VRBAS Media

Oznaka: Crna Gora

  • Da li amandmani Crne Gore suštinski mijenjaju rezoluciju o Srebrenici?

    Da li amandmani Crne Gore suštinski mijenjaju rezoluciju o Srebrenici?

    Crna Gora će uz posredovanje SAD predati dva amandmana na njemačku Rezoluciju o Srebrenici u cilju postizanja što boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu. Kako tamošnji mediji pišu, amandmanima je predviđeno individualizovanje krivice, ali i insistiranje na striktnom poštovanju Dejtona. Da li ovi amandmani suštinski nešto mijenjaju kada je riječ o rezoluciji, ili su spiranje savjesti? Trik pitanje, smatra struka.

    Kako će Crna Gora glasati o rezoluciji o Srebrenici? Predsjednik Vlade Milojko Spajić izbjegava direktan odgovor na ovo pitanje. Dok se čeka zvanični stav, nezvanično Crna Gora pripremila je amandmane na ovaj dokument.

    – Ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini – piše u prvom amandmanu.

    – Potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u svim njegovim odredbama – navodi se drugom amandmanu.

    Drugim amandmanom, navodno se dodatno afirmiše postojanje Republike Srpske u okviru BiH, što je garantovano Dejtonskim sporazumom.

    Vlasti u Beogradu ne dijele mišljenje Podgorice.

    Play Video

    – Iako odlično znamo da je upravo u slučaju te rezolucije zgažen Dejtonski sporazum zato što nije bilo saglasnosti sva tri člana Predsjedništva. Zato što se jedan od entiteta oštro protivi tome. Zato što nisu obuhvaćene sve žrtve. Uz svu tragiku stravičnog zločina u Srebrenici, ratu u BiH je bilo 120.000 žrtava po različitim podacima, iz različitih naroda. Da su prekršena različita pravila Ujedinjenih nacija – rekao je Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije.

    Ovi amandmani, ako dođe do njihovog ulaganja, signal su za unutrašnju upotrebu, ističe šef srpske diplomatije.

    Smatra da je riječ o smirivanju savjesti, isključivo za domaću političku upotrebu.

    – Da ne bi izgledalo da podržavate nešto što je protiv bratske Srbije, pa vi onda izmišljate neke amandmane kojima treba tobože pred domaćom javnosti da izgledate da ste to ublažili – dodao je Đurić.

    Na ovakve izjave odgovorio je Đurićev kolega iz Crne Gore.

    Filip Ivanović navodi da se Crna Gora u vođenju spoljne politike rukovodi isključivo svojim, a ne tuđim interesima.

    A kakav će taj interes biti, mnogi već predviđaju. Nemaju dilemu o tome kako će Crna Gora glasati, a amandmane vide kao trik za naivne u Crnoj Gori.

    – Јedan trik koji bi trebalo da pokaže Srbima kako oni brinu između ostalih i o Srbima u Crnoj Gori. Ništa to u suštini ne mijenja stvar i mislim da u Republici Srpskoj ljudi treba da budu svjesni da trenutno u Crnoj Gori imaju ljude koji ne razumiju ili neće da razumiju da prihvate njihove argumente – naveo je Ivan Milošević, sekretar Udruženja novinara Crne Gore.

    Amandmani su bacanje prašine u oči, tvrdi istoričar Aleksandar Raković.

    To je, kaže, pokriće da režim u Crnoj Gori, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem glasa za Rezoluciju, kojom će srpski narod biti stigmatizovan kao genocidan.

    – Vlast u Crnoj Gori nastavlja da vodi svoju antisprsku politiku, uprkos tome što su sadašnji akteri vlasti na čelu sa Spajićem i Milatovićem došli na talasu srpske pobjede 2020. godine. Mi smo već navikli i Srbija i Republika Srpska da iz Crne Gore dobijamo nož u leđa kad god se za to crnogorskim vlastima ukaže prilika – istakao je Aleksandar Raković, istoričar.

