Oznaka: Crna Gora

  • Mandić: Neću biti u novoj vladi, ali DF treba da bude

    Mandić: Neću biti u novoj vladi, ali DF treba da bude

    Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić izjavio je danas da on lično neće biti dio nove vlade, ali da bi DF trebalo da bude u njoj.

    Mandić je za Adria TV najavio da će DF inicirati razgovore unutar dosadašnje parlamentarne većine i dodao da očekuje da to urade i drugi, prenose podgoričke Vijesti.

    Mandić je rekao da je Vlada Zdravka Krivokapića pala zbog odnosa unutar nje, a najavio je i da će se DF solidarisati s protestima Demokratske Crne Gore.

    Osim zahtjeva NSD koji podrazumijevaju traženje vanrednih izbora i tehničku vladu koja bi pripremila te izbore, Mandić je rekao da se Politički savjet partije bavi i temom zaustavljanja diskriminacije srpske nacionalne zajednice, kojoj, kako navodi, pripada svaki treći građanin Crne Gore.

    Ocijenio je da predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović igra igru razbijanja parlamentarne većine i poručio da mu DF neće biti partner u tome.

    “Demokratska Crna Gora je zakazala protest za sutra. Zakazali su ga kao partijski protest, nisu se konsultovali sa nama, nisu razgovarali da to zajednički organizujemo. Mi ćemo, svakako, iskazati solidarnost, i naši poslanici će otići da iskažu solidarnost i tako ćemo pokazati da smo solidarni u jednoj nepravdi koja se nanosi jednoj političkoj organizaciji”, rekao je Mandić.

    On smatra da protesti treba da budu narodni.

    “Da proteste organizuje Organizacioni odbor sastavljen od svih političkih stranaka, da oko zahtijeva protesta treba da se dogovorimo i da izađemo s konkretnim ciljevima”, rekao je Mandić.

    Kazao je i da mu je žao što DF nije imao priliku da bude duo izvršne vlasti, jer bi, kako navodi, vidjeli kakva bi to bila razlika.

    Mandić je naglasio da će mu biti žao ako u novoj vladi ne dobiju tu priliku.

  • Mediji: Ðukanović za mandatara bira Abazovića

    Mediji: Ðukanović za mandatara bira Abazovića

    Crnogorski predsjednik Milo Ðukanović će najverovatnije sutra obaviti konsultacije sa predstavnicima klubova poslanika u Skupštini Crne Gore, a nakon te formalnosti mandat će ponuditi lideru URA Dritanu Abazoviću, jedinom koji u ovom trenutku može da obezbijedi većinu od najmanje 41 poslanika, piše portal podgoričkog Dana.

    Portal to piše pozivajući se na više puzdanih izvora uz napomenu da se u političkim kuloarima govori da, ako se sve ovo obavi u četvrtak, već do kraja mjeseca treba očekivati sjednicu Skupštine Crne Gore, na kojoj će biti izabrana 43., ovoga puta, manjinska Vlada Crne Gore

    Ðukanović je prije dva dana rekao da je njegova Demokratska partija socijalista spremna da glasa za manjinsku vladu, jer je i to bolje rješenje od katastrofalne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi sa dosadašnjom vladom.

    Rekao je i da manjinsku vladu smatra najlošijom alternativom aktuelnoj, ali, kako je naveo, u ovom trenutku ne postoji spremnost jednog broja parlamentarnih subjekata da podrže druga rješenja za izlazak iz krize.

    Ðukanović smatra da bi manjinska vlada trebalo da traje godinu, i da je veoma važno utvrditi prioritete kojim će se baviti u tom periodu.

  • Mediji: Đukanović odlaže izbore?

    Mediji: Đukanović odlaže izbore?

    Predsednik Crne Gore Milo Đukanović može da odloži lokalne izbore u Ulcinju i Beranama, koji su raspisani za 27. marta ove godine.

    Kako prenose crnogorski mediji, on to može da uradi na isti način kao što je to učinio i pre dve godine u slučaju Tivta – izmenom svoje odluke.

