VRBAS Media

Oznaka: COVAX

  • Vakcine skupo koštale BiH

    Vakcine skupo koštale BiH

    Bosna i Hercegovina putem COVAX mehanizma, a kroz ugovor sa GAVI savezom, neprofitnom organizacijom sa sjedištem u Ženevi, u 2020. godini naručila je, i sa 12.997.600 dolara avansno platila 1.232.000 vakcina, međutim do sada joj je isporučeno svega 332.640 doza vakcina i GAVI savez ne želi da vrati novac iako je Ministarstvo civilnih poslova BiH u januaru ove godine obavijestio da više ne isporučuju vakcine prema zaključenom ugovoru.
    Tačnije, GAVI ne želi da vrati novac bez plaćanja “izlazne naknade” koja, kako tvrde, u Bosni i Hercegovini nigdje nije navedena u ugovoru, a koja iznosi dva dolara po neisporučenoj vakcini, odnosno ukupno 1.798.720 dolara.

    Ako je suditi po izvještajima o reviziji entitetskih ministarstava zdravlja, u ovom trenutku Federacija BiH od GAVI potražuje malo više od deset miliona KM, a Republika Srpska 4,3 miliona KM.

    Ugovor potpisan sa GAVI u septembru 2020. godine podrazumijevao je da Federaciji BiH bude isporučeno 800.000 vakcina, Republici Srpskoj 400.000 vakcina i malo više od 30.000 distriktu Brčko.

    U Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je u ime BiH potpisalo ugovor sa GAVI, nismo uspjeli saznati da li je pokrenuta procedura raskida ugovora jer nismo dobili odgovore na postavljena pitanja.

    Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, Ministarstvo civilnih poslova BiH predložilo je da Savjet ministara BiH usvoji zaključke kojima će se pokrenuti jednostrani raskid ugovora, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli saznati da li je Savjet ministara BiH usvojio takav zaključak.

    “S obzirom na to da izlazne naknade nisu bile posebno dogovorene, BiH ne prihvata njihovo plaćanje kao preduslov za povrat neiskorištenih sredstava”, piše u revizorskom izvještaju Ministarstva zdravlja FBiH.

    Uprkos svemu ovome i činjenici da BiH ne može da vrati svoj novac, Ministarstvo civilnih poslova BiH planira Savjetu ministara BiH predložiti Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta finansiranja troškova iz ugovornih aranžmana za nabavku zdravstvenih protivmjera protiv kovid-19. Ova odluka objavljena je na sajtu e-konsultacije i podrazumijeva da se za produženje projekta za nabavku zdravstvenih protivmjera protiv kovid-19 obezbijedi 1,7 miliona KM.

    “Sredstva u ukupnom iznosu od 1.770.848,90 KM su namijenjena za osiguranje finansijskih sredstava za plaćanje troškova koji će nastati tokom 2023, 2024. i 2025. godine u sklopu ispunjavanja obaveza iz Ugovora o nabavci vakcina sa Globalnom alijansom za vakcine (GAVI), putem mehanizma COVAX”, navodi se, između ostalih, u ovoj odluci.

    U Ministarstvu civilnih poslova BiH nisu nam odgovorili ni na pitanje zbog čega je ova odluka upućena u proceduru.

    Kada je riječ o Federaciji BiH, u sve se umiješalo i Pravobranilaštvo BiH iz kojeg su naveli da je ugovorom definisano i pitanje eventualnih sporova te da je važno da se pristupi rješavanjem mirnim putem, istovremeno naglašavajući da se prije odlučivanja o pokretanju Arbitražnog postupka treba upoznati sa načinom postupanja i vođenja postupka s obzirom na to da su ti postupci izuzetno skupi i krajnje neizvjesni.

    Ovo pitanje razmatrali su i Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske i saglasne su da ne prihvate da GAVI plate 1.798.720 dolara za “izlazak” iz ugovora te da se nakon što istekne ugovorni rok do kada je GAVI trebalo da isporuči vakcine, odnosno do 17. septembra 2023. godine pokrene međunarodni arbitražni postupak.