    Ima među predstavnicima crnogorskih vlasti i onih koji smatraju da ne bi bilo dobro da Crna Gora u Ujedinjenim nacijama podrži rezoluciju o Srebrenici.

    Među njima je i potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić, koji će glasati protiv ako platforma o glasanju u Ujedinjenim nacijama bude na dnevnom redu Vlade.

    – Socijalistička narodna partija ima svoj stav, koji smo već iznijeli u Parlamentu prije tri godine, kada je bilo govora o sličnoj temi. Naš stav je jasan. Mi smo protiv svih zločina i za to da se osude svi zločini, bez obzira sa koje strane dolaze. Ipak, ne možemo dozvoliti da se bilo koji narod naziva genocidnim i da se na taj način stigmatizuje, odnosno da od jednog naroda generalno pravimo neku nepoželjnu sliku u svijetu – kategoričan je Šćekić.

    Odmah nakon ove izjave, oglasili su se iz DPS-a. Pitaju da li je ovo i zvanični stav Vlade.

    Taj stav, umjesto taktiziranja, zatražili su i Socijaldemokrate.

    Kakav god bio, po mišljenju struke biće test za koaliciju Milojka Spajića sa Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem.

  • Mandić: Ukoliko se pokaže da najveći broj građana Crne Gore govori srpski, pokrenućemo proceduru da se on proglasi službenim jezikom

    Mandić: Ukoliko se pokaže da najveći broj građana Crne Gore govori srpski, pokrenućemo proceduru da se on proglasi službenim jezikom

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je jedini zvanični predstavnik Srba koji se nalazi na visokoj državnoj poziciji.

    Ali, kako je rekao u intervjuu za Blic, ne zadugo, jer se očekuje se skora rekonstrukcija Vlade u kojoj će nalaziti još predstavnika Srba u Crnoj Gori.

    Otkrio je zašto drži trobojku u kabinetu, da li bi opet primio Dodika u posjetu i da li bi volio da vidi Bošnjake u Vladi sa Srbima.

    Na pitanje da li su i koliko bolji odnosi između Srbije i Crne Gore nego u avgustu 2020. Godine, Mandić kaže da su „neuporedivo bolji“, a posebno u odnosu na period napada bivšeg režima na Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.

    -Naravno, naš cilj je da imamo najbolje moguće odnose i sa Srbijom, ali i svim drugim zemljama u regionu. Vjerujem da će se uskoro realizovati i prva zvanična posjeta na nivou parlamenata naše dvije zemlje, te da ćemo i na taj način svjedočiti o kvalitetu odnosa – kaže Mandić.

    Zastava
    Objašnjava da se u njegovom kabinetu, uz državnu zastavu Crne Gore, nalazi i trobojka – istorijska zastava Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore, koja je zakonom zaštićena podjednako kao i današnja državna zastava.

    -Priča oko trobojke koju forsiraju mediji bliski bivšem režimu je bespredmetna i zapravo je samo pokazatelj njihovog nesnalaženja u opozicionim klupama. U nedostatku odgovora na borbu sa organizovanim kriminalom u sopstvenim redovima, oni pokušavaju da sa brojnih afera koje se vezuju za njihovu partiju skrenu pažnju sa starom matricom o ugroženosti i nepoštovanju države. Trobojka, zajedno sa državnom zastavom predstavlja da se nova Crna Gora mora graditi na pomirenju i saradnji tradicionalne i moderne države – tvrdi predsjednik crnogorskog parlamenta.

    Komentarišući nedavni sastanak sa predsjednikom Srpske, Miloradom Dodikom, Mandić ističe da je ona dio politike izgradnje najbolje saradnje sa svim susjedima.

