VRBAS Media

Oznaka: Crna Gora

  • Čestitka Đukanovića: Iskustvom i autoritetom Dodik značajno doprinosi razvoju Srpske

    Čestitka Đukanovića: Iskustvom i autoritetom Dodik značajno doprinosi razvoju Srpske

    Predsjednika Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Miloradu Dodiku stupanje na dužnost predsjednika Republike Srpske, ističući da vjeruje da on svojim iskustvom i autoritetom može značajno doprinositi daljem razvoju Srpske.
    Đukanović je naveo da Dodik može doprinijeti i jačanju stabilnosti i funkcionlanosti BiH, što je doprinos i regionalnoj stabilnosti i jedan od preduslova za progres na zajedničkom evropskom putu.

    “Crna Gora ostaje otvorena za jačanje odnosa sa Republikom Srpskom u okviru dobrosusjedske saradnje sa BiH u zajedničkom interesu svih naših naroda”, istakao je Đukanović.

    U čestitki upućenoj u ime građana Crne Gore i u svoje ime, Đukanović je poželio Dodiku uspješan rad.

  • Ubicu sa Cetinja prvo stigao policijski metak

    Ubicu sa Cetinja prvo stigao policijski metak

    Prvi metak koji je pogodio masovnog ubicu sa Cetinja Vuka Borilovića ispaljen je iz policijskog pištolja, pokazala je istraga Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

    Istražitelji, međutim, ni nakon tri mjeseca nisu utvrdili iz čijeg pištolja su ispaljena preostala četiri metka koja su pogodila Borilovića 12. avgusta, kada je počinio nezapamćeni masakr na Cetinju.

    Podsjetimo, Borilović je likvidiran nakon ubilačkog pohoda u cetinjskom naselju Medovina, u kojem je ubio deset, a ranio šest svojih sugrađana, među kojima i dvoje djece.

    “Iz izvještaja o balističkom vještačenju proizlazi da su projektili u tijelo V.B. ispaljeni iz dva vatrena oružja pištolja, od kojih jedan pripada službeniku Uprave policije, i iz istog je ispaljen prvi projektil u tijelo V.B., dok drugo vatreno oružje, iz kojeg su ispaljena četiri projektila, pripada neidentifikovanom licu”, odgovorila je Vijestima Lepa Medenica, viša tužiteljka, rukovoditeljka i portparolka Tužilaštva.

    “Po naredbi Tužilaštva izvršena je i obdukcija tijela V.B., a iz tog nalaza se zaključuje da je pogođen u glavu i gornji dio tijela, desno rame i grudni koš, sa pet ispaljenih projektila, od kojih su sve povrede smrtonosne”, objasnila je Medenica.

    Istražitelji, međutim, nisu utvrdili vrijeme smrti Borilovićevih žrtava, zbog čega je i dalje nejasno koliko je trajao njegov ubilački pohod.

    “Po naredbi tužilaštva obavljene su obdukcije stradalih, i u obdukcionim nalazima nije utvrđeno vrijeme smrti žrtava”, kazala je Medenica.

    U tom predmetu, u svojstvu građanina, saslušano je više osoba, a među njima i Nenad Kaluđerović.

    Ovaj Cetinjanin tužiteljki Andrijani Nastić ispričao je svoje viđenje događaja u naselju Medovina, a istražiocima je predao i pištolj koji posjeduje. To je učinio nakon što se u javnosti pojavila informacija da je on zaustavio Borilovićev ubilački pohod, prenose Vijesti.

  • Đukanović tražio hitno mišljenje Venecijanske komisije

    Đukanović tražio hitno mišljenje Venecijanske komisije

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zatražio je danas od Venecijanske komisije hitno mišljenje na izmjene Zakona o predsjedniku, koje je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

    • Šef države zatražio je da Venecijanska komisija da hitno mišljenje na ovaj Zakon, koji je, kako je poznato, vratio Skupštini na ponovno odlučivanje – rekao je Đukanovićev savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.

    On je naveo da je Đukanović naročito problematizovao to što određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, kako se navodi, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti.

    Skupština Crne Gore usvojila je 2. novembra izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore kojima je predviđeno da će se, ako predsjednik države ne predloži mandatara za sastav Vlade, mandatarom smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika u Skupštini Crne Gore.

    Poslanik DF-a Predrag Bulatović rekao je tada da izmjene ovog zakona rješavaju krizu i pat poziciju koja postoji u Crnoj Gori.

    Đukanović nije potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, već je taj dokument vratio Skupštini na ponovno odlučivanje.

