Ivana Pavić Šimetin jučer je u emisiji HRT-a Otvoreno potvrdila da je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj delta plus soja korone.
“Danas je u Čakovcu zabilježen prvi slučaj delta plus soja. Znali smo da je na vratima. Iz iskustva s delta i alfa sojem vidjet će se koliko je opasan. Ono što se zasad zna je da je nešto zarazniji od delta soja”, rekla je.
“Upravo je manji udio cijepljenih ljudi pogodan za širenje tih novih sojeva”, dodala je i potvrdila da će se o novim epidemiološkim mjerama doznati danas na sjednici Nacionalnog stožera.
“Virulentniji soj je tu”
“Među delta sojevima koji su dominantni kao uzročnici infekcije, i kod nas je sekvenciran delta soj varijante AY.4.2., što znači da je virulentniji soj u našoj sredini, soj koji se puno brže i lakše prenosi”, rekla je ravnateljica međimurskog Zavoda za javno zdravstvo prim. Marina Payerl-Pal.
Jedina opcija za sve nas je cijepljenje, rekla je i dodala kako je Međimurje regija koja je relativno dobro procijepljena i to preko 60 posto, ali to je još uvijek nedovoljno da spriječimo širenje virusa na način kojem trenutno svjedočimo.
Zasad nema uvođenja covid-potvrda za kafiće, restorane i šoping-centre
Kako je sinoć doznao Index, Stožer će uvesti značajno širu upotrebu covid-potvrda, koje su u ovom trenutku obvezne samo u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
No u ovom trenutku, govore nam dobro upućeni izvori, ipak se neće ići s jako širokom primjenom potvrda koje se izdaju za cijepljenje, preboljenje ili za negativni test, koja bi obuhvaćala kafiće, restorane i šoping-centre, kako su najavili neki mediji.
Covid-potvrde obvezne u svim državnim i javnim službama, i za zaposlene i za građane
Umjesto toga, covid-potvrde će se, doznaje Index, u ovoj fazi uvesti u sve državne i javne službe, za zaposlenike i korisnike njihovih usluga. To znači da će i svi koji rade u nekim državnim ili lokalnim institucijama za dolazak na posao morati imati covid-potvrdu, ali da će tu potvrdu morati imati i građani koji u javne institucije dođu nešto obaviti.
Što se zna o delta plus soju? Delta+ je vjerojatno oko 10% zarazniji od delte
Prije svega važno je znati da je varijanta virusa SARS-CoV-2 nazvana delta jedan od najzaraznijih virusa koje znamo. Jednako je zarazna kao vodene kozice, a zaraznija je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je također znatno zaraznija od britanske inačice poznate kao alfa, koja je sama zaraznija od izvornog wuhanskog soja.
Dok se ova superzarazna varijanta širi, ona nastavlja mutirati. SARS-CoV-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. Istraživanja su pokazala da veličina genoma uglavnom negativno korelira s brzinom mutacije – što veći genom, to manje mutacija.
U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak tisuća baznih parova, pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.
S druge strane, zahvaljujući visokoj zaraznosti, delta se toliko masovno širi i replicira da se pogreške u prepisivanju ipak događaju u velikim brojevima te vjerojatnost za nastanak novih varijanti raste, osobito u neprocijepljenim populacijama.
Je li delta plus opasnija od delte?
Jedna od posljednjih varijanti koja je privukla pozornost zdravstvenih djelatnika je varijanta nazvana AY.1, odnosno delta plus. Razlog za interes je činjenica da ju je indijsko ministarstvo zdravlja u lipnju klasificiralo kao “varijantu koja izaziva zabrinutost”. Ta oznaka ukazuje na to da se čini da je zaraznija, da se lakše veže za plućne stanice te da je potencijalno otporna na terapiju monoklonskim protutijelima, što znači da bi mogla probijati stečeni imunitet.
Delta plus ima na proteinu šiljak (S) mutaciju K417N koju delta nema. Ta mutacija ranije je pronađena kod nekih podvarijanti alfe koja je dominirala prije delte te kod varijante beta.
James EK Hildreth, izvršni direktor Medicinskog fakulteta Meharry u Nashvilleu, rekao je za Washington Post da čelnici javnog zdravstva trebaju obratiti pažnju na iskustva drugih nacija, ukazujući na razoran efekt delte u Indiji i odluku te zemlje da deltu plus označi kao varijantu koja izaziva zabrinutost.
“Već smo vidjeli što se dogodilo s deltom u Indiji i koliko se brzo ona proširila”, rekao je.
“Zašto bismo mislili da bi varijanta delta plus bila drugačija?” dodao je.
Jedan od razloga za zabrinutost je mogućnost da bi delta plus probijala zaštitu stvorenu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Za sada nemamo jasnu potvrdu za tu zabrinutost.
Gdje je prvi put zabilježena delta plus?
Varijanta delta plus u Europi je prvi put zabilježena u ožujku 2021. Otada je otkrivena u više zemalja širom svijeta, uključujući i Južnu Koreju i SAD. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ona u SAD-u trenutno među zaraženima covidom-19 predstavlja tek maleni udio uzročnika od 0.1%. Delta soj je u SAD-u trenutno uzrok 93% svih infekcija.
Je li stvarno zaraznija od delte, pokazat će se s vremenom ako njezin udio bude rastao, odnosno ako se pokaže da istiskuje deltu. Za to će trebati nešto vremena jer je već sama delta izuzetno zarazna, pa prednost delta plus varijante u smislu zaraznosti vjerojatno nije velika. Zasad se pretpostavlja da je 10 posto zaraznija nego delta.