    –Da li ima nešto prirodnije nego da srpski političar iz Crne Gore koji pokriva odgovornu funkciju gradi najbolje moguće odnose sa Beogradom i Banjalukom, da političari iz Bošnjačke stranke grade najbolje odnose sa Sarajevom i Ankarom, da albanski političari grade najbolje odnose sa Tiranom, hrvatski sa Zagrebom itd. Nadovezaću se na prethodno pitanje, jer je polazna tačka ista. Nesnalaženje DPS u opoziciji je dovelo do toga da je jedina politika koju smatraju za shodno otvorena srbofobija, jer na taj način pokušavaju da zadrže ono najtvrđe biračko tijelo koje nakon fijaska na svim parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima sada traže alternative – smatra Mandić.

    Rekonstrukcija Vlade
    Naglašava da je najponosniji na činjenicu da je imenovanjem Srbina na čelo Skupštine Crne Gore jednom zauvijek razbijena stigma da Srbi ne smiju i ne mogu biti dio vlasti.

    –Rekonstrukcija Vlade je definisana koalicionim sporazumom koji smo potpisali u oktobru prethodne godine i na kojem počiva izvršna vlast i parlamentarna većina. Nemam bojazan po pitanju rekonstrukcije Vlade, jer smo mi u izuzetno kratkom roku napravili veće i bolje rezultate nego što su to učinili brojni sazivi Skupštine Crne Gore prije nas. To sve vide građani Crne Gore koji su nosioci suvereniteta, ali i međunarodni partneri kojima je DPS do 2020. godine servirao retoriku da smo mi nepoželjan faktor. Ta priča je sada pala u vodu i o DPS se na međunarodnom planu više ne govori ni po kuloarima zapadnih adresa – odgovara Mandić.

    Srpski kao službeni
    Da li imate neke podatke o popisu, broju Srba i broju građana koji govore srpski – bilo je jedno od pitanja. Mandić kaže da je terenski dio popisa završen, sada se prešlo na unošenje tih podataka u bazu Uprave za statistiku – MONSTAT.

    –Nakon završenog unosa, otpočeće period provjere podataka, što je bio jedan od uslova priznavanja rezultata popisa. Svi građani Crne Gore će imati priliku da se elektronski uvjere da su njihovi podaci pravilno upisani. Zvanične rezultate očekujemo tokom ljeta, a kao što sam više puta istakao, ukoliko se tom prilikom obznani da najveći broj građana Crne Gore govori srpskim jezikom, pokrenućemo proceduru i tražiti podršku u Skupštini da se srpski jezik proglasi službenim jezikom – poručuje Mandić.

     

  • Milatović: Otvaranje pregovora veliki korak na evropskom putu BiH

    Milatović: Otvaranje pregovora veliki korak na evropskom putu BiH

    Predsjednik Crne Gore Јakov Milatović čestitao je BiH otvaranje pristupnih pregovora sa EU, ocijenivši da je ovo veliki korak na evropskom putu te zemlje.

    “Prosperitet i stabilnost regiona Zapadnog Balkana usidreni su kroz pristupanje EU”, napisao je Milatvić na društvenoj mreži Iks.

    Otvaranje pristupnih pregovora BiH sa EU pozdravili su i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ministar evropskih poslova Maida Gorčević.

    Evropski savjet sinoć je odlučio da otvori pristupne pregovore sa BiH.

  • Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore

    Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore

    Većina poslanika u Skupštini Crne Gore glasala je protiv prijedloga poslaničkih klubova DPS-a, SD-a, DUE i HGI da se Andrija Mandić razriješi dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore.

    Glasalo je 72 poslanika, a jedan listić bio je nevažeći.

    Za smjenu Mandića glasalo je 27 poslanika, a protiv je bilo 44.

  • Umalo tuča na sjednici Skupštine Crne Gore

    Umalo tuča na sjednici Skupštine Crne Gore

    Sjednica Skupštine Crne Gore u zgradi Prijestonice prekinuta je nakon incidenta.

    Naime, u toku izlaganja poslanika DPS-a Oskara Hutera došlo je do verbalne rasprave, a potom umalo i do fizičkog obračuna.

    Akteri incidenta primarno su bili Huter i poslanik DNP-a Milan Knežević, navodi Pobjeda.me.

    Upućene su brojne uvrede, a ostali poslanici spriječili su teži incident.

    Pored toga pristalice opozicione Demokratske partije socijalista na protestu na Cetinju napali su topovskim udarima i petardama poslanike koalicije Za budućnost Crne Gore, piše Borba.me.

    Na ovaj napad poslanici ZBCG su, navodi se, odgovorili podizanjem tri prsta.

    U grupi napadnutih poslanika ZBCG, dodaje se, bili su Jovan Jole Vučurović, Milun Zogović, Vladislav Bojović i Jelena Božović.

    Grupa Cetinjana okupila se na protestu, zbog revolta prema predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandić.

    Mandić je, kako je javila RTV Cetinje, u zgradu Skupštine Prestonice ušao nešto prie 10 sati.

    Učesnici protesta uzvikuju “Mandiću fašisto”, psuju mu “majku četničku” i dobaciju da je Mandić izdajnik i da mu nije mesto na Cetinju.

    Portal piše da je napadnut i predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.

    Okupljeni se nalaze oko 100 metara od zgrade Skupštine Prestonice Cetinje, gdje se održava sjednica Skupštine Crne Gore.

    Prema pisanju Pobjede, na Cetinju je od jutra vidljivo povećano prisustvo policije, a ispred zdanja u kome se održava sjednica Skupštine Crne Gore formiran je “živi zid”.

    Okupljeni su istakli transparente na kojima je između ostalog piše: “Naša vatra ne sagorijeva”; “Dalaj Lama iz Kristala”; “Nećemo Putinove lame na čelu države”; “Crna Gora je za EU”; “Sve gore od gorega”.

    Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić rekao je na početku današnjeg prvog proljećnog zasjedanja u Skupštini Prestonice Cetinje da se osjeća ugodno i da ima posebnu odgovornost da bude na visini zadatka, kakvu zaslužuju Cetinje i Crna Gora.

    Pristalice opozicione Demokratske partije socijalista, kojoj je Cetinje glavno uporište, organizovale su protest revoltirani dolaskom predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandićem, kojeg nazivaju fašistom.

    “Imate privilegiju da su vaši preci stvorili Crnu Goru i da se sva današnja CG okupljala oko ovog velikog grada. Naši preci koji nisu Cetinjani, prepoznavali su tu iskru slobode i prihvatali da zajedno sa vašim precima grade državu Crnu Goru. Nisam siguran da su ovi koji protestuju svi Cetinjani, jer gledajući taj broj oko Skukštine, mislim da to nije volja većinskog Cetinja”, rekao je Mandić.

    Vaspitavan je, kazao je, da na Cetinju žive ljudi, koji bi se mogli nazvati “nadljudima”.

    “To što danas grupa ljudi, neću reći Cetinjana, troši kredit i to veliki kredit svojih predaka, to je njihov izbor i neka nastave tako da rade. Iskazujem poštovanje svakom građaninu Cetinja, politika pomirenja koju promivišem nema alternativu to je politika koja nas vodi napred a ko hoće da bude zarobljenijk starih priča podela i omraza neka nastavi to da radi”, rekao je Mandić.

    Istakao je da poštuje različitost mišljenja, većinsku volju koja je iskazana na izborima i pozvao one koji dijele Crnu Goru da to ne rade.

    “Potrebno je okupljanje oko ciljeva, a cilj je da Crna Gora bude deo Evropske unije, da vladaju mir i stabilnost”, poručio je Mandić.

  • Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE “Buk Bijela”

    Crna Gora odbila Dodikov poziv za učešće u izgradnji HE “Buk Bijela”

    Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je poziv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika o učešću te države u izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela”.