    Da podsjetimo, GAVI je u januaru 2023. godine obavijestio Ministarstvo civilnih poslova BiH da više ne isporučuje vakcine, iako je kada je u pitanju BiH isporučio samo 332.640 od 1.232.000 avansno plaćenih vakcina.

    “Ministarstvo je početkom 2023. godine sačinilo Informaciju o statusu realizacije ugovora o nabavci vakcina protiv kovida-19 radi razmatranja prijedloga za raskid pomenutog ugovora o nabavci vakcina zaključenog između Ministarstva civilnih poslova BiH i Globalne alijanse za vakcine (GAVI) i pokretanja međunarodnog arbitražnog postupka.

    Zaključkom od 9. februara, Vlada Republike Srpske je saglasna da Ministarstvo civilnih poslova BiH izvrši jednostrani raskid ugovora, kao i pokretanje međunarodnog arbitražnog postupka ukoliko se ne izvrši povrat sredstava neopravdanog avansa”, naveli su u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora Republike Srpske revidirajući poslovanje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

    COVAX dočekivan raširenih ruku

    Bosna i Hercegovina je na početku pandemije imala velike probleme da pristupi Instrumentu za globalni pristup vakcinama protiv bolesti kovid-19 (COVAX mehanizam) i mediji su danima izvještavali o tome, kritikujući sve nivoe vlasti i insistirajući na tome da se tom mehanizmu što prije pristupi.

    Kasnije, kada je taj mehanizam “proradio” u BiH, zavladalo je opšte zadovoljstvo, a iz časa u čas izvještavano je o pristizanju vakcina u Bosnu i Hercegovinu, koje su na aerodromu osim domaćih zvaničnika dočekivali i pojedini ambasadori.

  • Stvaraju se preduslovi za isporuku ranije plaćenih vakcina iz sistema Kovaks

    Stvaraju se preduslovi za isporuku ranije plaćenih vakcina iz sistema Kovaks

    Savjet ministara, na vanrednoj telefonskoj sjednici, prihvatio je ugovor o obeštećenju sa Јansen farmaceutikom NV, čime se stvaraju preduslovi za isporuku ranije plaćenih vakcina proizvođača Džonson i Džonson iz sistema Kovaks za BiH.

    Ugovor sa Kovaksom o isporuci 1.232.000 doza vakcina potpisan je 18. septembra prošle godine, a kompletan iznos od 12.997.600 dolara uplaćen je 18. decembra.

    BiH je do sada isporučena tek trećina – 332.640 doza.

  • EU za BiH obezbijedila 1,3 miliona vakcina

    EU za BiH obezbijedila 1,3 miliona vakcina

    EU je kroz program “EU4Health” i zahvaljujući naporu “Team Europe” dosad za BiH obezbijedila 1.302.110 vakcina, a zadnja pošiljka, koja je u BiH stigla krajem avgusta, sadržavala je 18.720 fajzer vakcina.

    Kako je rečeno u Kancelariji EU u Sarajevu, posljednji kontingent fajzer vakcina obezbijeđen je za BiH kroz EU donaciju vrijednu 13,7 miliona evra, a kroz program “EU4Health”.

    Kako kažu, s ovim kontingentom u BiH je ukupno stiglo 214.110 “Pfizerovih” vakcina, razvijenih u saradnji s kompanijom “Biontech”, iza koje stoje dvoje njemačkih državljana.

    “Od ovih 13,7 miliona evra doniranih kako bi se podržala vakcinacija protiv kovida u BiH, više od devet miliona je preostalo kako bi se podržala dalja kupovina vakcina. EU će nastaviti saradnju s Ministarstvom civilnih poslova BiH i drugim vlastima kako bi pomogla dodatne pošiljke”, kažu oni.

    Naglašavaju da su EU i zemlje članice, koje su donirale 1,3 miliona vakcina, to učinile kako bi pomogle jačanje kampanje imunizacije u BiH i da se poveća broj vakcinisanih s dvije doze.

    “Zadnja pošiljka dio je od 650.000 vakcina koje je platila EU, a koje su namijenjene Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Isporuku ovih vakcina potpomogla je Republika Austrija putem pravnih sporazuma proizvođača i vlasti u regionu”, objašnjeno je u Kancelariji EU.

    Podsjećanja radi, EU je najavila podršku BiH u nabavci vakcina u maju, kada je, podsjećanja radi, Oliver Varhelji, evropski komesar za susjedstvo i proširenje, obećao isporuku 650.000 dozi vakcina koje će za zapadni Balkan kupiti EU, te je podsjetio da je EU od početka pandemije pokrenula korake koji bi olakšali cijelom regionu borbu protiv korone.

    U Ministarstvu civilnih poslova BiH su nakon posljednje isporuke saopštili da je ona rezultat uspješne saradnje BiH sa EU i Austrijom, te da je ovim putem ponovo pokazano da se samo zajedničkim naporima može odnijeti pobjeda protiv korone.

    “Konačni cilj je da BiH radi zajedno u svim područjima unutar evropske porodice”, naglasili su oni.

    Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH, istakao je da je isporuka vakcina demonstrirala njihovu efikasnost u sprečavanju zaraze.

    “Trenutno, većina ljudi koji se ozbiljno razbole od kovida nije vakcinisana, a 1,3 miliona vakcina koje su isporučene od strane ‘Tima Evropa’ pomažu da podržimo naše partnere u BiH u zaštiti stanovništva, sprečavanju širenja bolesti i doprinosu prevencije mutacija koje bi mogle dovesti do smanjene efikasnosti postojećih vakcina. Svako treba što prije da se vakciniše”, rekao je Zatler.

    Podsjećanja radi, EU je obezbijedila 95 miliona evra u grantovima za BiH kako bi pružila podršku u borbi protiv kovida-19. Osim toga, pored 13,7 miliona evra kroz program “EU4Health” za vakcine, EU je obezbijedila 7,76 miliona evra za medicinske potrebe. Između ostalog, ovo se odnosi na šest miliona komada zaštitne opreme, 66 respiratora, 75 EKG monitora, 20 prenosivih ultrazvučnih senzora i drugu opremu.

    U Evropskoj komisiji kažu da je 73,5 miliona evra usmjereno ka podršci socijalnom i ekonomskom oporavku. Osim toga, EU je za BiH obezbijedila i 250 miliona evra makrofinansijske pomoći u formi jeftinih kredita.

    Milka Mrđa, portparolka Instituta za javno zdravstvo RS, kaže za “Nezavisne novine” da je iz Kovaks i mehanizma “EU4Health” u RS dosad stiglo 188.210 doza vakcina.

  • U BiH u naredna tri dana stiže još 119.340 doza vakcina Pfizer

    U BiH u naredna tri dana stiže još 119.340 doza vakcina Pfizer

    U Bosnu i Hercegovinu će u narednim danima stići još 119.340 doza vakcina kopanija Pfizer/BioNtech.

    Kako je na svom Twitter profilu objavio pomoćnik ministra u sektoru za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH , vakcine u našu zemlju stižu 25. i 26. augusta.

    “Radi se o vakcinama koje u BiH dolaze putem EU4Health mehanizma i COVAX mehanizma. Putem EU4Health stiže 18.720 doza, a putem COVAX-a 100.620 doza”, napisao je Kojić na Twitteru.

    Ove vakcine uveliko će pomoći u procesu imunizacije u BiH obzirom da se približava revakcincija onih koji su već primili prvu dozu ove vakcine.

  • Svjetska banka i Covax ubrzavaju distribuciju vakcina

    Svjetska banka i Covax ubrzavaju distribuciju vakcina

    Svjetska banka i Globalni program za distribuciju vakcina Covax predstavili su danas mehanizam finansiranja za ubrzanje isporuka vakcina zemljama u razvoju, gdje stope vakcinacije protiv kovida-19 znatno zaostaju za onima u bogatijim zemljama.

    Najnoviji mehanizam omogućava Covaxu da kupovinu vrši unapred, po konkurentnim cijenama, od proizvođača vakcina, koristeći sredstva Svjetske banke i drugih multilateralnih razvojnih banaka, prenosi agencija Rojters.