    To je “Vijestima” objasnio dugogodišnji sekretar Državne izborne komisije, sada njen član Milisav Ćorić (Socijalistička narodna partija). Đukanovićev savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić rekao je samo da će predsjednik postupiti po Ustavu i zakonu.

    ”Predsednik Crne Gore će postupiti saglasno principu ustavnosti i zakonitosti, strogo vodeći računa o očuvanju pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države”, navodi se u odgovoru Bastijančića “Vijestima”, koje su pitale da li će Đukanović odložiti izbore u Ulcinju i Beranama.

    Skupština Crne Gore je dopune Zakona o lokalnoj samoupravi usvojila 4. februara, a njima je predviđeno da se lokalni izbori u 14 opština održe u jednom danu. Zakon još nije stupio na snagu, odnosno još nije objavljen u Službenom listu.

    Dopune Zakona je predložila opozicija i koalicija “Crno na bijelo”. U njima piše da će se “prvi naredni izbori za odbornike u skupštinama opština Ulcinj, Berane i Plužine, u skladu sa ovim zakonom, održati u 2022. godini istovremeno s održavanjem redovnih izbora za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica, Skupštini opštine Golubovci (opštine u okviru Glavnog grada) i skupštinama opština: Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Žabljak i Šavnik. Odbornicima u skupštinama opština Ulcinj, Berane i Plužine produžava se mandat do izbora odbornika koji će se održati u smislu stava i ovog člana”.

    Posle usvajanja dopuna Zakona čula su se različita tumačenja da li predsednik krši Ustav ako odloži već raspisane izbore, kao i da bi to trebalo regulisati Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

    Član DIK-a Milisav Ćorić za “Vijesti” je objasnio da predsednik države može da izmeni odluku o raspisivanju izbora.

    “Predsednik države može da izmeni odluku u delu termina održavanja izbora”, rekao je Ćorić odgovarajući na pitanje “Vijesti”.

    Đukanović je tako postupio i kada je 20. marta 2020. godine odložio lokalne izbore u Tivtu, navodeći u zvaničnom saopštenju da će se oni održati “u roku od 90 dana od dana prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mere za sprečavanje unošenja u Crnu Goru, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa”. Epidemiološke prilike su i jedan od razloga zbog kojih je menja i važeći Zakon o lokalnoj samoupravi.

    Ćorić navodi da je Zakon o izboru odbornika i poslanika neprecizan u delu koji se tiče odlaganja izbora, a da su za njegove izmjene potrebna 54 poslanika. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić smatra da predsednik države mora da povuče postojeću odluku, a onda da donese novu u skladu sa zakonskim rešenjem koje je doneseno u Skupštini u petak 4. februara, kako bi se izbori u Beranama, Ulcinju i Plužinama održali sa izborima u 11 ostalih opština početkom juna.

    Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović rekao je ponedeljak u Skupštini, tokom rasprave o smeni predsednika parlamenta Alekse Bečića, da ne treba odlagati izbore i da je to “pravno i ustavno nasilje”.

    On je tvrdio da nekim političkim subjektima odgovara prolongiranje glasanja u Beranama i Ulcinju i aludirao da će biti odloženi i izbori u Podgorici, kako bi DPS koji ima vlast u ovoj opštini, dobio na vremenu.

  • Analitičari o političkoj situaciji u Crnoj Gori: U manjinskoj vladi više partija nego što se očekivalo

    Analitičari o političkoj situaciji u Crnoj Gori: U manjinskoj vladi više partija nego što se očekivalo

    Poznavaoci političkih prilika smatraju da bi manjinska vlada u Crnoj Gori mogla biti brzo formirana, ali ne vjeruju da će je DPS bezuslovno podržavati.

    Kažu da bi u toj Vladi moglo biti i više partija nego što se očekivalo.

    I dok su po njenom mišljenju na ovaj način Demokrate završile u opoziciji, ne znači da ista sudbina čeka i DF, ili makar jedan njegov deo.

    – DF je u celoj ovoj situaciji nekako neoubičajeno za njih miran. Vjerovatno da oni imaju neki interes, i da će biti neki dogovor sa DF-om. U ovoj situaciji vidim samo da su Demokrate otpale.