  • Đukanović odbio potpisati izmijenjeni Zakon o predsjedniku

    Đukanović odbio potpisati izmijenjeni Zakon o predsjedniku

    Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović nije potpisao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, već je taj dokument vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    Đukanović je u dopisu šefici parlamenta Danijeli Đurović naveo da bi se potencijalnim proglašavanjem tog zakona, njegovim stupanjem na snagu i postupanjem predsjednika “saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu” neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države.

    Navodeći razloge vraćanja Zakona na ponovno odlučivanje, on je konstatovao da bi se stvorile “očito nedemokratske” pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik države, i to od strane Skupštine kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom “pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom”, prenose crnogorski mediji.

    Skupština je izmjene zakona usvojila na sjednici 2. novembra, glasovima 41 zastupnika, a predsjedniku Crne Gore ovaj zakon je dostavljen u četvrtak, 3. novembra, prenosi “Klix”.

    Nakon što se upoznao s formom i sadržajem Zakona, predsjednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore.

  • Abazović: Spreman mi je Đinđićev scenario

    Abazović: Spreman mi je Đinđićev scenario

    Premijer crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na kontrolnom saslušanju na Odboru za bezbjednost rekao da mu je jedan strani diplomata rekao da mu se sprema isti scenario kao za ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića.
    Taj diplomata mu je, kaže, rekao da je takav scenario pripremljen kako bi se proizveo utisak da nije likvidiran zbog borbe protiv kriminala, već zbog veze sa kriminalom.
    Metu su mu, kazao je, nacrtali lider DPS i predsjednik države Milo Đukanović, nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković i nedavno smijenjeni ministar odbrane Raško Konjević.

    Naveo je da je borba njegove vlade sa švercom cigareta besprijekorna i da je situacija s kamionom cigareta koji je nestao “bila namještaljka”.

    Ističe da je svaki detalj otkriven i da je zato od direktora Uprave carina Miloševića tražio da podnese ostavku.

    “Spreman sam da odgovaram i da idem u zatvor, ali to neće riješpiti problem šverca. Neki su od šverca stvorili imperije. Četiri čovjeka su izgubila život zbog šverca cigareta – Goran Žugić, Beli Raspopović, Duško Jovanović i Ivo Pukanić”, kazao je Abazović i dodao da je žrtava bilo mnogo više.

    Kad je riječ o Jeleni Maraš, kazao je da je bio cilj da se ide, ne samo protiv Andrije Mandića i Milana Kneževića, već i protiv njega.

    “Cijela akcija je dobro smišljena, ali postoji kosmička pravda i to ne funkcioniše. Vas je na izborima stigla ruka pravde. Tek će da stigne ruka pravde ljude koji permanentno podmeću drugima. To je stiglo i do Brisela”, kazao je Abazović.

    Abazović je otkrio da je targetirao još ljudi koji su povezani sa švercom.

    Đukanović je, kaže, nakon izbora išao u Prištinu da bi pričao protiv njega, a o tome su ga obavijestili, kaže, “ljudi za stolom”.

    “Ako me pitate da li je jedan čovjek iz URA imao kontakt sa licem iz SOCTA (Procjena prijetnje od teškog i organizovanog kriminala) – jeste, samo vezano za Temeljni ugovor. Zašto? Zato što je to lice bilo istaknuti predstavnik, što je njegovo političko pravo, komitskog pokreta. Uredno mi je to prenio i to nema nikakve veze sa švercom cigareta”, kazao je Abazović.

    Rekao je i da će se razočarati ako se sa izvještaja o 4. i 5. septembru prošle godine, kada je na Cetinju ustoličen mitropolit Joanikije, skine oznaka tajnosti.

  • Knežević: U toku institucionalni lov na Srbe i SPC

    Knežević: U toku institucionalni lov na Srbe i SPC

    U toku je institucionalni lov na pripadnike srpskog naroda, sveštenike Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i lidere Demokratskog fronta /Df/ pod narativom odbrane crnogorske nezavisnosti od Srba i malignog ruskog uticaja, tvrdi predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore Milan Knežević.

    Više nemam dilemu o tome – rekao je Knežević, koji je i poslanik Df-a.

    Knežević je rekao da je današnja sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost samo potvrdila njegove najcrnje slutnje o ozbiljnim zloupotrebama u Agenciji za nacionalnu bezbjednost /ANB/ za vrijeme bivšeg direktora Save Kentere i njegovih najbližih saradnika.