    Dodik je, naime, ovaj poziv uputio tokom nedavne posjete Crnoj Gori kada se sastao sa predsjednikom Skupštine Crne Gore, Andrijom Mandićem

    – Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju – rekao je tada Dodik.

    On je dodao da ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekat, postoji spremnost da se to prihvati, navodeći da struju niko neće proizvesti osim hidroelektrana, termoelektara, solarnih elektrana i vjetroparkova.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore odgovaraju da je za njih pitanje izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESCO izvještajem iz 2005. Godine.

    – Time je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle uticati na “suzu Evrope” – navedeno je iz ovog resora podgoričkim “Vijestima”.

    To je odgovor na pitanje da li bi Crna Gora mogla učestvovati u ovom projektu, ako bi prema najvama visina brane bila niža čime akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala utjecaj na zaštićeno područje rijeke Tare.

    – U strateškim dokumentima Crne Gore taj dio se ne tretira u energetskom smislu, kao ni u biznis planovima EPCG. Ministarstvo energetike i rudarstva se neće baviti hipotetičkim situacijama, već relevantnim pokazateljima i dokumentima i važećom legislativom Crne Gore koja zabranjuje gradnju na tom prostoru. Što se tiče procjena uticaja na životnu sredinu, tu je nadležno ministarstvo u čijem resoru je ekologija – navedeno je u odgovoru ovog Ministarstva.

    Pristali, pa odustali

    Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović je u aprilu 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”.

    Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

    Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili preko 11.000 potpisa i predali peticiju Skupštini, parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

    Nakon toga u Srpskoj je rađen novi projekat kojim je predviđena niža visina brane, a dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

    Zatim su projekat njihove izgradnje započele Srpska i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.

    Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske kroz zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.

    Raspisan je i tender za izvođače, a proteklog ljeta dostavljene su tri kineske ponude.

    Dva spora zbog HE “Buk Bijela”
    Međutim, sve je prolongirano jer su, u međuvremenu pokrenuta dva spora – prvi pred Ustavnim sudom BiH oko koncesija, jer vlasti Federacije BiH smatraju da imovina u graničnom pojasu ne pripada entitetima već državi BiH, a drugi pred UNESCO, kojeg je inicirala Crna Gora zbog mogućeg negativnog uticaja na Taru, odnosno prostor Nacionalnog parka “Durmitor”.

    Iz Elektroprivrede Crne Gore naveli su da prate dešavanja u vezi sa ovim sporovima, kao i da znaju da je prvi spor okončan nedavno, jer su dvije elektroprivrede, ERS i EBiH postigle dogovor da dobiju po 25 odsto udjela u ovom objektu, a da Republika Srbija dobije preostalih 50 odsto.

    Što se tiče drugog spora, jula 2021. godine, ministarstva ekologije Crne Gore i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju ekspertskog tima koji će ispitati mogući uticaj HE “Buk Bijela” na rijeku Taru u Crnoj Gori.

    Jula 2023. godine BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rješavanje problema u vezi sa projektom HE “Buk Bijela”. Tada je u dogovoru posredovao sekretarijat energetske zajednice.

    Iz Vlade Republike Srpske je saopšteno da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park “Durmitor” u Crnoj Gori koji je pod zaštitom organizacije Unesko.

    – U odluci Odbora za svjetsku baštinu je istaknuto da BiH mora procijeniti potencijalni utjecaj na životnu sredinu projekta HE “Buk Bijela”, koja je planirana na rijeci Drini u BiH, na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru. Zatraženo je od država BiH, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet rječnog eko-sistema i neometan tok rijeke, kao i da BiH i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom – saopštili su iz EPCG.

  • Dodik: Izjava predsjednika Crne Gore uvreda za Republiku Srpsku

    Dodik: Izjava predsjednika Crne Gore uvreda za Republiku Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da izjava predsjednika Crne Gore Јakova Milatovića da će posjetiti i da poznaje samo BiH, bez entiteta, predstavlja uvredu za Republiku Srpsku i negiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Dodik je naveo da je bio u posjeti Skupštini Crne Gore i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, da ne poznaje unutrašnju komunikaciju struktura vlasti u Crnoj Gori, ali da nije ni očekivao da će da ga pozove Milatović, niti da se sastane sa njim.

    • Kako će proći kad bude došao u Sarajevo, vidjećemo. Јer možda ga i pustimo da se sastane samo s muslimanima, ali to onda nije BiH – naveo je Dodik na društvenim mrežama.

    Dodik je izrazio nadu da će u narednom periodu jačati one snage koje će vratiti Crnu Goru u savezništvo sa Srbijom i u zajedništvo sa srpskim narodom.

  • Mandić o Dodikovoj posjeti: Iz DPS-a ponavljaju otrcanu mantru

    Mandić o Dodikovoj posjeti: Iz DPS-a ponavljaju otrcanu mantru

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da je posjeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Podgorici još jednom dokazala da jedino opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) ne želi bilo kakve promjene nabolje u Crnoj Gori.

    “Antisrpska histerija je, nažalost i dalje njihova mejnstrim politika, ali ona daje sve manje rezultate i kod najtvrđih birača tog bloka. Slobodno možemo reći da je uzbuđenje vještački kreirano”, istakao je Mandić.

    Prema njegovim riječima, na protestu koji se dešavao paralelno sa posjetom predsjednika Republike Srpske nije bilo više od 30 osoba.

    “O samom skupu dovoljno govori činjenica da će pojedini njegovi učesnici vjerovatno biti procesuirani zbog šovinističkog transparenta Crnogorac, a ne posrbica, koji Srbe iz Crne Gore predstavlja izdajnicima i građanima drugog reda”, rekao je Mandić za RT Balkan.

    Mandić, koji je i predsjednik “Nove srpske demokratije”, naglasio je da DPS ne pronalazi formulu za zaustavljanje odliva birača, koji, kako je dodao, sada traže alternativne političke opcije.

    “Iz tog razloga iz DPS-a ponavljaju otrcanu mantru o `ugroženosti države, petoj koloni i izdajnicima”, rekao je Mandić.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je u utorak, 27. februara, posjetio Crnu Goru gdje se sastao sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i podržao srpsku nacionalnu zajednicu.

  • DPS traži smjenu Andrije Mandića

    DPS traži smjenu Andrije Mandića

    Predsjedništvo Demokratske partije socijalista (DPS) odlučilo je da pokrene inicijativu za smjenu Andrije Mandića sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore.

    Podgorički portal CdM navodi, a Tanjug prenosi da je to odlučeno na sinoć održanoj sjednici te da je DPS još u januaru najavio da će podnijeti takvu inicijativu, čim procjene da postoji šansa za njenu realizaciju. Kako navode, ta prilika se stvorila nakon što je Mandića u Podgorici posjetio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    Inače, DPS je još ranije najavio da će pokrenuti pitanje smjene Mandića zbog isticanja trobojke u svom kabinetu kada je ugostio mitropolita crnogorsko primorskog Joanikija u Skupštini, a što je DPS protumačio da Mandić radi za interese druge države.

    Tada su DPS i opozicione Socijaldemokrate, Hrvatska građanska inicijativa i Demokratska unija Albanaca podnijeli su 15. januara Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Mandića jer je, kako su naveli, suprotno Zakonu o državnim simbolima u službenim prostorijama istakao zastavu strane države. Mandić je tada rekao da ne zna otkud tolika mržnja prema trojbojci i dodao da će Poslanički klub Za budućnost Crne Gore u svoje prostorije unijeti trobojku.

    “U ovoj Skupštini i u tom kabinetu tri puta duže je stajala trobojka nego današnja zastava Crne Gore. Ne znam otkud tolika mržnja prema trobojci. Ovo su sanduci knjaza i kralja Nikole i knjeginje Milene koji su bili prekriveni upravo ovom zastavom. To je trobojka knjaževine i kraljevine Cene Gore”, rekao je tada Mandić pokazujući fotogracije.

  • Dodik Crnoj Gori ponudio sporazum o specijalnim vezama

    Dodik Crnoj Gori ponudio sporazum o specijalnim vezama

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske ponudio je Crnoj Gori sporazum o specijalnim vezama sa Republikom Srpskom, isti onaj koji ima sa Srbijom.

    “Ponudio sam Sporazum Crnoj Gori o specijalnim vezama onakav kakav imamo sa Srbijom. To je u okviru Dejtonskog sporazuma i smatramo da nema nijednog razloga da to ne prihvati Crna Gora i to sam predložio predsjedniku Mandiću. To nije ništa protiv BiH to je dobro za saradnju privrede, infrastrukture, kulture, nauke i svega onoga što predstavlja normalnu komunikaciju”, rekao je Dodik dodajuži da je to sve dozvoljeno i predviđeno Ustavom i Dejtonskim sporazumom te da je Crna Gora to trebala uraditi ranije.

    Nakon sastanka sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine Crne Gore, Dodik je rekao da bi bilo potrebno da Crna Gora treba da zaustavi svoje akcije na sprječavanju projekta Buk Bijela jer on ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.

    “Želimo da nastavimo izgradnju Buk Bijele sa Srbijom ali se suočavamo sa time da Crna Gora na međuanrodnom nivu pokušava blokirati taj projekat. Ako postoji interes Crne Gore da se vrati u projekat Buk Bijela spreman sam da uvjerim Srbiju da se to uradi”, rekao je Dodik dodajući da vjeruje da ono što dolazi iz Crne Gore da je motivisano politikama koje dolaze iz Sarajeva.

    Govoreći o odnosima sa EU, Dodik je rekao da evropski put ne može da ide na uštrb Republike Srpske.

    “Republika Srpska nije remetilački faktor. Ona čini BiH i mi uvažavamo ustavni poredak. Sve ono što su radili visoki predstavnici nasiljem što su provodili to ne može da bude evropski put”, rekao je Dodik.

    On je rekao da je i Republika Srpska protiv NATO saveza i da poštuje status u kojem se nalazi Crna Gora. Naglasio je da je NATO za Republiku Srpsku neprihvatljiv.

    “Poštujući ustavni poredak Crne Gore došao sam da podržim Mandića i njegovu političku strukturu. Tu sam da podržim srpsku nacionalnu zajednicu bez namjere da narušim bilo kome nacionalnu konotaciju. Moja obaveza je da se borim za ravnopravan status srpskog naroda gdje god se nalazi. U Crnoj Gori je bila zapostavljena srpska zajednica”, rekao je Dodik.

    On je rekao da je Mandića obavijestio da će iduće sedmice u Banjaluci biti potipsan ugovor za izgradnju puta Foča-Šćepan Polje čime će se riješiti dugogodišnje pitanje koje je značajno i za Republiku Srpsku i Crnu Goru.

    Sam Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore rekao da Crna Gora mora imati dobre odnose sa susjedima, jer ako je drugačije, onda imamo problem.

    “Drago mi je što sam bio domaćin Miloardu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske koji i je i moj lični prijatelj”, rekao je Mandić

    On je rekao i da je projekat Buk Bijela važan za Crnu Goru, kao i voda iz Bilećkog jezera i treba ga promovisati kao i ideju mira i dobrih odnosa.

    “Sporazum koji je meni predstavljen sporazum o specijalnim vezama to je sve u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Sa koalicionim partnerima ću otvoriti dijalog i predočiću im ono što je predloženo sporazumom, a njime se spominje država BiH kao država, i Republika Srpska kao entiet. Republika Srpska iskazuje želju da gradi specijalne odnose sa Crnom Gorom i mislim da to nije na štetu nijednog građanina Crne Gore”, rekao je Mandić.