    Matijašević očekuje da u manjinskoj vladi bude mnogo više partija nego što se očekivalo.

    – Ja očekujem da uđu sve manje partije opozicije. DPS, formalno neće ući, ali mislim da će imati itekako veliki uticaj, jer je nerealno da neko ko je bio na vlasti 30 godina, da će podržati nekog drugog čisto onako, ‘ajde da vas podržim za dobrobit građana Crne Gore, vidjeli smo koliko su ovih 30 godina radili za dobrobit građana – rekla je Matijašević.

    Slično misli i programski menadžer CEDEM-a Marko Pejović.

    – Te najave da bi mogao dati podršku ali bez nikakvih uslova čini mi se gotovo nemoguće. Da će uticati i na izglasavanje određenih zakona ali i na funkcionisanje izvršne vlasti.

    Matijašević ipak, nema sumnju da će nova vlada biti brzo izabrana.

    – Izgleda da je sve već dogovoreno. Ko je i kada i kako dogovorio, to ćemo vjerovatno saznati u nekim narednim danima.

    Zaključuje, da ako već nije bilo većinske volje za vanredne izbore, što bi po njoj bilo najpravednije rješenje, onda makar priča o manjinskoj vladi treba što prije da se završi, kako bi se zemlja okrenula važnijim pitanjima, prije svega ekonomiji.

  • Pravi se antisrpska vlada?

    Pravi se antisrpska vlada?

    Predsednik Pokreta za promene i član Demokratskog fronta Nebojša Medojević kazao je danas da će se formirati manjinska vlada Crne Gore.

    Kako je rekao, taj rezultat je epilog jednog opasnog političkog eksperimenta.

    “Trebalo je i treba trgnuti državu Crnu Goru i zarobljene institucije iz smrtonosnog zagrljaja mafije i sprovesti one reforme koje bi dovele pre svega do moralne političke institucionalne ekonomske obnove Crne Gore”, smatra Medojević, navodeći da je, nažalost, sve jedan element demokratizacije i demontaža države režima Mila Đukanovića.

    Sa druge strane, prema rečima lidera PzP-a, ono što je Demokratski front okupilo u jednu složenu političku organizaciju jeste to što je vreme da se u Crnoj Gori otpočne široko društveni dijalog o temeljnim vrednostima na kojima treba graditi buduću Crnu Goru.

    “Moramo da učinimo jedan istorijski zadatak u Crnoj Gori, a to je pomirenje unutar pravoslavnog korpusa, tačnije crnogorsko-srpsko pomirenje, kako bismo došli do kreiranja nekog modusa gde bi se ispoštovali svi kolektivni identiteti, što u Crnoj Gori do sad nije urađeno, već je praktično Đukanović od 1998. godine pokušavao da državu i vlast u Crnoj Gori kreira na antisrpskim i antipravoslavnim osnovama”, ističe Medojević.

    Smatra da je Đukanovića do pada na izborima dovelo ukidanje Srpske crkve, što je ljudima predstavljalo udar na dom.

    Dodaje da je glavni cilj Demokratskog fronta bilo pomirenje unutar pravoslavnog korpusa.

    “Taj zadatak nije urađen. Demokratski front je eliminisan iz Vlade, a na osnovu uticaja moći. Nažalost, uticali su i delovi Crkve koji su napravili jednu vrstu koalicije sa centrom privatnog kapitala, oni koji stoje iza političke organizacije URA, koja nije nikakva stranka, već političko krilo privatnog kapitala”, kazao je on.

    Medojević navodi da ciljevi nisu ispunjeni, pa dolazi do rušenja vlade.

    “Došli smo u još opasniji eksperiment gde je grupa nacionalnih stranaka sklopila čuveni memorandum i praktično sklopila dogovor o rušenju ove vlade koja inače nikad nije morala biti ni osnovana. I opet se formira jedan politički inženjering gde se želi napraviti nova Vlada, ali koalicijama koje su izrazito antisrpske”, naglašava.

