VRBAS Media

Oznaka: Crna Gora

  • Abazović otkrio da li će smijeniti ministre zbog prisustva proslavi 9. januara u Banjaluci

    Abazović otkrio da li će smijeniti ministre zbog prisustva proslavi 9. januara u Banjaluci

    Premijer Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da neće smijeniti ministre pravde i finansija Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića zbog prisustva proslavi Dana Republike Srpske u Banjaluci.

    Abazović je podsjetio da je Kovač bio u delegaciji Crne Gore koja je 11. jula posjetila Potočare i prvi ministar pravde koji je, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, pošao na obilježavanje godišnjice deportacije muslimana u Herceg Novom.

    “Nisam tada čuo salve aplauza na njihov račun, a sada očekujete od mene da budem dio kampanje napada na ministra pravde”, rekao je Abazović.

    Republika Srpska osnovana je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

  • Moguće raspisivanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora 20. januara u Crnoj Gori

    Moguće raspisivanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora 20. januara u Crnoj Gori

    Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da nije isljučeno da 20. januara, uporedo sa predsjedničkim, budu raspisani i vanredni parlamentarni izbori.

    Abazović je, komentarišući mogućnost da nova Vlada bude formirana do 20. januara, rekao da se poslije Nove godine mora sjesti da bi se definisale stvari.

    “Ne bih rekao da je situacija vanredna. Proces formiranja vlade nije lagan, imamo dogovore iz prethodnog perioda i ako budemo na visini zadatka proces možemo završiti u razumnom roku”, istakao je Abazović, koji je i lider koalicije “Crno na bijelo”, prenose podgorički mediji.

    Komentarišući to što lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević zahtijeva da bude koordinator službi bezbjednosti u novoj Vladi, Abazović je rekao da taj sektor pripada koaliciji “Crno na bijelo”.

    Mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore Miodrag Lekić izjavio je ranije da je moguće formiranje Vlade do 20. januara.

  • Đukanoviću dostavljeni potpisi da Lekić bude mandatar

    Đukanoviću dostavljeni potpisi da Lekić bude mandatar

    Poslanici parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore dostavili su danas potpise za kandidaturu Miodraga Lekića za budućeg mandatara za sastav nove vlade, rekao je jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić.

    Mandić je u pismu upućenom Đukanoviću naveo da su nedavno u Skupštini Crne Gore usvojene izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, koje su stupile na snagu.

    On je pojasnio da su se time stvorile pretpostavke da predsjednik Crne Gore otpočne ponovljene konsultacije za određivanje mandatara za sastav nove vlade, te ga pozvao da u skladu sa ovim zakonskim rešenjem pozove na razgovor predstavnike političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.

    “Kao što je poznato ukupnoj javnosti, u Skupštini postoji nesporna parlamentarna većina od 41 poslanika. Takođe, činjenica je da gospodin Miodrag Lekić ima podršku da bude mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore”, naveo je Mandić.

    On je istakao da Skupština Crne Gore, osim dužnosti da izabere novu vladu, ima i obavezu da institucije koje su u blokadi stavi u punu funkciju.

    “Tu, prevashodno, mislimo na izbor sudija Ustavnog suda, kako bi on bio u punom sastavu, izbor Vrhovnog državnog tužioca i popunjavanje Sudskog savjeta nedostajućim članovima”, dodao je Mandić.

    On je podsjetio da je na proljeće rok za održavanje predsjedničkih izbora i da je neophodno postići dogovor o minimumu izbornih uslova, čime bi se uspostavilo povjerenje između svih učesnika izbornog procesa.

    Mandić je napomenuo da je pored zakonskih projekata gdje su za donošenje neophodne dvije trećine poslanika, postoje zakoni koji treba, bez obzira na većinu koja ih donosi, da budu plod najšireg dogovora svih u parlamentu, poput Zakon o biračkim spiskovima i Zakon o registru prebivališta i boravišta.

    “Ova dva zakona su važna za realizaciju predsjedničkih, ali i parlamentarnih izbora. Napominjemo da su problemi sa ova dva zakona proizveli posledicu višemjesečnog ponavljanja izbora u opštini Šavnik”, naveo je Mandić

    On je istakao da da su otvoreni za razgovore po svim navedenim pitanjima, uključujući i problem koji je nastao u procesu konstituisanja novih lokalnih vlasti u Podgorici i Pljevljima.