    “Pristup vakcinama ostaje najveći izazov sa kojim se zemlje u razvoju suočavaju u zaštiti svojih ljudi od zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije kovida-19”, rekao je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.

    “Ovaj mehanizam će omogućiti nove zalihe i omogućiće zemljama da ubrzaju kupovinu vakcina. Takođe će obezbijediti transparentnost u pogledu dostupnosti vakcina, cijena i rasporeda isporuke”, rekao je on.

    Sporazum Svjetske banke sa Covaxom, koji podržavaju Svjetska zdravstvena organizacija i Globalna alijansa za vakcine i imunizaciju (GAVI), pomoći će zemljama sa malim i srednjim prihodima da pristupe dodatnim dozama vakcina, pored potpuno subvencionisanih doza koje već primaju.

    Novi mehanizam dolazi usred rastuće zabrinutosti zbog sporosti vakcinacije u zemljama sa niskim prihodima.

    Samo 1,1 odsto ljudi u ovim zemljama dobilo je najmanje jednu dozu, u poređenju sa 26,9 odsto ukupne svjetske populacije, prema podacima onlajn publikacije “Our World in Data”.

    Globalni zdravstveni stručnjaci upozoravaju da će se pandemija i dalje širiti i da će se pojavljivati nove varijante sve dok se veći broj ljudi širom svijeta ne vakciniše.

  • Dodik na Samitu u Antaliji: Iskustvo sa “Kovaksom” teško i mučno

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je tokom pandemije virusa korona, koja je zahvatila cijeli svijet, izostala očekivana solidarnost što su posebno osjetile manje i siromašne zemlje.

    “To je jedna od naučenih lekcija i činjenica koja nosi upečatljiv predznak ukupne krize uzrokovane pandemijom. U jednom trenutku male zemlje ostale su potpuno ostavljene i same, zagledane u velike i moćne koje su imale sredstva i za borbu protiv virusa korona, a kasnije i za vakcine. Ostali smo negdje na začelju i mi u BiH”, rekao je Dodik na diplomatskom forumu u Antaliji, na panelu o temi “Kako možemo ojačati regionalnu solidarnost s obzirom na naučene lekcije”.

    Dodik je rekao da se BiH borila tako što se djelovalo zajednički u pogledu nabavke vakcina kod renomiranih proizvođača putem mehanizma “Kovaks”, međutim to je bilo teško i mučno iskustvo.

    “Naučili smo da to nije bilo uspješno i da smo ostali na margini do danas, bez obzira na činjenicu što smo cjelokupan iznos sredstva za kupovinu vakcina uplatili još prošle godine. Sredstva su uplaćena, ali još nismo dobili sve vakcine. To je jedno izuzetno teško iskustvo imajući u vidu da nam je bilo onemogućeno da nabavljamo vakcine na nekim drugim destinacijama. Sve to unijelo je određene traume i bojazan i opravdano smo se pitali kuda svijet ide i na koga možemo da računamo”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, BiH je naučila da je apsolutno neophodno da se okrene drugim mogućim proizvođačima medicinske opreme i vakcine i da se ne oslanja samo na jednu stranu svijeta.

    “Moramo da posmatramo svakoga ko može u tom trenutku da nam pomogne. Radujem se što sam danas na ovom skupu čuo da je Turska zemlja koja će vrlo brzo imate svoje vakcine i da će u tom pogledu pokazati više solidarnost. Očigledno je da mnoge zemlje svijeta, među kojima je i BiH, neće biti u prilici da proizvode vakcine i ako u nekim budućim pandemijama ponovo izostane solidarnost kao što je izostala u ovoj sada, mi smo zaista ostavljeni sami sebi i svaka iluzija o pomoći slabijim i manjima koja je značajno urušena vrlo lako može biti potpuno urušena”, ukazao je Dodik.

    Da li EU uopšte želi proširenje?

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.

    U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.

    “Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje – da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.

    “Jedan od probleme u EU je ‘Egzit’. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama ‘Egzita'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.

    “Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na značaj “Mini Šengena” kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.