    On je najavio da narednih dana planira da aktivira i konkretne institucionalne mehanizme u pravcu svoje zaštite, ali i zaštite svih onih koji ne dijele vrijednosti Kentere, koji im je, kako kaže, zbog toga poslao poruku da treba da se isele iz Crne Gore.

    • Ozbiljno sam zabrinut za građanski mir i ustavni poredak jer su se djelovi ANB-a odavno otrgli kontroli i djeluju kao ideološka kaznena ekspedicija iz vremena Informbiroa – ocijenio je Knežević.
  • Objavljeni konačni rezultati: Nakon 24 godine Đukanović izgubio u Podgorici

    Objavljeni konačni rezultati: Nakon 24 godine Đukanović izgubio u Podgorici

    Podaci koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT) na osnovu obrađenih 100 odsto biračkih mjesta u Podgorici pokazuju da lista „Svi za naš grad“ čiji je glavni činilac DPS ima ukupno 38,1 odsto glasova, odnosno 24 mandata. Ovu listu je na izborima predvodio aktuelni gradonačelnik Ivan Vuković.

    Na drugom mjestu nalazi se najjača opoziciona opcija – pokret Evropa sad, koji je predvodio Jakov Milatović, osvojila je 21, 7 odsto, odnosno 13 mandata.

    Slijedi lista „Za budućnost Podgorice“ čija je okosnica Demokratski front (DF), a koju predvodi Jelena Borovinić Bojović sa osvojenih 18,2 odsto, odnosno 11 mandata.

    Na četvrtom mjestu nalazi se lista „Idemo ljudi“ koju prevodi Danilo Šaranović ispred Demokratske Crne Gore. Ova lista osvojila je 10,8 odsto glasova, odnosno 6 mandata.

    SNP, Pokret Preokret i Svetosavska su bez mandata

    Partije opozicije već su najavile da će zajednički formirati vlast u Podgorici, što znači da će imati ukupno 34 mandata, a DPS 24.

    Pored Podgorice, građani su birali lokalnu vlast u Bijelom Polju, Baru, Budvi, Danilovgradu, Žabljaku, Zeti, Kolašinu, Pljevljima, Plavu, Plužinama, Rožajama, Tivtu i Šavniku, prenosi Blic.

    DF osvojio Budvu, Pljevlja i Zetu
    Demokratski front osvojio je apsolutnu većinu na lokalnim izborima u Budvi i imaće 18 odbornika, a sve ostale partije 15, saopštio je Centar za demokratsku tranziciju. Prema tim podacima, Demokratska partija socijalista imaće 9 odbornika, Demokrate 4, a Socijalistička narodna partija i pokret URA po jednog.

    Demokratski front je saopštio da je takođe pobijedio i na izborima u Pljevljima i da je na osnovu 50 odsto obrađenih glasova osvojio 36 odsto, Demokratska Crna Gora 22, DPS 21, a Evropa sad 12 odsto. Na osnovu toga, DF bi trebalo da ima 13 mandata, Demokratska Crna Gora osam, DPS 7, Evropa sad 4, a URA-SNP 2.

    Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demorkatskog fronta Andrija Mandić izjavio je večeras da je velika istorijska pravda da je sa Demokratskom partijom socijalista u Crnoj Gori “završeno za sva vremena”.

    Što se tiče Bara, kako prenose Vijesti, prvi podaci pokazuju da je koalicija DPS-SDP-LP osvojila 36,3 odsto, Koalicija Demokrate, Evropa sad i Ujedinjena Crna Gora 18,5 odsto, Demokratski front 12 odsto, koalicija koju predvodi URA 9,2 odsto, “Socijaldemokrate” 9,8 odsto, Lista “Biram Bar-Biram Crnu Goru” 5,5 odsto, “Bošnjačka stranka” 4,1 odsto, “Prava Crna Gora” 1,9 odsto, Socijalistička narodna partija 2 odsto i Stranka Pravde i pomirenja 0,6 odsto.

    U Kolašinu je na osnovu polovine prebrojanih glasova DPS osvojila 28 odsto, Demokrate 26, Demokratski front 13, a Evropa sad 11 odsto.

    Prema podacima Demokratske Crne Gore, na Žabljaku na oko polovine prebrojanih glasova “DPS i partneri” imaju 30 odsto, Demokrate 19, DF takođe 19, a Durmitorska inicijativa 17 odsto glasova.

    Opštinska izborna komisija saopštila je da je u Tivtu do 20 časova izlaznost 64,74 odsto birača. Prema nezvaničnim podacima bliskim stranačkim izbornim štabovima, na 45 odsto obrađenog biračkog materijala, vodi koalicija DPS-SD-SDP-LP koja ima 36 odsto ispred Koalicije “Da zapečatimo” koja ima 29 odsto.

    Inače, birački dan je protekao bez većih neregularnosti, ali je ipak bilo nekih incidenata. Kako je prenio portal RTCG, jedna članica biračkog odbora lakše je ovređena u incidentu tokom glasanja na lokalnim izborima na biračkom mjestu broj 22, u OŠ ”Risto Manojlović” u Kolašinu.

    Do incidenta je došlo nakon što je birač javno izrazio svoju izbornu volju, a članovi biračkog odbora ga informisali da će mu listić biti proglašen nevažecim. Glasač je nakon toga odgurnuo biračku kutiju, koja je lakše povredila članicu biračkog odbora.

    Prvi izbori poslije smjene DPS
    Takođe, zamjenica programske direktorke CDT Milena Gvozdenović je rekla da u Šavniku na 4 biračka mjesta glasanje nije ni počelo, ili su zatvorena zbog sukoba u biračkim odborima.

    Bili su ovo prvi izbori nakon smjene Demokratske partije socijalista sa vlasti, i ujedno prvi test za stranke koje su tada uspjele da smijene DPS poslije 30 godina vlasti, ali i da se suoče sa ocenom birača nakon pada 2 vlade.

    Iako su nakon izborne pobjede stranke podržale vladu takozvanih eksperata, kojom je rukovodio Zdravko Krivokapić, dotadašnji profesor Mašinskog fakulteta, vlada je pala zbog toga što je izgubila podršku skupštinske većine.

    Istu sudbinu doživjela je i vlada lidera GP URA Dritana Abazovića formirana uz podršku DPS, a koja je izgubila povjerenje te stranke nakon potpisanog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

    Ovo je, dakle, bio prvi izborni test za sve političke aktere u Crnoj Gori koja je doživjela velike političke promjene, a koja je i dalje u turbulentnom političkom procesu, budući da vlada radi u tehničkom mandatu, a 2b ministra smijenjena su petak veče, tik pred izbornu tišinu. U subotu je stigla vijest da je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.

  • Jakov Milatović novi gradonačelnik Podgorice

    Jakov Milatović novi gradonačelnik Podgorice

    U Podgorici će Jakov Milatović biti novi gradonačelnik, kazao je Boris Pejović iz pokreta “Evropa sad”.

    Kaže da u Podgorici očekuju i preko 20 odstopodrške birača.

    “Ovo je stabilan trend i ne očekujemo znajačne promjene”, naveo je Pejović.

    Imaće poručuje on i gradonačelnika u Danilovgradu, kao i na Žabljaku i Tivtu.

    Pejović je saopštio i da u Pljevljima i Kolašinu DPS neće biti više biti vlast te da je i u tim opštinama “Evropa sad” dala značajan doprinos.

  • Demokratski front: Osvojili smo Budvu

    Demokratski front: Osvojili smo Budvu

    Poslanik i portparol Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović je u emisiji Izborna noć na TV Vijesti rekao da je po podacima koje ima u Budvi DF ima apsolutnu vlast.

    “Milo Božović će u naredne četiri godine biti gradonačelnik. Ovo su podaci CDT na osnovu kojih DF ima 18 mandata, ostali 15. Demokrate imaju četiri mandata, dok su SNP i URA osvojili po jedan, a DPS devet mandata”, rekao je Vučurović.

  • DPS pred fijaskom na sjeveru Crne Gore

    DPS pred fijaskom na sjeveru Crne Gore

    Prema pouzdanim podacima, na preko 50 odsto prebrojanih glasova, DPS ubjedljivo je poražena i izgubila je vlast u Pljevljama i u Kolašinu.

    U Kolašinu je DPS koja je vršila vlast sa Grupom građana osvojio svega oko 28 odsto glasova, dok su Demokrate ostvarile sjajan rezultat sa oko 26 odsto glasova, slijede Demokratski front sa 13,5 i Evropa sad oko 11 odsto glasova.

    U Pljevljima je Demokratski font osvojio 36 odsto glasova, dok su Demokrate i DPS na 22 odsto, a lista Evropa sad na 12 odsto glasova, prenosi Nova.rs.

    Podsjetimo, današnje glasanje je najveći test povjerenja građana u političke stranke nakon parlamentarnih izbora 2020. godine kada je promijenjena vlast u Crnoj Gori.