  • Pronađeno tijelo poštara, našao ga mještanin u Morači

    Pronađeno tijelo poštara, našao ga mještanin u Morači

    Tijelo Miloša Stamatovića, mladog poštara iz Danilovgrada, koji je nestao prije nekoliko dana, pronađeno je u koritu rijeke Morače u naselju Botun, kako je rečeno iz policije.

    Tijelo je, kako pišu srpski mediji, pronašao mještanin.

    Milošev nestanak prijavile su kolege prije tri dana, nakon što se nije vratio da razduži smjenu.

    Navodno, on je na teren krenuo sa 15.000 evra, koliko je i trebalo da podijeli penzionerskih naknada.

    Njegov automobil je tada pronađen u Botunu, nedaleko od korita rijeke Morače.

  • Lider crnogorskog Demokratskog fronta: Formiraćemo novu vladu

    Lider crnogorskog Demokratskog fronta: Formiraćemo novu vladu

    Andrija Mandić izjavio je da istrajavanje predsednika Mila Đukanovića na prekidu svake komunikacije sa parlamentarnom većinom neće zaustaviti izbor nove vlade.

    Lider Demokrtakog fronta (DF) je za današnje Vijesti rekao i da će premijer Crne Gore biti bivši diplomata, sada poslanik, Miodrag Lekić i dodao da ne veruje da će međunarodna zajednica prekinuti odnose sa tom vladom.Posle usvajanja izmena Zakona o predsedniku, crnogorski predsednik Milo Đukanović kazao je da ne želi da učestvuje u njegovoj implementaciji, ali da je odlučio da ga potpiše jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pozvao je crnogorsku skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema nedavno usvojenim izmenama i dopunama Zakona o predsedniku. Eskobar je kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod tim uslovima.

    Slične poruke su uputili i predstavnici EU.

    Mandić je u intervjuu Vijestima rekao da su izmene Zakona o predsedniku ustavne i da je za usvajanje tog zakona postojao važan državni razlog na koji je skupština imala ne samo pravo nego i dužnost.

    Dakle, uradili smo samo ono što bi uradio svaki parlament država članica EU i Saveta Evrope, kazao je Mandić.

    Komentarišući izjavu evropskog poslanika Vladimira Bilčika da nema napretka ka EU sa “snagama bliskim Moskvi”, Mandić je ocenio da se radi o kampanji koja se vodi već duži vremenski period od “nekolicine međunarodnih činovnika” koji su godinama zajednički radili s Milom Đukanovićem.

    “Zar nije prirodno i politički korektno da su neki od tih čudnih gostiju koji posećuju našu kuću ijednom izrazili želju za razgovorom sa političkim predstavnicima trećine građana Crne Gore?”, pitao je Mandić.

    On nije želeo da iznosi detalje o budućoj vladi, poručujući da će javnost uskoro biti obaveštena.

    “Mandatar Miodrag Lekić je rešenje do kojeg smo zajednički došli u dogovoru parlamentarne većine. Što se tiče odnosa međunarodnih partnera ne mislim da će neko prekidati odnose s nama, a o toj međunarodnoj poziciji će nam više reći nova vlada kada bude izabrana. Ne bi me iznenadilo da u budućim ocenama ta nova vlada bude više hvaljena od svih onih koje su ranije sastavljali baš ti međunarodni faktori”, rekao je.

    Poslanici crnogorskog parlamenta su pre nedelju dana ponovo usvojili izmene Zakona o predsedniku Republike, kojima Skupština preuzima deo nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade. Izmene zakona, koje otvaraju put parlamentarnoj većini da izabere svog kandidata za mandatara, usvojene su uprkos preporukama Venecijanske komisije i Evropske unije da se od toga odustane.

    Kada su poslanici 2. novembra prvi put usvojili izmene Zakona o predsedniku Republike, Đukanović je odbio da potpiše taj akt i vratio ga je Skupštini na ponovno razmatranje.

    Crnogorska opozicija izmene Zakona o predsedniku Republike tumači kao „državni udar“, zbog čega je u Podgorici održano nekoliko protesta, sa zahtevom da sporni Zakon bude povučen i da budu raspisani vanredni parlamentarni izbori.

    Politička kriza u Crnoj Gori manifestuje se i time što Ustavni sud od 13. septembra nema kvorum za odlučivanje, jer ima samo troje od sedam sudija. Skupština Crne Gore prošlog ponedeljka u dva kruga glasanja nije izabrala četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda.

  • Đukanović zadovoljan odlukom Brisela

    Đukanović zadovoljan odlukom Brisela

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je BiH dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, navodeći da je to zasluženo i važno za prosperitet svih građana.

    Odlične vijesti za region od naših evropskih prijatelja i partnera, naveo je Đukanović na Tviteru.

    Đukanović je ocijenio da je perspektiva članstva zemalja zapadnog Balkana u EU jasna.

    Lideri EU dodijelili su kandidatski status BiH za učlanjenje u Uniju na sastanku u Briselu.

    Ovim se BiH pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u procesu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

  • Nezadovoljni građani blokirali centar Podgorice

    Nezadovoljni građani blokirali centar Podgorice

    Nekoliko desetina ljudi blokiralo je neke od najprometnijih ulica u Podgorici. Kako navode, protestom žele da iskažu nezadovoljstvo, kako tvrde, neustavnim zakonom o predsjedniku Crne Gore, kao i to da ne žele Otvoreni Balkan.

    Na mostu „Gazela”, poznatijem kao „Viseći most” okačen je transparent „Stop Open Balkan”.

    Zbog toga su ogromne gužve u širem centru Podgorice, a okupljeni demonstranti su najavili i organizovanje auto-kolona.

  • Milan Knežević napadnut na aerodromu

    Milan Knežević napadnut na aerodromu

    Predsjednik Demokratske narodne partije, jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević napadnut je danas na aerodromu u Golubovcima, javljaju crnogorski mediji.

    Kako saznaje portal Borba, tri lica su vrijeđala Kneževića na nacionalnoj osnovi, a nakon toga fizički nasrnuli na jednog od lidera DF-a.

    Slučaj je prijavljen podgoričkoj policiji a očigledno je da su lica bliska tzv. komitskom pokretu, strukturi koja je bliska Demokratskoj partiji socijalista.

    Knežević je u izjavi za borbu potvrdio da je napadnut i da je trenutno na putu ka podgoričkoj policiji kako bi prijavio slučaj.

  • Mandić istakao da Srbi u Crnoj Gori baštine svoj identitet

    Mandić istakao da Srbi u Crnoj Gori baštine svoj identitet

    Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić rekao je da Srbi u Crnoj Gori traže da im se poštuje pravo da baštine tradicionalni srpski identitet i da budu Srbi.
    Mandić je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji “Velika narodna skupština – Podgorička skupština ujedinjenja 1918. godine”, koja se održava u Podgorici, izrazio nadu da će u Crnoj Gori doći vrijeme dijaloga i sporazumijevanja, ističući da srpski narod poštuje prava drugih da misle i izjašnjavaju se kako žele.

    On je istakao da je bilo važno osloboditi ljude u Crnoj Gori i da se u tome uspjelo 2020. godine.

    Mandić je ocijenio da nema dileme da će se ova međunarodna konferencija tumačiti sutra na razne načine u medijima.

    “Ja sam, naravno, srpski političar u Crnoj Gori i mi imamo pozitivan odnos prema Podgoričkoj skupštini i njenom nasljeđu. Tražimo i da se nama poštuje pravo da baštinimo tradicionalni srpski identitet i da budemo Srbi”, rekao je Mandić.

    On je naglasio da je ujedinjenje 1918. godine bilo želja cijelog naroda i da je unitaristička ideja tada imala podršku velike većine naroda u Crnoj Gori.

    Mandić je podsjetio da su se Crna Gora i Srbija razdvojile 2006. godine, ali je dodao da ni danas ne može da se nađe konsenzus o ključnim pitanjima.

    “Predstavnicima srpskog naroda, voljom međunarodnog faktora, ne dozvoljava se da uđu u Vladu. A sve se to dešava, iako je srpski narod dominantno zaslužan za demokratske promjene u Crnoj Gori”, naveo je Mandić, koji je i jedan od lidera DF-a.

    Mandić je izrazio nadu da će u Crnoj Gori prevladati mir i dijalog, jer je to potrebno Crnoj Gori.

    “Mi, kao srpski narod, ostajemo na našim pozicijama i želimo dijalog i dogovor sa svima u Crnoj Gori. Princip koji se mora poštovati jeste da se mora uvžavati volja naroda”, naglasio je Mandić.

  • Nova bura u Crnoj Gori zbog Otvorenog Balkana

    Nova bura u Crnoj Gori zbog Otvorenog Balkana

    Ministarka evropskih poslova Crne Gore podnijela je ostavku nakon što je njen resor preporučio da Crna Gora ne treba da donosi odluku o ulasku u Otvoreni Balkan, koji snažno podržava premijer Dritan Abazović.

    Otvoreni Balkan, ideja čiji su tvorci predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama, ponovo je vruća tema u Crnoj Gori. Ulazak Crne Gore u tu regionalnu inicijativu podržava premijer Dritan Abazović, dok je Ministarstvo evropskih poslova u svojoj analizi preporučilo da Crna Gora ne treba da donosi odluku o tome. Čim je javno objavljena analiza, ministarka evropskih poslova Jovana Marović podnijela je ostavku.

    Abazović kaže da bi za njega bilo krajnje neozbiljno da ova ostavka ima veze sa Otvorenim Balkanom, ali je tajming više nego indikativan. Uz to, premijer je kritikovao analizu koju je uradio resor Jovane Marović i ponovio da je za ulazak Crne Gore u Otvoreni Balkan.

    „Ja zastupam regionalnu saradnju. Svi koji misle da treba da se zatvorimo i začaurimo, mislim da prave štetu državi”, poručio je Abazović.

    Marović je, s druge strane, poručila da odlazi s funkcije jer ubrzanje evropskog puta Crne Gore nije moguće pošto političke partije ne mogu da se dogovore o rješavanju ključnih pitanja. Ona prethodno nije odgovorila na molbu DW da govori o tome treba li Crna Gora da uđe u Otvoreni Balkan.

    Ranije je u više navrata poručivala da ta inicijativa ima smisla samo ako je u njoj svih 6 a ne samo 3 zemlje regiona (Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija). Prije par dana je kazala da Otvoreni Balkan gubi smisao ako se brzo ratifikuju nedavni sporazumi koje su potpisali lideri 6 država Zapadnog Balkana na samitu Berlinskog procesa, druge regionalne inicijative, koju je 2014. uspostavila tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i koja uključuje sve zemlje regiona.

    Zapadni Balkan treba da se fokusira na Berlinski proces i da u njega integriše dobre prakse iz Otvorenog Balkana”, smatra Marović.

    Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW kaže da Otvoreni Balkan ne može da zamijeni Berlinski proces jer nije zasnovan na zakonodavstvu Evropske Unije niti je inkluzivan u dijelu da okuplja sve države regiona.

    ,,Njegova jedina prednost je u tome da je probudio zabrinutost prije svih Njemačke, ali i EU, i time uticao da se revitalizuje Berlinski process”, smatra Uljarević.

    Nova prepucavanja oko Otvorenog Balkana
    Priču o Otvorenom Balkanu ponovo je ove sedmice aktuelizovao potpredsednik Vlade i lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković koji je kazao da vjeruje da će ova Vlada uvesti Crnu Goru u Otvoreni Balkan.

    „Ovo je ekonomsko pitanje koje će povećati i olakšati prevoz ljudi, kapitala, integrisaće se Zapadni Balkan, splasnuće međunacionalne i međuetničke tenzije i tako pomireni sigurno ćemo biti prve članice EU. Otvoreni Balkan nije suprotstavljen Berlinskom procesu, već je dopuna”, tvrdi Joković.

    S druge strane, crnogorska opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) snažno se protivi ulasku zemlje u Otvoreni Balkan. Poručuju da je to projekat preko kojeg Vučić želi da ekonomski potčini Crnu Goru i zaustavi je na putu evropskih integracija. Tvrde i da Abazovićeva Vlada koja je pala u parlamentu prije 3 mjeseca, nema mandat da gura Crnu Goru ka Otvorenom Balkanu.

    I Uljarević poručuje da ova Vlada nema legitimitet da donosi odluke tog karaktera, ali to ne znači i da to neće učiniti.