  • Milačić: U Crnoj Gori se desio politički prevrat, povratak Ðukanovića

    Lider Prave Crne Gore Marko Milačić ocijenio je danas da je ono što se dešavalo prethodnih dana u Crnoj Gori klasična definicija političke korupcije i izdaje i dodao da se glasovima političke partije Dritana Abazovića za smjenu Vlade i predsjednika skupštine Crne Gore na političku scenu vraća politička opcija Mila Ðukanovića.

    Milačić je putem video linka na TV Prva rekao da se od glasanja za smjenu Vlade i zaključno sa jučerašnjom smjenom predsjednika skupštine Alekse Bečića u Crnoj Gori dogodio politički prevrat.

    “Mi smo u Crnoj Gori svih ovih prethodnih dana zaključno sa jučerašnim skupštinom imali politički prevrat, gdje je glasovima iz URA, promijenjena i Vlada i predsjednik skupštine, imamo povratak Ðukanovića, osnosno revitalizovanja te političke partije”, rekao je Milačić.

    Milačić smatra da je plan Abazovića i političke partije Mila Ðukanovića formiranje manjinske Vlade, za koju, bi kaže, glasao DPS, ali se ne bi formalno našao u njenim redovima.

    Kako je rekao, vanredni parlamentarni izbori su jedino zakonito i ustavno rješenje za izlazak iz trenutne političke situacije, ali, kaže, Abazović bježi od toga, jer je “njegov politički rejting potpuno srozan”.

    “Prema svim istraživanjima on ne bi mogao da ostvari cenzus za ulazak u parlament i zbog toga će na sve načine pokušavati da pobjegne od izbora”, rekao je Milačić.

    Na pitanje kako komentariše izjavu Mila Ðukanovića da se trenutno širi velikosrpski nacionalizam koji ruši Crnu Goru, Milačić kaže da je Ðukanović uvijek u ovakvim situacijama igrao na kartu “plašenja” Crne Gore od navodnog velikosrpskog nacionalizma, te da je to njegova ustaljena retorika.

  • Smenjen Aleksa Bečić; Konatar: Razgovaraćemo sa svima, prioritet formiranje vlade

    Poslanici crnogorskog parlamenta na vanrednoj sednici izglasali su razrešenje predsednika Skupštine Alekse Bečića.

    Inicijativu je potpisalo 38 poslanika opozicije predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS).

    Predsednik poslaničkog kluba koalicije “Crno na bijelo” Miloš Konatar (URA) je novinarima u Skupštini, nakon smene predsjednika parlamenta Alekse Bečića, rekao da se stvari vraćaju na početak.

    “Prioritet Ure je formiranje Vlade ako dobijemo podršku, ako ne, onda idemo na izbore”.

    Konatar je rekao da do kraja ove sedmice očekuje napredak kada je u pitanju formiranje manjinske vlade.

    On je kazao da će razgovarati sa svima i da su spremni već sutra ujutro i sa kolegama koje su rekle da ne žele da razgovaraju.

  • “Gotovo sigurno da će Abazović biti novi premijer”

    “Gotovo sigurno da će Abazović biti novi premijer”

    Teško je reći kakva će biti personalna rješenja u novoj Vladi Crne Gore osim što se manje-više zna i gotovo je sigurno da će njen premijer biti lider URA Dritan Abazović, rekao je bivši šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović.

    Darmanović je gostujući na N1 istakao da će u sastav vlade sigurno ući manjinske partije.

    “Koncept je da u njoj ne učestvuje Demokratski front, a onima koji žele novu vladu nije u interesu da dosadašnja vlada bude dugo u tehničkom mandatu”, ističe Darmanović.

    Dodao je da je prethodnu vladu obilježilo njeno formiranje, i promjena vlasti nakon trideset godina, a karakteristično je bilo, ne samo bliska saradnja sa SPC-om, nego i podređeni položaj.

    “Tu su bili i ljudi koji su lojalni i u bliskom odnosu sa SPC-om. Ta vlada je u dobroj mjeri došla na talasu srpskog nacionalizma. Bila je veoma heterogena. Koalicione partnere nije objedinjavalo ideološki ništa drugo osim nastojanja da smjene socijaliste”, kazao je Darmanović.

