Oznaka: Covid – 19

  • Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

    Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

    Od ponedjeljka, 24. januara, u Austriju će moći ući sve osobe iz svih zemalja svijeta, uključujući i one iz država s visokim epidemiološkim rizikom, bez ikakvih ograničenja i uslova ukoliko su vakcinisani trećom (booster) dozom protiv koronavirusa.

    Ovo je u srijedu navečer objavilo Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača.

    U skladu s novom odlukom o ulasku u Austriju, 14 država i područja koja su do sada bila na listi zemalja s virusnim sojevima, izbrisano je s te liste, javila je austrijska novinska agencija APA.

    Među njima su, kako se navodi, i Danska, Nizozemska, Norveška i Velika Britanija, kao i 10 zemalja iz južne Afrike.

    Dakle, za putnike iz cijeloga svijeta, ako su vakcinisani trima dozama vakcine – više nema nikakvog ograničenja pri ulasku u Austriju.

    Kao razlog za promjenu Odredbe o ulasku u Austriju navodi se trenutna epidemiološka situacija u Austriji, koja je također postala zemlja visokog rizika za neke zemlje, među kojima je i Njemačka, s obzirom na dominirajući omikron virusni soj koronavirusa.

    Novom odredbom ulazak u Austriju dozvoljen je i svim osobama koje su vakcinisane ili su prebolovale covid-19, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa, ne starijeg od 48 sati (tzv. 2G+ pravilo).

    Do sada je za putnike s liste zemalja i područja s virusnim varijantama i visokim epidemijskim rizikom vrijedilo pravilo da mogu ući u Austriju samo ako su vakcinisani trima dozama vakcine (2 doze + booster) protiv koronavirusa, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa.

    Odredba o ulasku u Austriju, koja je bila ograničenog trajanja do 31. januara 2022. godine, produžuje se za mjesec, odnosno do kraja februara ove godine, piše u Službenom listu, prenose austrijski mediji.

  • Šta ako nemamo antitijela poslije preležanog omikron soja?

    Šta ako nemamo antitijela poslije preležanog omikron soja?

    Doktorka Marija Gnjatović kaže da omikron izbegava već stvoreni imunitet, te da je pritisak na zdravstveni sistem veliki.

    Veliki je pritisak na testiranje i kovid ambulante, manji, na svu sreću, na bolnice. Međutim, ovaj soj se jako, jako brzo i lako širi, lako izbegava već stvoreni imunitet, svejedno da li je stečen prirodnom infekcijom ili nakon vakcinacije, tako da je pritisak na zdravstveni sistem veliki”, navodi Gnjatovićeva.

    Ističe da nas je omikron iznenadio na mnogo načina pa je teško predvideti kada će doći do smirivanja ovog talasa.

    “Omikron nas je iznenadio na mnogo načina, pre svega po brzini širenja i po tome što je dosta drugačiji, dosta izmenjen, dosta izbegava odgovor, tako da je teško predvideti kada će doći do smirivanja ovog talasa”, objašnjava gošća Nazdravlja.

    Koja je specifičnost omikrona?

    Navodi da je specifičnost omikrona ta da izbegava imunski odgovor stečen vakcinacijom ili prirodnom infekcijom.

    “To do sada nismo viđali, reinfekcije su kod delta soja bile jako retke. Sada je jasno da su reinfekcije česte. Tako da je po tome najspecifičniji i na sreću izaziva blaže simptome. To naravno tek treba potvrditi jer se omikron tek pojavio kod nas, treba ga pratiti. Kliničari će dati informaciju o tome – koliko on izaziva, koliko je u mogućnosti da izazove neku težu kliničku sliku. To naravno i od opšteg stanja pacijenta, ali ono što smo do sada mogli da vidimo je da se on ipak zadržava više u gornjim disajnim putevima, da manje izaziva upale pluća, ozbiljnija stanja”, kaže Gnjatovićeva.

    Da li ćemo stvoriti antitela nakon infekcije omikronom?

    Na pitanje da li to što su simptomi kod omikrona za sada blaži znači da će se nakon infekcije stvoriti manje antitela odgovara da je teško dati sada odgovor na to pitanje.

