođe, očekujem da se oglase i sve one institucije, NVO i nezavisni intelektualci, kojima su usta puna pjesama o Kosovu na svadbama i vašarima, a koje su zaustavljale ulazak DF u vladu tvrdeći da će srpske interese bolje braniti Abazović i eksperti sa FB grupe “Naši u svijetu”, koji postadoše mesije i državnici, a izdadoše sve čega su se dotakli”, poručio je Knežević.

  • Crnogorska ekonomija u opasnosti

    Crnogorska ekonomija u opasnosti

    U razdoblju od 2023. do 2025. godine očekuje se da će rast BDP-a biti spor s godišnjim prosekom od 4 odsto.

    Nakon dve godine snažnog ekonomskg rasta, osnovni scenario postavljen u Programu ekonomskih reformi Crne Gore (ERP) predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a u razdoblju 2023.-2025. godine, prenosi Poslovni dnevink.Uz podršku snažnog turističkog sektora i rastuće privatne potrošnje, crnogorska ekonomija porasla je dvocifreno u prvoj polovini 2022., ali je počela da usporava u kasnijim mesecima godine, navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije. Glavni udarac dolazi od rastuće inflacije, s visokim svetskim cenama hrane i goriva u pozadini.

    Glavne pretnje

    “U razdoblju 2023.-2025 očekuje se da će rast BDP-a biti spor s godišnjim prosekom od 4 posto, a biće podstaknut nastavkom oporavka turizma, snažnim porastom privatnih ulaganja i sporijim, ali još uvek pozitivnim rastom lične potrošnje”, navodi se u dokumentu. Ipak, upozoravaju da bi se rizici mogli povećati zbog političke nestabilnosti.

    “Balans rizika je nagnut prema dole jer bi domaća politička nestabilnost i viši troškovi finansiranja mogli negativno da utiču na investicije, usporavanje rasta trgovinskih partnera moglo bi da smanji izvoz u turizmu, dok bi rizici vezani uz posledice rata između Rusije i Ukrajine mogli da dovedu do daljeg poskupljenja energije i hrane, smanjenja raspoloživog dohotka”, ističe se u oceni. Komisija ističe da je u narednom razdoblju potrebno raditi na jačanju fiskalne konsolidacije.

    “Visoki projektovani fiskalni deficiti i nadolazeće velike potrebe za otplatom duga zahtevaju snažnu fiskalnu konsolidaciju. Dok je neizvesnost u vezi s ruskim ratom protiv Ukrajine visoka, ekonomski izgledi su pozitivni uz usporavanje, ali stabilan rast u Crnoj Gori”, navodi se u proceni. Ističe se da “labav i prociklički fiskalni stav” u razdoblju 2023. – 2025. nije opravdan jer je inflacija i dalje visoka, a fiskalni rizici rastu.

    “Potrebe za otplatom duga naglo će se povećati, posebno 2025., što, zajedno sa pooštravanjem uslova finansiranja, povećava ranjivost i zahteva oprezniju fiskalnu poziciju”, napominju.

    Regulatorno okruženje

    Napredak u reformama regulatornog okruženja trebao bi da ostane u fokusu vlasti u narednim godinama, smatra Komisija.

    Digitalizacija se, kako je navedeno, nastavila, ali sporijim tempom, otežana političkim razvojem događaja i nizom sajber napada u drugoj polovini 2022. godine. “Reforme u području državnih preduzeća prelazna vlada je redukovala, a reformske ambicije državnih preduzeća potrebno je hitno raščistiti”, stoji u dokumentu.

    Regulatorno okruženje za zelenu tranziciju u Crnoj Gori i dalje je u ranoj fazi razvoja. Zemlja mora da iskoristi usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana početkom 2024. kao priliku za konsolidaciju svoje zelene tranzicije.

    Politička predanost, doslednost i stalna implementacija potrebni su za smanjenje veličine i opsega neformalne ekonomije, navodi se u Preporukama.

    “Dugo odgađana anketa pružila je nove uvide u neformalnu ekonomiju u zemlji 2022., ali vlasti nisu preduzele nijedan od sledećih planiranih koraka za rešavanje toga”, navodi se u dokumentu.

    Dalje reforme ili radnje za smanjenje neformalne ekonomije trebale bi se utvrditi 2023. godine, a implementacija bi mogla započeti 2024. godine.

  • Milatović o Otvorenom Balkanu: Kao ekonomista sam se uvijek zalagao za regionalnu saradnju

    Milatović o Otvorenom Balkanu: Kao ekonomista sam se uvijek zalagao za regionalnu saradnju

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, da se uvijek zalagao za unapređenje odnosa u regionu i da se kao ekonomista uvijek zalagao za ta pitanja.

    “Ideja Evropske unije je nastala kao ideja regionalne ekonomske saradnje zemalja Beneluksa, Njemačke, Francuske i Italije. A mi često na Balkanu kada pričamo o evropskim integracijama zaboravljamo upravo važnost naših regionalnih ekonomskih integracija. Unaparijeđenje odnosa i regionalne saradnje je nešto za šta sam se kao ekonomista uvijek zalagao”, istakao je Milatović za NIN.

    Govoreći o bitnim planovima njegove zemlje, istakao je da je EU prioritet broj jedan.

    “Dok je god to naš glavni cilj, ne vidim problem da uporedo unaprijeđujemo regionalnu ekonomsku saradnju. Štaviše, mislim da je to sastavni dio naših EU integracija”, naveo je Milatović.

    Podsjećamo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u razgovoru za RTS nedavno kazao da ne razumije zašto u Sarajevu ne žele biti dio inicijative “Otvoreni Balkan”.

    Naveo je kako je sa ministrom vanjskih poslova BiH imao dobar razgovor, ali da bi volio da mogu razgovarati o svemu.

    Književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis objasnio je ovu temu na način da Sjedinjene Američke Države podržavaju priču o Otvorenom Balkanu, a EU ne.

    “Otvorena podrška SAD-a inicijativi Otvoreni Balkan i tu leži ključ za čitanje onoga što se dešava. EU je protiv Otvorenog Balkana. Vrlo je jasno rečeno da je prioritet Berlinski proces te da EU misli da ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Otvoreni Balkan predstavlja smetnju Berlinskom procesu”, istakao je književnik.

    Naglasio je kako svi oni koji su protiv Otvorenog Balkana gube i vlast u državama regije.

    “U Crnoj Gori je pala vlast Mile Đukanovića kojoj je bilo vrijeme da padne. Međutim, to je, gle čuda, bila i vlast koja se suprotstavljala inicijativi Otvorenog Balkana. U BiH je vlast izgubila SDA, koja je zaslužila da izgubi, ali koja je također bila protiv Otvorenog Balkana. Na Kosovu je protiv Otvorenog Balkana Kurti. Njega na svaki način pokušavaju ukloniti sa vlasti. Budući da ne uspijevaju, dolazi do bizarnih situacija u kojoj američki izaslanici saopštavaju da će nekakve sporazume sprovoditi bez obzira na to da ih Kurti nije potpisao”, objasnio je Nikolaidis.

  • Abazović: Sporan Đukanovićev famozni prvi milion

    Abazović: Sporan Đukanovićev famozni prvi milion

    Ruka pravde u Crnoj Gori je krenula samo je pitanje njene brzine, procesuirani su ljude iz vrha pravosuđa, policije, vjerovatno će biti procesuirani i ljudi iz političke sfere, izjavio je predsjednik crnogorske vlade u tehničkm mandatu Dritan Abazović.

    On je u intervjuu za TV mrežu BiH rekao da će se vidjeti da li ta ruka pravde ide i prema odlazećem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.

    “Mi smo procesuirali ljude iz vrha pravosuđa, iz vrha tužilačke organizacije, nedavno iz vrha policije. Vjerovatno će biti procesuirani i ljudi iz političke sfere. U svakom slučaju ruka pravde je krenula i samo je pitanje njene brzine. Više nije uopšte pitanje da li će ona stići. Vidjećemo ide li ona i prema gospodinu Đukanoviću. On sebe ne može izuzeti iz pravnog poretka Crne Gore”, rekao je Abazović.

    Premijer Crne Gore je kazao da su, za sada, “stradali ljudi koji su bili u njegovom neposrednom okruženju”.

    “S obzirom da je on 30 godina bio na pollitičkom čelu Crne Gore, ne znam da li je bio dovoljno sposoban da u potpunosti sebe izuzme iz svega onoga što su uradili ljudi u njegovom okruženju. Ne znam, ne želim da licitiram. Želim samo da kažem da državno tužilaštvo ima odrešene ruke da radi u skladu sa zakonom prema svima. Ono što jeste malo sporno u javnosti je način na koji je Đukanović došao do tog famoznog prvog miliona. To je nešto što mora dobiti neki epilog. Ne govorim ništa da je neko kriv ili nije, ali sporan je prvi milion. Taj prvi će onda, ako se pokaže onako kako svi očekuju, mnogo lakše dokazivati drugi”, rekao je Abazović, prenosi Tanjug.

    Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Abazović je kazao da lično misli da je Dejtonskom sporazumu istekao rok trajanja i da novo vrijeme traži novi Ustav koji će da definiše kako će zemlja da izgleda, kako će da se organizuje unutar sebe i da učini sistem funkcionalnim.

    “To je nešto što bih ja prijateljski i bratski volio da vidim u BiH. Da li je to moguće postići sa ovim političkim elitama – nije. To je vaša unutrašnja stvar, mi vam želimo sve najbolje, ali po mom skromnom sudu ukoliko se bude nastavilo to će samo da opterećuje građane”, kazao je Abazović.

    Dodao da je vjeruje da će neke možda nove generacije, ne misliće pritom na mlađe ljude nego na one koji imaju manje infekcije iz onoga što su bila ratna dešavanja, doprinijeti tome da se ubrizga neki novi duh u političkom smislu, u pozitivnom smislu i da će to dovesti do neophodnih promjena.

  • Milatović: “Moja pozicija po pitanju genocida u Srebrenici vrlo jasna”

    Milatović: “Moja pozicija po pitanju genocida u Srebrenici vrlo jasna”

    Novoizbarani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da je njegova pozicija po pitanju “genocida u Srebrenici” vrlo jasna, kao i da osuđuje sve zločine koji su se dogodili i u Jasenovcu, Pivi, Velici, te je ponovio da je kosovska nezavisnost za njega nesporna činjenica.

    “Međunarodni sud je bio vrlo jasan i donio odluku kad je u pitanju Srebrenica… Vrlo je važno da je Međunarodni sud negdje individualizovao genocid u Srebrenici. Moja pozicija je u tom smislu vrlo jasna, crnogorski parlament je, takođe, doneo rezoluciju kad je u pitanju Srebrenica. Vrlo je važno da kao region, zajednički, donesemo sud o prošlosti koja je bila teška”, rekao je Milatović u intervjuu za Aldžaziru Balkans.

    Milatović je kazao da je riječ o prošlosti koja je imala jednu Srebrenicu, ali i jedan Jasenovac, prošlosti koja je imala i u Crnoj Gori stvari poput velikog zločina u Pivi, Velici…

    “To su sve stvari koje jasno osuđujem”, kazao je Milatović, prenosi Tanjug.

    Ponovio je da je za njega kosovska nezavisnost nesporna činjenica i da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu.