VRBAS Media

Oznaka: Cik

  • U CIK-u ne znaju kako sprovesti Šmitovu odluku”

    U CIK-u ne znaju kako sprovesti Šmitovu odluku”

    Centralna izborna komisija /CIK/ BiH još ne zna kako će sprovesti odluke Kristijana Šmita donijete 2. oktobra, koje se odnose na primjenu rezultata opštih izbora za Federaciju BiH (FBiH), rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare ovog tijela u Sarajevu.

    Član CIK Željko Bakalar rekao je da je CIK već u izbornoj noći pokušao da analizira Šmitove nametnute odluke, a da su potom pokušali da u dodatnim kontaktima sa OHR-om dobiju pojašnjenja i instrukcije.

    – Svjesni smo uloge CIK i da ćemo morati donijeti akt prema kojem će se iz kantonalnih skupština delegirati delegati u Dom naroda FBiH – rekao je Bakalar, konstatujući bi do potvrđivanja izbornih rezultata trebalo imati precizirana određena rješenja.

    On je dodao da je uputstvo CIK iz 2018. godine o popunjavanju federalnog Doma naroda Šmitovom odlukom stavljeno van snage i da je potrebno donijeti novo, usklađeno sa ovom odlukom.

    Član Komisije Vanja Bjelica-Prutina rekla je da CIK još nije zauzimao konkretna rješenja u vezi sa sprovođenjem Šmitove odluke i da za to treba vremena.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović istakao je da lično ne pozdravlja ovu odluku Šmita, kao ni tajming u kojem je donijeta.

    – Da je ova odluka donijeta u maju stranke bi, logično, na listama imale kandidate iz konstitutivnih naroda i reda ostalih čime bi bilo olakšano popunjavanje Doma naroda FBiH – rekao je Arnautović.

    Prema njegovim riječima, u izbornoj noći dobijeno je nešto što treba da okupira CIK 12 časova dnevno, da se bave statistikama, računanjem i drugim potrebnim za dodjelu mandata.

    On je konstatovao da će CIK izvršiti ono što mu je zakonom propisano, ali da je sada preče da utvrdi rezultate opštih izbora provedenih 2. oktobra

  • CIK: Preuranjeni zahtjevi za prigovore

    CIK: Preuranjeni zahtjevi za prigovore

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine saopštila je da je prije utvrđivanja izbornih rezultata preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića kao i prigovore na izborne rezultate.

    “U fazi razmatranja prigovora i zahtjeva za ponovno brojanje Centralna izborna komisija BiH će svaki prigovor koji primi pa i od neovlaštene osobe, smatrati inicijativom za djelovanje po službenoj dužnosti. Prilikom utvrđivanja nepravilnosti uzimat će se u obzir sve primjedbe iz zapisnika o radu biračkih odbora, izvještaji posmatrača o nepravilnostima, raniji prigovori o sumnjama u lažno predstavljanje u biračkim odborima, očigledne prepravke i nelogičnosti na obrascima sa rezultatima, kao i druge informacije o nepravilnostima dostavljene od supervizora i sigurnosnih agencija”, saopšteno je iz CIK-a.

    Iz CIK-a su istakli da su se i ove Opšte izbore u BiH, birački odbori pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom u Bosni i Hercegovini, te da zbog neispunjavanja propisanih obaveza članova biračkih odbora javnost u Bosni i Hercegovini još nema uvid u rezultate izbora sa redovnih biračkih mjesta.

    “Odgovornosti organa za provođenje izbora su jasno precizirane. Za zakonito glasanje i brojanje rezultata na redovnom biračkom mjestu je odgovoran birački odbor, a ako on to ne izvrši odgovornost za pravilno utvrđivanje rezultata je na opštinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji”, saopštili su iz CIK-a.

    U CIK-u su odbacili svaku kritiku koja dolazi u vezi sa “sporom” objavom izbornih rezultata, pogotovo od političkih stranaka čiji su predstavnici bili članovi biračkih odbora.

    “U zadnja dva dana Centralna izborna komisija BiH je izdala naredbe o otvaranju vreća sa glasačkim materijalom na oko 1.000 biračkih mjesta u više od 60 opština/gradova za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori. Rok za izvršenje naredbi je večeras do ponoći”, saopštili su iz CIK-a naglašavajući da sve dok se ovaj posao ne završi CIK nije u mogućnosti objaviti podatke o rezultatima svih redovnih biračkih mjesta.

    U CIK-u naglašavaju da se još jednom se pokazala opravdanom inicijativa Centralne izborne komisije BiH za izmjene Izbornog zakona BiH u vezi sa sastavom i načinom popune biračkih odbora, jer očigledno krajnje ispolitizovani birački odbori, svojim nezakonitim postupanjima i neizvršavanjem zadataka nanose nemjerljivu štetu izbornom procesu u BiH.

  • Centralna izborna komisija izdala naredbe za pravilno utvrđivanje rezultata izbora

    Centralna izborna komisija izdala naredbe za pravilno utvrđivanje rezultata izbora

    Na zahtjev opštinskih i gradskih izbornih komisija, CIK BiH večeras je izdala naredbe za otvaranje vreća u cilju pravilnog objedinjavanja utvrđenih rezultata izbora sa pojedinih biračkih mjesta za različite nivoe vlasti.

    Kako je saopšteno, naredba je izdata za 20 zahtjeva u Zenici, 3 u Vlasenici, 9 u Modriči, 6 u Bužimu, 11 u Doboju, 2 u Trnovu (FBiH), 1 u Ugljeviku, 6 u Starom Gradu Sarajevo, 9 u Konjicu, 1 u Mrkonjić Gradu i 42 u Bosanskoj Krupi.

    Podsjećamo, danas ranije Centralna izborna komisija BiH je izdala naredbu za otvaranje vreća u cilju pravilnog objedinjavanja utvrđenih rezultata za 10 zahtjeva u Doboju, 6 u Širokom Brijegu, 2 u Konjicu, 12 u Zenici, 10 u Foča (RS), 1 u Odžaku, 1 u Orašju, 1 u Čeliću, 4 u Vukosavlju, 5 u Derventi, 3 u Domaljevac-Šamac, 3 u Bužimu, 8 u Srebreniku, 3 u Rudom, 4 u Šamcu, 14 u Srebrenici, 2 u Ribniku, 1 u Oštroj Luci, 4 u Han Pjesku, 1 u Bosanskom Grahovu i 4 u Vitezu.

    Navedenim aktivnostima imaju pravo prisustvovati akreditirani izborni posmatrači.

  • Počela distribucija izbornog materijala

    Počela distribucija izbornog materijala

    Centralna izborna komisija /CIK/ BiH počela je rano jutros distribuciju osjetljivog izbornog materijala, u koji spadaju i glasački listići, prema opštinskim/gradskim izbornim komisijama u BiH.
    Prvog dana sedam kamiona, pod policijskom pratnjom i nadzorom službenika Sekretarijata CIK-a, dostaviće materijal u 31 opštinu/grad u BiH koji će uz zapisnik o primopredaji biti predat nadležnim opštinskim/gradskim izbornim komisijama, saopšteno je iz CIK-a

    Planirano je da distribucija osjetljivog izbornog materijala prema izbornim komisijama u lokalnim zajednicama traje pet dana, odnosno zadnja isporuka je planirana za četvrtak, 29. septembar.

    Opštinske/gradske izborne komisije predaju izborni materijal biračkim odborima dan prije, a najkasnije 12 časova prije otvaranja biračkih mjesta.

    U skladu sa Pravilanikom o sprovođelju izbora birački materijal se u noći prije otvaranja biračkog mjesta čuva u zaključanim prostorijama na lokaciji biračkog mjesta, koji policija obezbjeđuje.

    Predsjednik i članovi biračkog odbora odgovorni su za bezbjednost izbornog materijala na biračkom mjestu od trenutka prijema materijala, pa do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta, okončanja procesa brojanja i dostave glasačkog materijala opštinskoj/gradskoj izbornoj komisiji.

  • SNSD, PDP i njihovi kandidati moraju da plate kazne

    SNSD, PDP i njihovi kandidati moraju da plate kazne

    Na 48. hitnoj sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine nekoliko stranaka i političkih subjekata je kažnjeno novčanim kaznama.
    Na sjednici je bilo 14 tačaka, a fizički su prisustvovali Irena Hadžiabdić, Vanja Bjelica Prutina i predsjednik Suad Arnautović.

    Utvrđene su kazne za političke stranke PDP, PDA i SNSD, a kazne su dobili i njihovi kandidati Sanja Dimitrić, Elzina Pirić i Vlado Đajić.

    Kandidatkinja PDP-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske, odbornica u Skupštini Dervente i radnica osnovne škole u Derventi Sanja Dimitrić kažnjena je sa 3.000 KM, kao i PDP koji je kažnjen u istom iznosu zbog zloupotrebe javnog resursa u statusu prosvjetnog radnika, prostorija škole kako bi slala političke poruke.

    Ona je objavila fotografiju s tekstom, koja je nastala u prostorijama škole, na njenom radnom mjestu.

    “Još srećnija bih bila da sam svoje učenike dočekala sa besplatnim udžbenicima za što smo se i zalagali, međutim vlast to odbija”, stajalo je u objavi koja je nedugo potom obrisana.

    SDS je optužio Vladu Džajića da je iskoristio događaj otvaranja kardiohirurgije na UKC RS za slanje predizbornih poruka. Utvrđeno je da on jeste zloupotrijebio javna sredstva i resurse UKC-a RS i SRNA-e, a kako ga je SNSD kandidovao kazne su dobili oboje.

    Vlado Đajić je dobio 10.000 KM novčane kazne, a SNSD 5.000 KM.

    On je na tom skupu inače govorio “Mi ćemo da radimo i gradimo dalje…” te “U vrijeme kad smo mi krenuli da gradimo…” što je govor u množini i umjesto stranke ispred koje dolazi.

    SDA je takođe prijavio i Elzinu Pirić, predsjednicu PDA te kandidatkinju za Predstavnički dom Parlamenta FBiH zbog govora mržnje. Ona je naime povezala predizborni plakat Bakira Izetbegovića na kojoj je fotografisan podignute ruke sa fašističkim pozdravom iz Drugog svjetskog rata.

    Pirić je rekla da “nas neko pozdravlja kao nekad ‘39 kako su pozdravljali Evropu” što je direktna aluzija.

    Zbog toga je kažnjena sa 5.000 KM, a PDA sa 3.000 KM.

    Nakon prijave Transparensi Internašenela, SNSD je kažnjen i zbog vođenja plaćene političke kampanje prije početka iste. S obzirom na to da je riječ o prvom ovakvom kršenju SNSD-a u ovoj predizbornoj kampanji, dobili su minimalnu kaznu od 3.000 KM.

  • Počela predizborna kampanja u BiH

    Počela predizborna kampanja u BiH

    Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, pozvao je povodom početka izborne kampanje sve političke subjekte da poštuju Izborni zakon, a građane da daju svoj doprinos da kampanja i cijeli izborni proces proteknu u demokratskom okruženju.

    “Pozivam sve ovjerene političke subjekte da predstave svoje programe, da vode fer kampanju, da ne koriste jezik mržnje ili jezik koji bi mogao izazvati nekoga da koristi silu, da izbjegavaju diskriminaciju, pogotovo stereotipe o osobama suprotnog spola”, rekao je Arnautović.

    Da izađu na izbore, posebno je pozvao mlade, za koje je rekao da su budućnost BiH.

    “Pozivam medije da ravnopravno i fer predstavljaju političke subjekte i informiraju javnost o svim pitanjima u vezi s izbornom kampanjom i izbornim procesom, onako kako je to propisano Izbornim zakonom BiH. Lokalne vlasti podsjećam da su dužne osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu izborne kampanje”, rekao je on.

    Podsjetio je da u kampanji nije dozvoljeno lažno predstavljanje u ime bilo kojeg političkog subjekta, uklanjanje, prekrivanje, uništavanje ili mijenjanje štampanih oglasa, postera, plakata ili drugih materijala koji se koriste u svrhu izborne kampanje, a posebno je istakao da nije dozvoljeno vršiti bilo kakav pritisak na novinare koji bi im otežao obavljanje posla u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima.

    “Posebno skrećem pažnju na zabranu korištenje govora mržnje u kampanji, kao i svakog oblika javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge osobne karakteristike ili orijentacije koja potiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.

    To uključuje i objave i korištenje slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, internet komunikacija, društvenih mreža i mobilnih aplikacija ili drugih materijala koji mogu tako djelovati”, naglasio je prvi čovjek CIK-a i dodao da je nosiocima izvršnih funkcija i mandata zabranjena zloupotreba javnih sredstava.

    “CIK BiH će imati nultu toleranciju za neprihvatljiva i zakonom zabranjena ponašanja u izbornoj kampanji. Budimo odgovorni za svoje postupke i izgovorenu riječ”, poručio je Arnautović.

    Opšti izbori su zakazani za 2. oktobar i CIK je za učešće na njima ovjerio 90 političkih partija, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 145 političkih subjekata, što je za 17 više nego na izborima 2018. godine i čak 89 više nego što je bilo na izborima 2006. godine. Na centralnom biračkom spisak se nalazi 3.368.666 birača ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

  • Članovi CIK-a izabrani u skladu sa zakonom

    Članovi CIK-a izabrani u skladu sa zakonom

    Sud Bosne i Hercegovine je 24. avgusta 2022. godine odbacio kao nedopuštenu tužbu Branka Petrića, Novaka Božikovića i Sanje Stanimirović-Ostojić protiv odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o imenovanju članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
    “Kako je u konkretnom slučaju, u skladu sa članom 2.5. stav 6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, imenovanje članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, to je Apelaciono vijeće za upravne sporove mišljenja da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i prema relevantnim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine”m stoji u odluci Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine.

    U odluci Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine stoji i da “akt tuženog ne predstavlja upravni akt kojim je rješavano o izvjesnom pravu ili obavezi tužioca u nekoj upravnoj stvari, već o odluci koja predstavlja akt imenovanja u okviru nadležnosti i djelokruga rada institucija Bosne i Hercegovine što je stvar o kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuje Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine – Predstavnički dom”.

    Podsjetimo, tužbu su podnijeli bivši članovi CIK-a Petrić, Božičković i Stanimirović-Ostojić smatrajući da je Predstavnički dom 11. marta 2020. godine nezakonito imenovao nove članove CIK-a.

    Predstavnički dom PS BiH je u martu 2020. donio odluku da mandat, zbog isteka, prestaje Ahmetu Šantiću i Suadu Arnautoviću iz reda Bošnjaka, te Branku Petriću i Novaku Božičkoviću iz reda Srba.

    Žalili se na proceduru izbora
    U sastav CIK-a su reizabrani bošnjački članovi, a u ime Srba Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. Na idućoj sjednici, umjesto Hrvata Stjepana Mikića, izabran je Željko Bakalar.

    Apelanti su se žalili na proceduru izbora, navodeći da nije bilo konkursa. Tadašnja većina u Predstavničkom domu BiH pozvala se na član Izbornog zakona BiH koji kaže: “Ako Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a ne dostavi Predstavničkom domu rang listu u roku od 30 dana prije isteka mandata članova CIK-a, Predstavnički dom sam predlaže i imenuje članove CIK-a.”

    A s obzirom da predmetna komisija nije dostavila rang listu, Predstavnički dom je postupio po članu izbornog zakona.

  • CIK o imenovanju biračkih odbora: Krajnji rok 2. septembar

    CIK o imenovanju biračkih odbora: Krajnji rok 2. septembar

    Krajnji rok za imenovanje biračkih odbora je 30 dana prije održavanja izbora, a za predstojeće Opšte izbore 2022. godine, to je 2. septembar.
    Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine dostavila je svim opštinskim/gradskim izbornim komisijama podatke o tome koji ovjereni politički subjekti za određenu osnovnu izbornu jedinicu imaju pravo učešća u dodjeli pozicija u biračkim odborima i u kojem omjeru, redosljedom kako je to utvrđeno žrijebanjem na glasačkom listiću.

    To je rečeno agenciji Fena u odgovoru CIK-a na pitanje o načinu popunjavanju biračkih odbora, pravilima i rokovima. Iz CIK-a napominju i da koalicije čije pojedine članice učestvuju i samostalno na izborima imaju umanjen omjer dodjele.

    Javna dodjela pozicija
    Najkasnije 60 dana prije održavanja, opštinska/gradska izborna komisija organizuje javnu dodjelu pozicija u biračkim odborima tako što se krene od prvog biračkog mjesta i prvog političkog subjekta na listi.

    Dodjeljivanje se vrši dok ne bude iscrpljena lista političkih subjekata. Ako je preostalo pozicija na biračim mjestima, dodjela se ciklično ponavlja dok ne bude popunjena i posljednja pozicija u biračkom odboru, navode takođe iz CIK-a.

    Nakon završene javne dodjele pozicija, tabela sa dodjelom pozicija dostavlja se svim političkim subjektima koji imaju rok od sedam dana da dostave prijedloge za članove biračkih odbora i njihove zamjenike (član i zamjenik su obavezno iz istog političkog subjekta) na SG1 obrascu.

    Imenovanje biračkih odbora
    Nakon dobijenih prijedloga, opštinska/gradska izborna komisija vrši imenovanje biračkih odbora. Ukoliko određeni politički subjekt nije dostavio prijedloge ili nije dostavio dovoljan broj prijedloga, njihove pozicije u biračkom odboru popunjava opštinska/gradska izborna komisija s rezervne liste.

    Centralna izborna komisija BiH očekuje da će biti imenovano oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora.

    “Precizan broj još ne znamo jer se može desiti da sva mjesta zamjenika članova biračkih odbora ne budu popunjena zbog nedostatka osoba koje mogu biti imenovane”, navedeno je iz CIK-a.

  • Šta CIK BiH može da uradi protiv zloupotrebe javnih resursa u kampanji

    Šta CIK BiH može da uradi protiv zloupotrebe javnih resursa u kampanji

    Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, dio javnosti, uključujući i opoziciju, zadovoljno trlja ruke jer smatraju da je došao kraj masovnoj zloupotrebi javnih sredstava vlasti u predizbornoj kampanji. Međutim, upućeni u ovu tematiku opravdano sumnjaju da od toga neće biti ništa.

    Upitan šta CIK može da uradi po pitanju zloupotrebe javnih resursa u kampanji, predsjednik CIK BiH, Suad Arnautović, izjavio je da je dat nalog stručnoj službi da pripremi pravila postupanja.

    Kako kaže, do sada to nije bilo u njenoj nadležnosti.

    – Sada moramo imati i taj podatak koliko je imenovanih funkcionera u BiH koji su pod tom stalnom zaštitom. Dakle oni koji su pod pratnjom, pod rotacionim svjetlima, štićene ličnosti. To nam je jako važno da znamo, da bismo mogli ovo implementirati. Dakle, sada postoji veza između ove odredbe Izbornog zakona i podataka statistike o tim ličnostima. Zatražili smo od naših službi da u tom smislu pribave podatke i da li među tim štićenim ličnostima ima osoba koje su kandidati ili su u rukovodstvu političkih stranaka, i koji vode ili će voditi izbornu kampanju – rekao je Arnautović za FTV.

    Međutim, na pitanje da li te štićene ličnosti mogu da idu o trošku države na javne skupove nije direktno odgovorio.

    – Jako je bitno razlučiti šta se dešava, da li je neka štićena ličnost istovremeno i kandidat. Drugi podatak je da li on sa cijelom aparaturom ide na stranački skup ili ide da obavlja svoju državnu dužnost. To su neki ulazni parametri koje će CIK morati cijeniti – rekao je Arnautović.

    Zbog čega predsjednik CIK spominje štićene ličnosti? U najkraćem, zbog toga što su one, čak i nametnutim izmjenama Izbornog zakona, na neki način izuzete od ograničenja. I to po dva osnova. Zabrana korištenja sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili opštinskih organa i organizacija (bez naknade ili s popustom) ne odnosi se na prevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti.

    Drugo, poštovanje ograničenja u pogledu zloupotrebe ne smije da sprečava javne i izabrane funkcionere ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.

    A štićenih ličnosti u BiH ne manjka, od kojih su većina kandidati na izborima. U Srpskoj to su predsjednik i potpredsjednici RS, premijer, predsjednik NSRS, član Predsjedništva BiH, ministar unutrašnjih poslova, direktor policije… ali i ostali za koje ministar policije naredi, ako postoje prijetnje po njih.

    Slično je i u FBiH, a na nivou BiH Direkcija čuva članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara i njegove zamjenike, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, predsjednika Suda, šest članova kolegijuma PS BiH. I ostali, po potrebi, a ta odredba je jako rastegljiva u praksi.

    U Transparensi internešenelu BiH, koji redovno prati ovu vrstu zloupotrebe, nisu zadovoljni novim rješenjima. Zapravo, osudili su nametanje zakona od strane Kristijana Šmita, koga inače za visokog predstavnika ne priznaju RS i dvije stalne članice SB UN.

    Šmit je poprilično generalno obuhvatio zloupotrebu javnih resursa, posebno što su štićene ličnosti izuzete iz nekih zabrana. Takođe, drugom odredbom definiše se zabrana zloupotrebe prostorija javnih institucija, osim ako pod istim uslovima nisu date svim političkim grupacijama. Kako će oni to utvrđivati? Pošto CIK nema kapacitet, vjerovatno sada očekuju od nas da im prijavimo da je neka stranka imala skup na tom mjestu, pa da oni vide koliko su druge stranke platile za taj isti prostor – kaže za Srpskainfo Srđan Traljić iz TI BiH.

    Prema njegovim riječima, jedino što je konkretnije jeste zabrana zloupotrebe javnih skupova za prikupljanje glasova, ali je pitanje kako će se to primjenjivati u praksi. Kao primjer, Traljić navodi nedavni skup povodom Dana opštine Čelinac, gdje su najviši funkcioneri SNSD i RS otvoreno pozivali da se glasa za njih.

    Umjesto ovih odredbi, Traljić kaže da jedino mjerilo zloupotrebe jeste javna potrošnja u kampanji i da bi trebalo zabraniti njeno povećanje, kao što se može naći na primjerima nekih zemalja u okruženju.

    – To je davanje po 100 KM za izbore, asfaltiranje puteva baš u tom periodu… Primjera radi, od raspisivanja izbora Makedonija funkcioniše na privremenom finansiranju. Nema povećanja budžetskih troškova u tom periodu. A ove izmjene u BiH se uopšte ne tiču toga. I dalje njima neće biti zabranjeno da asfaltiraju, da puštaju u rad rasvjetu. Moguće da će dio pojava kod nas biti sankcionisan, ali većina neće – zaključuje Traljić.

  • Počelo štampanje glasačkih listića, proces prate kamere

    Počelo štampanje glasačkih listića, proces prate kamere

    Štampanje oko 14 miliona glasačkih listića za opšte izbore koji će biti održani 2. oktobra počelo je danas u pogonu “Unioninvestplastike” u Semizovcu kod Sarajeva, a za ovu svrhu će biti utrošeno oko 120 tona papira.

    Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, rekao je da je CIK odlukom od 7. jula imenovao tim za praćenje realizacije usluga štampanja i pakovanja glasačkih listića.

    “Tim će pratiti i nadzirati nabavku, opremanje, skladištenje i upotrebu papira sa vodenim žigom i proces štampanja i pakovanja glasačkih listića, o čemu će pismeno obavještavati Komisiju”, istakao je Arnautović.

    Pritom je napomenuo da postoji višestruka kontrola i nadzor nad procesom štampanja i pakovanja glasačkih listića.

    “Postoji dvadesetčetvoročasovni video-nadzor kojem CIK može pristupiti u svakom trenutku iz sjedišta Komisije. Snimci video-nadzora će biti sačuvani i predati Komisiji”, naveo je Arnautović.

    On je najavio i početak štampanja glasačkih listića za birače koji će glasati putem pošte izvan BiH, o čemu će javnost biti naknadno informisana.

    “To će biti grupa birača koji će prvi dobiti glasačke listiće, daleko prije 2. oktobra”, rekao je Arnautović.

    Prema njegovim riječima, na glasačkim listićima će se naći 127 političkih subjekata, od kojih su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, što je ukupno 7.257 kandidata na glasačkim listićima.