    “Za nekoliko nedelja ćemo imati neke preciznije podatke o tome. Ali, svakako na već stvoreni imunitet dodatna infekcija omikronom će ojačati naš organizam u svom imunološkom i odbrambenom smislu i što se tiče i pojave eventualno novih sojeva”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Na pitanje koliko će nas dugo antitela stvorena infekcijom omikronom štititi, kojom brzinom će nestajati, navodi da je dosadašnje iskustvo pokazalo da blaža klinička slika izaziva stvaranje manje antitela, a da teža klinička slika izaziva stvaranje većih količina antitela.

    “Ali opet ponavljam, jako je mali broj ljudi koji do sada ili nije vakcinisan ili nije preležao kovid, te je u tom smislu teško pratiti, ali će sigurno sve te kombinacije dati jedan dobar imunološki odgovor koji će ličiti na jednu polivalentnu vakcinu jer ćemo imati čitavu lepezu antitela prema različitim domenima, s proteina koji se menjaju kod tih mutiranih pojava”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Koliko nas postojeće vakcine štite od omikrona?

    Dodaje da je interesovanje za proveru antitela veliko i da građani žele da vide koliko su zaštićeni, ali i da ima onih koji to rade da bi dobili zeleni sertifikat.

    “Jasno je da su se i od omikrona uspešno borili oni koji su bili sveže vakcinisani i koji su imali jako visoke vrednosti antitela. To je naravno preliminarno zapažanje i to treba dalje ispitivati. Tako da ima pojedinaca koji jednostavno žele da znaju kakva im je situacija na odbrambenom planu i proveravaju se antitela u cilju dobijanja zelenih sertifikata, odnosno kovid propusnica”, navodi gošća Nazdravlja.

    Dodaje da je još nepoznato i to koliko nas postojeće vakcine štite od omikrona.

    “Rade se istraživanja, proizvođači vakcina pre svega ispituju kakav je uticaj imuniteta stvorenog nakon vakcinacije na omikron soj. Izraelci su objavili da četvrta Fajzerova doza delimično štiti od omikrona, ali moram reći da smo zapravo videli da sve vakcine jako dobro utiču na to da klinička slika bude blaga. Pitanje je i koliko i sam omikron izaziva blagu kliničku sliku, a koliko na to utiču svi ti stvoreni imuniteti i nakon prirodne infekcije i nakon vakcinacije. Tako da ćemo podatke o tome tek dobijati”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Šta ako nemamo antitela?

    Na pitanje da li imamo razloga za zabrinutost, ukoliko nemamo antitela odgovara:

    “Značaj antitela nikako ne treba zanemariti. Naravno nisu ona jedina, tu su t-ćelije, ali svakako za tu prvu odbranu antitela jesu važna i dobro je kada ih imamo što više. I sada, kada je omikrin u pitanju, vidimo da su najbolje prošli, da su najzaštićeniji oni sa visokim vrednostima antitela. Naravno, mi ne možemo sad da kažemo kod svakog pojedinca kolika je ta vrednost koja će ga štititi. Ovo je opšte zapažanje koje ćemo dalje ispitivati.”

    Koliko su kokteli antitela efikasni kod omikrona

    “Za omikron ne znamo, on je izmenjen i potrebno je prilagođavati tu vrstu terapije. Sve te koktele treba prilagođavati, u nekoj meri će štititi kao i vakcine. Princip je vrlo sličan, s tim da je važno da se takva terapija dobije na samom početku bolesti u dogovoru sa lekarom i kod pacijenata koji imaju predispoziciju da razviju neki teži oblik bolesti”, objašnjava gošća Nazdravlja.

    U našoj zemlji je počela studija kojom se meri koliko nas dugo štite vakcine, ispitanici se prate godinu dana. Ta studija pomoći će da sagledamo kako mogu vakcine da se poboljšaju.

    “Zapažanja su i da su otporni na omikron bili oni koji su nekad preležali bolest, zarazili se možda delta varijantom virusa, vakcinisani su, tako da su oni stvorili neku lepezu antitela i na osnovu toga se uspešno izborili protiv omikron varijante. Tako da svakako će rezultati te studije da pomognu da se poboljšaju vakcine i imaćemo konačnu predstavu o tome – kakva je njihova efikasnost. Naravno, pojava omikron soja u populaciji i ovolika raširenost mogu na neki način da malo otežaju izvođenje i same studije s obzirom na to da se sada mešaju svi ti sojevi i odgovori organizma”, kaže Gnjatovićeva.

    Na pitanje šta je budućnost borbe sa kovidom odgovara:

    “Kao i do sada vakcinacija je jako važna, rad na novim inovativnim terapijama, protokoli za lečenje su, rekla bih, usavršeni i sve te studije jer sve što više znamo o tome, lakše ćemo se izboriti.”

  • Novak i Jelena Đoković kupili kompaniju koja traži lijek za koronu

    Novak i Jelena Đoković kupili kompaniju koja traži lijek za koronu

    Srpski teniski šampion Novak Đoković i njegova supruga Jelena kupili su farmaceutsku kompaniju koja se bavi razvojem rešenja u oblasti lječenja koronavirusa.

    Naime, kako pišu regionalni mediji, pozivajući se na javno dostupna dokumenta, u junu 2020. u Danskoj je osnovana kompanija pod imenom “QuantBioRes A/S”.

    U ovoj farmaceutskoj kompaniji većinsko vlasništvo ima bračni par Đoković i to Novak 40,8 odsto i Jelena 39,2 odsto udela u dionicama.

    Kompanija, registovana u Danskoj, na svom sajtu navodi da se bave “razvijanjem tretmana i lekova za retroviruse i otporne bakterije”.

    Vest da je kompanija u vlasništvu Đokovića potvrdio je i izvršni direktor te kompanije za Rojters.

    “Sa našom inovativnom i pronicljivom RRM tehnologijom, nastojimo da pomognemo čovečanstvu razvijajući tretman i lek za retroviruse i rezistentne bakterije. Naš visoko kvalifikovan tim biohemičara, fizičara, inženjera i programera neumorno je radio da dovede “QuantBioRes A/S” na čelo industrije.” “Da bismo obezbedili odlična rešenja, posvećujemo vreme i resurse da precizno predvidimo hemijska i fizička svojstva molekula, što može biti korisno u mnogim oblastima nauke, posebno u medicini.”
    Pojašnjeno je i na koji način se bave istraživanjem
    “U kompaniji QuantBioRes A/S radimo na korišćenju jedinstvenog i novog modela rezonantnog prepoznavanja (RRM).”

    “RRM je biofizički model zasnovan na otkrićima da su određene periodičnosti/frekvencije unutar distribucije energija slobodnih elektrona duž proteina kritične za biološku funkciju proteina i interakciju sa proteinskim receptorima i drugim ciljevima.”

    “RRM tehnologija omogućava da se ove karakteristične frekvencije, koje su po prirodi elektromagnetne, identifikuju za svaku biološku funkciju/interakciju. Kada se identifikuje karakteristična frekvencija za biološku funkciju, moguće je analizirati biološku funkciju/interakciju proteina, predvideti bioaktivne mutacije i dizajnirati ‘de novo’ bioaktivne peptide sa željenom biološkom funkcijom, kao i predvideti elektromagnetnu frekvenciju koja može ometati određenu aktivnost proteina.”

    A o kojim retrovirusima se radi može se naslutiti u delu “vesti za javnost”, gde su objavljene tri vesti i sve tri se tiču oblasti lečenja kovida 19.

  • Šta se dešava s antitijelima poslije omikrona

    Šta se dešava s antitijelima poslije omikrona

    Doktorka Marija Gnjatović iz Instituta za primjenu nuklearne energije navodi da se omikron brzo širi te da izbjegava već stvoreni imunitet.

    Ona je za RTS istakla da je omikron iznenadio na mnogo načina, te da je teško predvidjeti kada će doći do smirivanja ovog talasa.

    “Omikron nas je iznenadio na mnogo načina, pre svega po brzini širenja i po tome što je dosta drugačiji, dosta izmenjen, dosta izbegava odgovor, tako da je teško predvideti kada će doći do smirivanja ovog talasa”, objašnjava Gnjatović.

    Koja je specifičnost omikrona
    Navodi da je specifičnost omikrona ta da izbjegava imunski odgovor stečen ranije vakcinacijom ili prirodnom infekcijom.

    “To do sada nismo viđali, reinfekcije su kod delta soja bile jako retke. Sada je jasno da su reinfekcije česte. Tako da je po tome najspecifičniji i na sreću izaziva blaže simptome. To naravno tek treba potvrditi jer se omikron tek pojavio kod nas, treba ga pratiti. Kliničari će dati informaciju o tome – koliko on izaziva, koliko je u mogućnosti da izazove neku težu kliničku sliku. To naravno i od opšteg stanja pacijenta, ali ono što smo do sada mogli da vidimo je da se on ipak zadržava više u gornjim disajnim putevima, da manje izaziva upale pluća, ozbiljnija stanja”, kaže Gnjatovićeva.

    Da li ćemo stvoriti antitijela nakon infekcije omikronom
    Na pitanje da li to što su simptomi kod omikrona za sada blaži znači da će se nakon infekcije stvoriti manje antitijela odgovara da je teško dati sada odgovor na to pitanje.

    “Za nekoliko nedelja ćemo imati neke preciznije podatke o tome. Ali, svakako na već stvoreni imunitet dodatna infekcija omikronom će ojačati naš organizam u svom imunološkom i odbrambenom smislu i što se tiče i pojave eventualno novih sojeva”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Na pitanje koliko će dugo antitijela stvorena infekcijom omikronom štititi, kojom brzinom će nestajati, navodi da je dosadašnje iskustvo pokazalo da blaža klinička slika izaziva stvaranje manje količine antitijela, a da teža klinička slika izaziva stvaranje većih količina antitijela.

    “Ali opet ponavljam, veoma je mali broj ljudi koji do sada ili nije vakcinisan ili nije preležao kovid, te je u tom smislu teško pratiti, ali će sigurno sve te kombinacije dati jedan dobar imunološki odgovor koji će ličiti na jednu polivalentnu vakcinu jer ćemo imati čitavu lepezu antitijela prema različitim domenima, s proteina koji se mijenjaju kod tih mutiranih pojava”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Koliko postojeće vakcine štite od omikrona
    Ona kaže da je još nepoznato i to koliko postojeće vakcine štite od omikrona.

    “Rade se istraživanja, proizvođači vakcina pre svega ispituju kakav je uticaj imuniteta stvorenog nakon vakcinacije na omikron soj. Izraelci su objavili da četvrta doza fajzerom delimično štiti od omikrona, ali moram reći da smo zapravo videli da sve vakcine jako dobro utiču na to da klinička slika bude blaga. Pitanje je i koliko i sam omikron izaziva blagu kliničku sliku, a koliko na to utiču svi ti stvoreni imuniteti i nakon prirodne infekcije i nakon vakcinacije. Tako da ćemo podatke o tome tek dobijati”, objašnjava Gnjatovićeva.

    Šta ako nemamo antitijela
    Na pitanje da li imamo razloga za zabrinutost ukoliko nemamo antitijela odgovara:

    “Značaj antitela nikako ne treba zanemariti. Naravno nisu ona jedina, tu su t-ćelije, ali svakako za tu prvu odbranu antitela jesu važna i dobro je kada ih imamo što više. I sada kada je omikrin u pitanju vidimo da su najbolje prošli, da su najzaštićeniji oni sa visokim vrednostima antitela. Naravno, mi ne možemo sad da kažemo kod svakog pojedinca kolika je ta vrednost koja će ga štititi. Ovo je opšte zapažanje koje ćemo dalje ispitivati”, navodi Gnjatovićeva za RTS.

  • Skraćena izolacija i radno vrijeme kafića: Na vanrednoj sjednici donesene nove mjere za Srpsku

    Skraćena izolacija i radno vrijeme kafića: Na vanrednoj sjednici donesene nove mjere za Srpsku

    Republički štab za vanredne situacije održao je danas, u Banjaluci, 107. sjednicu, na kojoj je donio Zaključak kojim je, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, dao preporuku Vladi RS da donese Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o načinu izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid 19.

    “Predloženim izmjenama, ograničava se radno vrijeme svim vrstama ugostiteljskih objekata za ishranu i piće bez obzira na to da li posluju samostalno ili u okviru drugih objekata u kojima se obavlja privredna djelatnost (benzinske pumpne stanice, objekti za smještaj i dr.) u periodu od 6 do 24 časa, dok će u skladu sa Uredbom noćni klubovi moći i dalje obavljati djelatnost u vremenu od 6 do 2 časa narednog dana. Izuzetno, ako je aktom jedinice lokalne samouprave propisano kraće radno vrijeme, primjenjivaće se radno vrijeme propisano aktom jedinice lokalne samouprave”, navodi se u saopštenju Štaba.

    Kako se dodaje, istim Zaključkom, Republički štab za vanredne situacije nalaže Ministarstvu unutrašnjih poslova, te Republičkoj upravi za inspekcijske poslove i organima jedinica lokalne samouprave zaduženim za poslove inspekcije i komunalne policije da vrše kontrole pridržavanja i provođenja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid 19 i o tome dostave izvještaj Stručno – operativnom timu Republičkog štaba za vanredne situacije dva puta sedmično.

    Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o načinu izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid 19 stupiće na snagu nakon što je usvoji Vlada Republike Srpske, odnosno narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasinku Republike Srpske.

    “Republički štab za vanrdene situacije danas je konstatovao da su ispunjeni uslovi za početak nastave u drugom polugodištu u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj, 24. januara 2022. godine, kako je ranije planirano. U skladu sa Uredbom o načinu izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid 19, škola, đački dom i gradski/opštinski štabovi za vanredne situacije jedinica lokalnih samouprava u Republici Srpskoj, obavezni su da prate i redovno obavještavaju Ministarstvo prosvjete i kulture o epidemiološkoj situaciji, te da ukoliko bude potrebno dostave prijedlog za obustavljanje nastave u školama i prelasku na odvijanje nastave na daljinu, odnosno drugačijeg načina smješataja u đačkim domovima”, dodaje se u saopštenju.

    Republički štab za vanredne situacije se danas upoznao sa Informacijom o prijedlogu izmjene Uputstva za određivanje mjere karantina i izolacije i definiciju slučaja COVID-19 u Republici Srpskoj Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    U skladu sa preporukama međunarodnih organizacija, praksom u drugim zemljama, te karakteristikama kliničke slike slučajeva COVID-19 u toku petog talasa širenja ove bolesti, među ključnim izmjenama Uputstva su ukidanje obaveze karantina za osobe koje su primile buster dozu vakcine protiv COVID-19, a bile su u kontaktu visokog rizika sa potvrđenim ili vjerovatnim slučajem COVID-19. Takođe, predviđeno je i skraćivanje perioda izolacije za osobe koje su potvrđeni ili vjerovatni slučaj, a vakcinisane su sa dvije ili tri doze vakcina protiv COVID-19, na sedam dana (uz ispunjen uslov da najmanje 48 sati nemaju povišenu temperaturu bez korištenja antipiretika i da imaju značajno poboljšanje ostalih simptoma).

    Republički štab za vanredne situacije zadužio je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske da zdravstvenim ustanovama dostavi detaljno Uputstvo sa svim predloženim izmjenama, a koje će biti objavljeno i na zvaničnoj internet stranici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

  • Korona odnijela 11 života: Zaraza potvrđena kod još 852 osobe u Srpskoj

    Korona odnijela 11 života: Zaraza potvrđena kod još 852 osobe u Srpskoj

    U protekla 24 časa, u Republici Srpskoj testirana su 1.484 laboratorijska uzorka, novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 852 osobe, a preminulo je 11 pacijenata.

    Među novozaraženima, radi se o 388 muškaraca i 464 žena, od kojih su 118 mlađe, 537 srednje i 197 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 161 osoba je iz Banjaluke, 103 iz Bijeljine, 58 iz Gradiške, 54 iz Prnjavora, 44 iz Laktaša, 34 iz Gacka, po 26 iz Višegrada i Čelinca, 25 iz Nevesinja, 24 iz Nevesinja, po 20 iz Bratunca i Doboja, po 19 iz Bileće, Ugljevika i Foče, 18 iz Trebinja, 14 iz Kozarske Dubice, po 12 iz Prijedora i Šipova, po 11 iz Modriče, Mrkonjić Grada, Teslića i Šamca, 10 iz Srpca, po devet iz Kotor Varoša i Rudog, osam iz Zvornika, po sedam iz Istočnog Novog Sarajeva, Novog Grada, Pala i Petrova, po šest iz Novog Goražda i Čajniča, četiri iz Broda, po tri iz Istočne Ilidže i Ljubinja, po dvije iz Dervente, Lopara, Milića i Šekovića i po jedna iz Berkovića, Vlasenice, Vukosavlja, Kalinovika, Ribnika i Stanara.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 11 smrtnih slučajeva. Radi se o tri muškaraca i osam žena, srednje i starije životne dobi od kojih su dvije osobe iz Dervente i po jedna iz Banjaluke, Doboja, Gradiške, Istočne Ilidže, Kotor Varoši, Kozarske Dubice, Modriče, Novog Grada i Sokoca.

    Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 101.062 slučaja virusa korona, a preminule su ukupno 5.674 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 389.672 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 616, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 234, a u ostalim bolnicama 382. Na respiratoru je 40 osoba, 23 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 17 u ostalim bolnicama.

  • Veliki rast broja zaraženih – manja smrtnost

    Veliki rast broja zaraženih – manja smrtnost

    U svijetu je virusom korona zaraženo 58.793.167 lica, a do sada je zabilježeno 335.517.979 slučajeva infekcije, navodi statistički portal “Vorldometar”.

    Od zaraze je oporavljeno 271.050.089 soba, dok su 5.574.723 lica preminula, podaci su do 9.00 časova.

    Svjetska zdravstvena organizacija navodi da podaci o broju oporavljenih lica nisu precizni jer sve zemlje ne šalju ažurirane spiskove.

    Najviše slučajeva zabilježeno je u SAD, Indiji, Brazilu, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Rusiji.

  • Haos u Sloveniji

    Haos u Sloveniji

    U Sloveniji je u poslednja 24 časa potvrđeno čak 12.286 novih slučajeva koronavirusa, što je apsolutni dnevni rekord od početka pandemije.

    Čak 63,2 odsto testiranih uzoraka bilo je pozitivno, prenosi agencija STA.

    Državni sekretar Franc Vindišar kazao je da se očekuje da će broj novozaraženih na dnevnom nivou rasti neko vreme, odnosno da bi vrhunac talasa infekcija bi trebalo da nastupi krajem januara.Kako javljaju slovenski mediji, situacija u bolnicama je stabilna uprkos porastu infekcija.

  • Kolaps u srcu Evrope – grad postao žarište virusa

    Kolaps u srcu Evrope – grad postao žarište virusa

    Dugački redovi pred centrima za testiranje, prazne prodavnice i uskoro manje autobusa i tramvaja?

    U njemačkom glavnom gradu eksplodiraju brojke novozaraženih koronom.

    Vjenčanje u Berlinu trenutno nije porodično slavlje. Na ceremoniji u gradskoj kući smije da bude samo sedam osoba. Zbog velikog broja zaraženih korona-virusom i u restoranima vladaju stroga ograničenja. A vremenske prilike su loše.

    Ipak, mnogi mladi ljudi se ne obeshrabruju: ispred gradske kuće u četvrti Berlin-Šarlotenburg sjede na klupi u debelim jaknama, s flašom šampanjca i malom svadbenom tortom. Čuje se glasan smijeh. Angela i Johanes upravo su se vjenčali – u pandemijskim uslovima.

    „Morali smo pisanim putem da se prijavimo, a za ceremoniju smo morali da budemo ili vakcinisani ili svježe testirani ili da dokažemo da smo preležali koronu“, priča mlada o ceremoniji koja je, kaže, trajala „10 do 15 minuta“.

    „Kada smo rekli ’da’ smijeli smo da skinemo maske i poljubimo se. S tako divnim prijateljima i mojim divnim suprugom sve je moguće.“ Novopečena supruga takođe ističe: „Svi smo vakcinisani i pridržavamo se propisa. Više od toga ionako ne možemo da uradimo.“

    Širi se omikron

    Dobro raspoloženje u Šarlotenburgu, loše u Krojcbergu. Tamo je proteklog tmurnog vikenda bilo neuobičajeno mirno. Subotom je obično uvijek živo u ulici s mnogim malim prodavnicama, restoranima i kafićima, a sada je tamo samo par prolaznika.

    Onaj ko želi da nešto kupi u nekom butiku, mora da pokaže potvrdu o vakcinisanju ili svježi test. Ali u većini prodavnica nema kupaca. Jedna prodavačica kaže da još nikada nisu imali tako slab promet: zbog velikog broja zaraženih, dodaje, niko se ne usuđuje da nepotrebno izlazi iz kuće.

    I zaista, brojke u Berlinu proteklih nekoliko dana drastično su porasle. Virus se prije svega širi u gusto naseljenim dijelovima grada, tamo gdje je incidencija i prije ovog vikenda bila daleko iznad 1.000.

    Soj omikron odavno je dominantan. Naučnici iz Centra Maks Delbrik proteklih nedjelja ispitivali su berlinske otpadne vode i zaključili: u roku mjesec dana omikron je prevladao i potpuno potisnuo deltu.

    Dugački redovi ispred centara za testiranje

    Zadnjih dana je zbog velikog broja zaraženih prava navala na 12 berlinskih centara za testiranje koje je organizovao grad. U četvrti Veding prošlog vikenda formirao se dugačak red, sve do paralelne ulice. Neki od onih koji stoje u redu žele da uradi PCR-test kako bi saznali da li su li se zarazili, drugima je potreban negativan test kako bi izašli iz karantina, a treći su dobili upozorenje od korona-aplikacije.

    Među njima je i jedan mladi par. Kažu da već sat vremena čekaju u redu i pretpostavljaju da će čekati još najmanje toliko. „Sami smo uradili dva brza testa koji su bili negativni. Ali bili smo u kontaktu sa zaraženom osobom i zato želimo da uradimo i PCR-test“, kažu.

    Antigenski ili PCR-test?

    Mnogo je manji red ispred privatnog centra za testiranje ponuđača „Coronatest.de“. Ta firma širom Njemačke ima 50 centara za testiranje i nudi brze i PCR-testove koji se analiziraju u njihovim laboratorijima, objašnjava za DW šef firme Benjamin Fekersberger.

    PCR-test tu košta između 14,99 i 120 evra u zavisnosti od toga za šta vam je potreban i koliko brzo želite rezultate.

    PCR-testovi su očigledno jedina mogućnost za pouzdano utvrđivanje zaraze omikronom. Privatni centri besplatno nude samo brze testove, jer im troškove za njih nadoknađuju gradske vlasti.

    Laboratorije za testiranje pred kolapsom

    “To je rasprava koju sve vrijeme pokušavam da vodim sa političarima“, kaže Fekersberger. „Ako uradimo PCR-test za 12 evra neto, a za antigenski brzi test od grada dobijemo 12,50 evra, onda je farsa da grad plaća te glupe brze testove. Umjesto toga, trebalo bi ulagati u PCR-kapacitete.“

    Fekersberger kaže da su u Berlinu dvije laboratorije ovlašćene za analizu testova iz gradskih centara za testiranje. Oni su, kaže, toliko preopterećeni da se ponekad na rezultat čeka tri pa i više dana.

    Dodatni problem predstavlja to što se mnogo zaposlenih takođe zarazilo, pa nedostaju na radnom mjestu.

    Isti problem pogađa i sve one koji su zaduženi za snabdijevanje stanovništva. Još uvijek su u Berlinu police u prodavnicama pune, ali javni prevoz je već najavio da ove nedjelje ograničava promet na pojedinim linijama – zbog bolesti vozača.

  • Direktorka Doma zdravlja Banjaluka zabrinuta: Veliki broj zdravstvenih radnika na bolovanju

    Direktorka Doma zdravlja Banjaluka zabrinuta: Veliki broj zdravstvenih radnika na bolovanju

    Trenutna epidemiološka situacija u Banjaluci je poprilično loša, zbog toga se morao povećati broj timova koji rade u radnom procesu, kažu iz Doma zdravlja Banjaluka.

    Najveće udarce trenutno trpi primarna zdravstvena zaštita.

    Nevena Todorović, direktor Doma zdravlja Banjaluka, kaže da konstantno imaju povećan broj pozitivnih na virus korona i veliki priliv pacijenata sa respiratornim infekcijama u sve ARI ambulante.

    „Zbg povećanog broja pacijenata mi smo morali povećati i broj timova koje rade. Trenutno u ambulanti za respiratorne tegobe radi 13 doktora za odraslu populaciju, dva pedijatra i noćni tim koji radi u službi Hitne medicinske pomoći, dok u kovid ambulanti, u zavisnosti od dana do dana, radi negdje od šest do devet timova porodične medicine“, rekla je Todorovićeva za ATV.

    Ona kaže da je veliki pritisak zbog širenja omikron soja. Kaže da je primarna zdravstvena zaštita sada najviše opterećena, iako se radi o blažim kliničkim slikama.

    „Svi pacijenti koji dođu kod nas na pregled moraju biti pregledani, adekvatno zbrinuti i moraju im se uraditi druge neophodne analize, u skladu sa njihovom kliničkom slikom. Otprilike samo tri posto pacijenata u toku dana bude upućeno na UKC Srpske. Naše kovid ambulante ima dnevno od 150 do 200 pregleda, a tri posto pacijenata bivaju upućeni na UKC. U ARI ambulanatama se za 24 sata pregleda i do 500 pacijenata, a manji broj se uputi na UKC, oko 2,5 odsto“, rekla je Todorovićeva.