    Smatra i da osim što je Crna Gora izgubila ogromno vrijeme, u širem smislu nije loše da se društvo navikne na pad vlada i da se zbog toga neće dogoditi smak svijeta.

    “Status vjerskih zajednica je regulisan zakonom. Postoji jedna vrsta podjele na CPC i SPC među pravoslavcima. SPC je nametnuta, a autokefalna CPC je izbrisana dekretom. Ne želim sporiti da SPC ima većinsku podršku u Crnoj Gori, ali je jasno kakvu su ulogu vjerske zajednice imale u sukobima. SPC negira crnogorski identitet i to njeni čelnici ne kriju”, kazao je Darmanović.

    Na pitanje da li će sada možda doći do pomirenja, Darmanović misli da to ne može nijedna vlada na kratak rok.

    “Vjerovatno rasplet ove krize ne bi izgledao ovako da Crna Gora nije članica NATO-a, to joj donosi status da je saveznica organizacije koja počiva na principu ‘svi za jednog, jedan za sve’. Da toga nije bilo vjerovatno bi neke druge sile koje su prisutne na zapadnom Balkanu, sa svojim saveznicima delovale još jače prema Crnoj Gori u političkom smislu”, kaže Darmanović te dodaje da o tome svjedoči činjenica da su i EU i članice NATO-a s pažnjom pratili šta se dešavalo proteklu godinu.

  • Knežević o Abazoviću: To je taj kudravi dječak, ne da Srbima da budu u Vladi Crne Gore

    Knežević o Abazoviću: To je taj kudravi dječak, ne da Srbima da budu u Vladi Crne Gore

    Jedan od lidera DF-a Milan Knežević izjavio je da se nada da danas neće biti smijenjen predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

    “Bez obzira na sva dešavanja u posljednjih dana, mi se nadamo da će se dati šansa razgovoru i da se ne smijeni Bečić… Ukoliko dođe do smjene, mislim da su šanse za dogovor smanjene i tek nas čekaju tenzije”, kazao je Knežević za TV Prva.

    On je istakao da bi bilo očigledno da je “dil sa DPS-om napravljen” ukoliko bi poslanici pokreta URA, čiji je lider vicepremijer Dritan Abazović, glasali za smjenu Bečića, inače “aktuelnog koalicionog partnera”.

    Na pitanje da li je ovdje na pomolu povratak Mila Đukanovića na vlast, on je istakao da je to za njega “prekrajanja izborne volje građane”.

    “Vidjeli ste da je za DPS prihvatljiv princip manjinske vlade i spremni su da razgovaraju sa Abazović, to je za nas prekrajanje volje građana. Apelujem na Abazovića da odustane od toga… Plašim se da sve drugo uvodi u građansku nestabilnost… Onaj ko misli da može da pravi koaliciju sa DPS-om i DF-om treba da završi u ludnici”, naveo je Knežević.

    On je objasnio da nije sve u rukama Abazovića, odnosno da je dio toga “u rukama lidera SNP-a Vladimira Jokovića”.

    Na pitanje ko je najveći neprijatelj Crne Gore, Knežević je objasnio da će to biti “oni ljudi koji će da prekrajaju volju građana”.

    “Dritan Abazović je bio proglašen za srpskog heroja, da će zaštititi srpski jezik… To je taj kudravi dječak koji se u srpskim medijma predstavljao kao nacionalni heroj. Sada bih želio da mediji primjete da upravo taj kudravi dječak ne dozvoljava da politički predstavnici srpskog naroda u Crnoj Gori budu u novoj vladi, jer smatra da ćemo mi kao Srbi iz Crne Gore rušiti njen integritet i suverenitet”, naveo je Knežević, prenosi B92.

  • Skupština Crne Gore o razrješenju Bečića

    Skupština Crne Gore o razrješenju Bečića

    Poslanici Skupštine Crne Gore danas bi na vanrednoj sjednici trebalo da raspravljaju o prijedlogu za razrješenje predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

    Prijedlog za razrješenje potpisalo je 38 poslanika Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Albanske koalicije “Јednoglasno”.

    U obrazloženju se navodi da Skupština, za vrijeme Bečićevog mandata, nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga.