VRBAS Media

Oznaka: Cik

  • Političke partije masovno krše zakon

    Političke partije masovno krše zakon

    Centralna izborna komisija BiH odlučila je da pokrene postupak protiv 69 političkih partija, među kojima su i one najveće, jer su kršile Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izborni zakona BiH.

    Odluka o pokretanju postupka donesena je na osnovu nalaza revizije finansiranja političkih stranaka za lokalne izbore 2020. godine, a koja je utvrdila da 70 odsto političkih partija u Bosni i Hercegovini krši zakone kada je riječ o njihovim finansijama.

    Većina tih partija ima istu vrstu prekršaja, a to su trošenje novca mimo programa utroška sredstava, zatim neuspostavljanje evidencija o nenovčanim donacijama, finansiranje iz zabranjenih izvora, te primanje donacija od pravnih lica koja imaju sklopljene ugovore o javnoj nabavci sa organima izvršne vlasti u iznosu većem od 10.000 KM.

    Takođe, političke partije u većini slučajeva nisu vodile poslovne knjige onako kako je propisano, a postoje i indicije da su neke od njih kršile poreske propise jer su, između ostalog, isplaćivale sredstva koja imaju karakter ličnih primanja, a na njih nisu plaćali porez. Manji broj političkih partija prekršio je i član 15.10 Izbornog zakona BiH, odnosno prekoračio troškove kampanje jer je definisano da troškovi kampanje mogu iznositi maksimalno 0,3 KM po biraču u svim izbornim jedinicama.

    Inače, na lokalnim izborima 2020. godine, na koje se odnosi revizija poslovanja, učestvovala je 131 politička stranka, 71 koalicija političkih stranaka 333 nezavisna kandidata i devet lista nezavisnih kandidata. Za finansiranje izborne kampanje politički subjekti u okviru zakonom propisanog limita mogli su potrošiti 32,2 miliona KM, od čega političke stranke 26,8 miliona KM, nezavisni kandidati 5,8 miliona, a političke stranke CIK su prijavile da su na troškove kampanje potrošile ukupno 5,5 miliona KM.

    “To su elementarne odredbe zakona i ispada da se sve one krše”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a, dodajući da to rade sve velike stranke i samo 30 odsto njih koje zapravo rade u skladu sa zakonom je nešto što govori puno o načinu poslovanja.

    Ako je suditi po raspravi sa sjednice CIK-a, ove političke partije, koje će dobiti obavještenje o pokretanju postupka i moći će ispraviti dio nepravilnosti, biće kažnjene najvišom kaznom, jer se uglavnom radi o strankama koje su i ranije kršile iste članove zakona. Trenutno maksimalna kazna koja se može izreći političkoj partiji za kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka je 10.000 KM.

    “Evidentno je da sankcije koje se izriču nemaju odvraćajući karakter. Ovo je poražavajući podatak o zakonitosti rada političkih organizacija, od kojih neke učestvuju u sistemu vlasti i kreiraju zakone”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

    Koliki je problem kada je riječ o finansiranju političkih partija, govori i činjenica da se jedan od 14 prioriteta Evropske unije odnosi upravo na to, s tim da Bosna i Hercegovina još nije ispunila ni GRECO preporuke, odnosno nije revidirala Zakon o finansiranju političkih partija. I na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH istaknuto je da se mora krenuti u tom pravcu, prije svega harmonizovati zakone na nivou BiH, ali i inovirati, kako Zakon o finansiranju političkih partija, tako i Izborni zakon BiH, koji se takođe masovno krši u dijelu koji govori o finansiranju partija i izborne kampanje.

  • Trivićeva objavila izvještaj CIK o kontrolnom brojanju, pa pozvala nadležne da reaguju

    Trivićeva objavila izvještaj CIK o kontrolnom brojanju, pa pozvala nadležne da reaguju

    Liderka Narodnog fronta i kandidatkinja za predsjednika Srpske, Jelena Trivić danas je, kao što je i najavila, objavila izvještaj CIK BiH o kontrolnom brojanju za nivo predsjednika Republike, te pozvala istražne organe da ispitaju članove Centralne izborne komisije.

    Uizvještaju, koji je objavila Trivićeva navodi se da su na 1329 biračkih mjesta ili skoro 60 odsto od ukupno 2.239 biračkih mjesta na proteklim izborima, utvrđene neregularnosti koje su išle u korist jednom kandidatu.

    – Кonstatovano je da se sa 62 vreće sa neiskorištenim izbornim materijalom manipulisalo i time kompromitovalo najmanje 20.000 glasačkih listića. CIК nije utvrdio koliko je tačno listića, odakle i gdje je završilo. Od toga je utvrđeno da je nestalo 28 vreća sa najmanje 7.695 listića i CIК to nije uobzirio pri odlučivanju – napisala je Trivićeva.

    Ona dodaje da sa 13 mjesta nije dostavljeno 23 izvoda iz Centralnog biračkog spiska. Kako pojašnjava Trivićeva radi se o broju od 4.608 glasača koja su imala pravo glasa, čiji su glasački listići uzeti u konačan zbir rezultata, ali se ne zna da li su sve te osobe fizički glasale.

    – Кonstatovano je da je na 564 biračka mjesta ili preko 25 odsto biračkih mjesta, Miloradu Dodiku dopisano više glasova nego što je imao, a na 198 mjesta ili 8,8 odsto biračkih mjesta Jeleni Trivić je upisano u zapisnike manje glasova nego što je stvarno imala. Dalje, 80 odsto glasačkih listića nije spakovano kako treba, što je potvrđeno na sjednici CIК na kojoj su proglašeni rezultati (izjava Irene Hadžiabdić sa sjednice održanoj 27. 10. 2022. godine) – ističe Trivićeva.

    Ona kaže da je u izvještaju konstatovano da su pronađeni falsifiкovani glasački listići na više biračih mjesta.

    – Da li stvarno možemo povjerovati u to da je neko upalio štamparsku mašinu da bi falsifikovao i ubacio 27 ili 37 glasačkih listića, a da ih nije falsifikovao 2.700 ili 27.000?! – pita Trivićeva. Ona ističe da je u izvještaju konstatovano i to da su svi falsifikovani glasački listići “iksani” za jednog kandidata – Milorada Dodika.

    Dodaje da su važeći listići stavljani u vreće sa nevažećim, kao i da su listići sa glasovima za jednog kandidata stavljani u zbir glasova drugog kandidata, a nevažeći listići su se pronalazili u buntu važećih listića za jednog kandidata.

    – Na više biračkih mjesta procenti onih koji su izlazili na glasanje uz ljekarsku potvrdu i pomoć druge osobe kretali su se od devet odsto do više od 12 odsto, odnosno, u ukupnom zbiru sa tih glasačkih mjesta ustanovljeno da je čak 8,5 odsto birača slijepo ili na drugi način fizički nesposobno za glasanje?! Na jednom biračkom mjestu sve i jedan glasač, njih 61, glasao uz pomoć druge osobe – navodi Trivićeva.

    Ona je dalje napisala da je na 18 biračkih mjesta u Zvorniku, koja su “preko fiktivnih kandidata kontrolisali SNSD birački odbori, Milorad Dodik pobjeđivao sa nevjerovatnih 70-85 odsto glasova, što je statistički nemoguće uzimajući u obzir da postoje biračka mjesta u Zvorniku na kojima je i Jelena Trivić pobijedila ili gubila razumnom razlikom”.

    – Na 8 biračkih mjesta u Doboju, koja su preko fiktivnih kandidata kontrolisali SNSD birački odbori, Milorad Dodik pobjeđivao je sa nevjerovatnih 85-100 odsto glasova, a u više mjesta sa razlikom 70-85 odsto glasova! U isto vrijeme, na biračkim mjestima u blizini, koja nisu bila potpuno kontrolisana od strane SNSD, Jelena Trivić je ostvarivala pobjede u istom gradu. Postavlja se pitanje da li u Doboju i Zvorniku na nekim mjestima žive jedni ljudi, a na mjestima pored, skroz drugi ljudi – upitala je Trivićeva.

    Ona kaže da postoji 9.380 listića za predsjednika Republike sa zaokruženim dva ili više kandidata, ali se nije pristupilo grafološkom vještačenju i utvrđivanju da li su to bili stvarni nevažeći listići ili naknadno napravljeni nevažećim.

    – Famozne nule Jeleni Trivić pojavile su se na desetinama biračkih mjesta pa su poslije ispravljane, da bi se nakon kontrolnog brojanja pojavile nule i glasovi za fiktivne kandidate na više biračkih mjesta, a koje ranije nisu postojale. Postavlja se pitanje kakvi rezultati su uopšte objavljeni nakon kontrolnog brojanja i da li je uopšte kontrolno brojanje provedeno ili je prekinuto – ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da nakon kontrolnog brojanja, CIК nije mogao izvan razumne sumnje utvrditi koliko je glasova ukradeno jednom kandidatu, a dopisano drugim kandidatima, niti koliko je listića poništeno.

    CIК pored navedenih utvrđenih nepravilnosti, kako kaže Trivićeva, nije postupio po službenoj dužnosti, što je krivično djelo. Ona ističe da obrazloženje koje su dali na sjednici održanoj 27. oktobra 2022. godine, po principu “nemamo novca ni vremena da ponavljamo izbore, a i ako ih ponovimo biće opet iste nereguralnosti” je sramno!

    – Pitanje za sve aktere koji su komentarisali izborni proces, da li su navedene nepravilnosti samo “manje nepravilnosti?” – upitala je Trivićeva.

    Obzirom da je Tužilaštvo BiH formiralo predmet povodom izbornih krađa na opštim izborima 2022. godine, posebno za nivo predsjednika Republike, a na osnovu krivične prijave predsjednika opozicionih stranaka, kao oštećena strana u ovom predmetu, trivićeva je pozvala Tužilaštvo BiH i SIPA da od CIК zahtjeva da im po službenoj dužnosti dostave Izvještaj glavnog centra za brojanje o kontrolnom brojanju za nivo predsjednika Republike Srpske, te da utvrde autentičnost i vjerodostojnost izvještaja.

    Pomenuti Izvještaj je, kako dodaje ona, na hitnoj 73. sjednici CIК održanoj 27. oktobra 2022. godine, kada su uprkos brojnim neregularnostima, proglašeni rezultati za predsjednika Republike Srpske, elaborirao generalni sekretar i direktor Glavnog centra za brojanje, Goran Mišković, što se može vidjeti na video zapisu pomenute sjednice CIК.

    – Vjerujem da će istražnim organima objavljivanje ovog Izvještaja pomoći u radu na predmetu izbornih krađa. Takođe, vjerujem da će članovi CIК zbog neobjavljivanja ovog izvještaja snositi određeni vid odgovornosti. Vjerujem i u to, da uprkos zubu vremena nećemo zaboraviti da imamo lažnog predsjednika i vlast formiranu na izbornoj korupciji koja je sjeme svake druge korupcije. Na kraju, najavljujem da se pravna i politička borba po ovom pitanju nastavlja, bar što se mene tiče – poručila je Trivićeva.

  • Trivićeva zaprijetila Centralnoj izbornoj komisiji

    Trivićeva zaprijetila Centralnoj izbornoj komisiji

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić pozvala je Tužilaštvo BiH da ispita zašto Centralna izborna komisija BiH nikada nije objavila izvještaj o kontrolnom brojanju na osnovu kojeg su proglasili rezultate izbora za nivo predsjednika Republike Srpske.Reagujući na informaciju da je u Tužilaštvu BiH formiran predmet o izbornim krađama u Republici Srpskoj, Trivićeva je istakla da “ne zna da li je predmet formiran sa ciljem da se izborne krađe sa prethodnih opštih izbora dovedu do kraja, ili samo da se posao otalja”.

    – Kako god bilo CIК je morao izaći sa informacijom na osnovu čega i kojeg izvještaja su proglasili pobjednika. Кao oštećeni kandidat u ovom predmetu, zahtijevam od Tužilaštva BiH da ispita i CIК zašto nikada nisu objavili sramni izvještaj o kontrolnom brojanju na osnovu kojeg su proglasili rezultate za nivo predsjednika Srpske, a koji je u mom posjedu i posjedu svih drugih kolega iz opozicije – istakla je Trivićeva.

    Ona dodaje da je to u najmanju ruku njihova obaveza i prema više od 273.000 glasača koji su željeli promjene, iako stvarni broj, kako tvrdi Trivićeva, “zbog obima izbornih krađa”, javnost možda nikada neće saznati.

    Ona je pozvala još jednom CIK da objavi sporni izvještaj, u suprotnom će to učiniti opozicija.

    – Кao neko čija programska načela su oduvijek bila zalaganje za pravnu državu i borbu protiv korupcije, pozdravljam formiranje predmeta, ali dok se počinioci kao i njihovi nalogodavci ne dovedu pred lice pravde, ne samo u ovom predmetu izborne korupcije, nego korupcije svakog oblika, ostajem skeptična – navela je Trivićeva.

  • CIK podijeljena oko Dodikovog “govora mržnje”

    CIK podijeljena oko Dodikovog “govora mržnje”

    Centralna izborna komisija BiH nije mogla juče da odluči da li je govor mržnje to što je lider SNSD Milorad Dodik, gostujući u jednoj TV emisiji, Bošnjake u BiH nazvao muslimanima.

    Prigovor je uputila SDA, a Sektor za prave poslove u upravna rešenja CIK je bio mišljenja da govora mržnje nije bilo, te je predloženo da prigovor protiv Dodika i SNSD bude odbijen.

    Međutim, potrebne većine glasova nije bilo (tri glasa za, a četiri protiv), pa se ovaj predmet našao i na sljedećoj sjednici CIK koja je održana odmah nakon prve. Ali, zbog različitog tumačenja i konfuzije oko toga da li se treba glasati o odbacivanju prigovora ili o sankcijama, predsjednik CIK Suad Arnautović je ovaj predmet povukao sa dnevnog reda. To znači da će se do odluke pokušati doći na nekoj od narednih sjednica.

    Kako je rečeno, SDA se žalila na nekoliko segmenata Dodikove izjave u emisiji „Ćirilica“ na Hepi TV: da on nije bosanski Srbin, nego Srbin; o izjavi koja se odnosi na Srebrenicu i broj bošnjačkih žrtava u ratu u BiH, te o dijelu govora u kome Bošnjake naziva muslimanima.

    Članica CIK, Vanja Bjelica Prutina, koja se jedina javila za diskusiju, jasno je razdvojila ove tri stvari. Predložila je da se dio oko eventualnog kršenja Krivičnog zakona BiH uputi nadležnom tužilaštvu na razmatranje, dok je istovremeno podržala Dodika u tome da Srbi u BiH nisu „bosanski Srbi“.

    – U dijelu govora u kome se govori o protivljenju da se neko kvalifikuje kao bosanski Srbin, mislim da nije u pitanju govor mržnje. Lično sam Srpkinja, nisam nikakva bosanska Srpkinja. Ta nacionalnost ne postoji. Moj djed i pradjed su bili Srbi. Ne smatram da to kod bilo koga treba izazvati mržnju – rekla je Bjelica Prutina.

    Istovremeno, naglasila je da je neprihvatljivo da se stvara neprijateljstvo prema čitavom jednom narodu, Bošnjacima, koji se u izjavi nazivaju muslimanima.

    – Ova vrsta diskusije nije način za komunikaciju ni u jednom uređenom civilizovanom društvu. Živimo u društvu zasnovanom na mržnji. Pitanje je u kakvom društvu ćemo odgajati našu djecu. Ovo mislim za sve slučajeve. Smatram da je u pitanju govor mržnje, predlažem izricanje novčane sankcije 7.000 KM za stranku, a za kandidata 10.000 KM. A za onaj dio koji se odnosi na kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH predlažem da se predmet uputi nadležnom tužilaštvu – rekla je Vanja Bjelica Prutina.

    Slučaj “Stanišić”
    Istovremeno, CIK je većinom glasova odbacila prigovor SNSD protiv kandidata PDP u Bijeljini, Miloša Stanišića, koji je na Fejsbuku objavio fotografiju na kojoj je stranke vladajuće koalicije u Srpskoj uporedio sa državama NATO koje su bombardovale SR Jugoslaviju.

    – Služba smatra da se navedena objava ne može smatrati govorom mržnje; može eventualno kao vređanje – prijedlog je koji je prihvaćen.

    Protiv je bila samo Vanja Bjelica Prutina, koja smatra da Stanišić jeste autor govora mržnje.

    – Bez obzira na opšte tumačenje NATO akcije, srpski narod NATO bombardovanje doživljava kao agresiju. Smatram da se ovom vrstom poređenja izaziva ili podstiče neprijateljstvo prema strankama koje su izjednačene sa zemljama koje su vršile bombardovanje. Predlažem sankciju za PDP od 3.000 KM, a za kandidata 5.000 KM – izjavila je na sjednici.

  • CIK pred smjenom smišlja inovacije

    CIK pred smjenom smišlja inovacije

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH počela je pripremu terena za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali iz vladajućih stranaka na zajedničkom nivou vlasti poručuju da bi im bilo bolje da su podnijeli ostavke nakon posljednjih opštih izbora te da, imajući u vidu da to nisu uradili, smijene uskoro dolaze na dnevni red.
    Iako je prošlo nekoliko mjeseci od opštih izbora u BiH, još se nije slegla sva prašina nezadovoljnog dijela političkih partija situacijom tokom i nakon oktobra te je, kako je potvrđeno za “Glas Srpske”, i te kako “u životu” tema koja se tiče smjena pojedinih članova za koje od imenovanja tvrde da taj posao nije urađen u skladu sa zakonom.

    CIK BiH je, naime, prije nekoliko dana ozvaničio početak aktivnosti na sprovođenju testnog projekata za uvođenje modernih tehnologija u izborni proces u BiH, koji finansira EU.

    Taj projekat bi, prema najavama, trebalo da bude sproveden na simuliranim izborima na 165 biračkih mjesta u deset lokalnih zajednica u BiH tokom ove godine, uz korišćenje elektronskog sistema za identifikaciju birača, odnosno otiska prsta te brži prenos rezultata izbora sa biračkog mjesta prema opštinskim/gradskim komisijama i CIK-u. Aktivnosti se zasnivaju na Strategiji unapređenja transparentnosti, integriteta i efikasnosti izbornog procesa, a u saradnji sa Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

    Međutim, ne stavljajući u potpunosti po strani te ideje i potrebu promjene određenih segmenata izbornih pravila, sagovornici “Glasa Srpske” ističu da aktuelni sastav CIK-a nije kadar za to. Podsjećajući na dio dogovora iz sporazuma na osnovu kojeg je formirana vlast na nivou BiH koji se odnosi na izmjenu izbornih pravila na osnovu presuda iz BiH i Strazbura, smatraju da moraju da se znaju prioriteti.

    Smjena članova je najavljena kao prvi u nizu poteza novih partnera na nivou BiH, a u međuvremenu su se pojavili suprotstavljeni stavovi o tome može li Predstavnički dom, kao organ koji je imenovao članove CIK-a, da ih smijeni prije isteka mandata.

    Delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać za “Glas Srpske” kaže da ne vjeruje ni da trenutni saziv CIK-a ima dobre namjere kada je u pitanju priča o uvođenju novih tehnologija.

    – Ljudi bez potrebnog znanja, legitimiteta i elementarne pristojnosti jer je trebalo da podnesu ostavke poslije bruke u javnosti nakon izbora, nisu kredibilan organ koji može da iznese te aktivnosti. Mislim da će njihova smjena biti aktuelizovana, s obzirom na to da su konstituisana oba doma u Parlamentu BiH – rekla je Novaković Bursać (SNSD).

    Predsjedavajući Kluba HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Predrag Kožul je ponovio stav da je dio članova CIK-a izabran nezakonito i da ta tema mora biti otvorena.

    – To moramo riješiti, a kada govorimo o izbornim promjenama, na prvom mjestu je pitanje implementacije presuda. U tom paketu su i one koje se tiču modernizacije izbornog procesa – rekao je Kožul za “Glas”.

    Sa šefom Kluba poslanika SDP-a BiH Sašom Magazinovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt. SDP BiH je partija koja u ovom mandatu okuplja oko sebe bošnjačke stranke koje su sa SNSD-om i HDZ-om BiH formirale vlast. Ranije je i lider NiP-a Elmedin Konaković, kao dio vladajućeg bloka, rekao da bi u smjeni članova CIK-a “učestvovao još juče” te da postoji zakonit način da, kako je kazao, ovakav politički CIK bude zamijenjen profesionalnim.

    Mandati

    CIK broji sedam članova, po dva iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jedan iz reda ostalih, koji, prema pravilu budu birani na osnovu javnog poziva i prema procedurama u Parlamentu BiH na mandat od sedam godina. Svi članovi u ovom sazivu nisu imenovani na osnovu tih procedura, jer je, dok je trajao postupak izbora, stvorena većina u Parlamentu BiH koja je predložila i imenovala tokom 2020. godine Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića te Željka Bakalara za mjesta u CIK-u. Uz to ističe i mandat Irene Hadžiabdić.

  • CIK potvrdila rezultate prijevremenih izbora u Zvorniku i Bratuncu

    CIK potvrdila rezultate prijevremenih izbora u Zvorniku i Bratuncu

    Centralna izborna komisija BiH potvrdila je danas rezultate prijevremenih izbora za gradonačelnike Bihaća, Tuzle, Srenbrenika i Zvornika te za načelnike opština Bratunac i Vogošća.

    Kako navode iz CIK-a prema ovim rezultatima za gradonačelnika Zvornika izabran je Bojan Ivanović, kandidat SNSD-a, dok je za načelnika Bratunca izabran Lazar Prodanović takođe iz SNSD-a.

    Za gradonačelnika Bihaća izabran je Elvedin Sedić, a Zijad Lugavić za gradonačelnika Tuzle, dok je na čelo Srebrenika došao Adnan Bjelić.

    Prema ovim rezultatima, načelnik Vogošće je Migdad Hasanović.

  • Revizija CIK-a: Stranke masovno krše zakon, sumnja se i na utaju poreza

    Revizija CIK-a: Stranke masovno krše zakon, sumnja se i na utaju poreza

    Služba za reviziju političkih partija Centralne izborne komisije BiH utvrdila je da je 70 odsto političkih stranaka kršilo Zakon o finansiranju političkih stranaka i odredbe Izbornog zakona kojima je uređeno finansiranje kampanje.

    Ova praksa, kako ističu stručnjaci, ponavlja se već godinama, međutim problem je što nema adekvatne sankcije. Neplaćanje poreza i doprinosa na isplaćena lična primanja, neprijavljivanje donacija, priloga fizičkih i pravnih lica te finansiranje iz nedozvoljenih izvora, samo su dio onoga što su političke partije radile. Zanimljivo je, nakon što su upozorene na primanje novca iz nedozvoljenih izvora, da su partije te donacije uglavnom vratile.

    Tokom razmatranja Informacije o izvršenom pregledu, kontroli i reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2020. godinu sa nalazima revizije, na sjednici Centralne izborne komisije BiH istaknuto je i da političke partije nisu vodile poslovne knjige u skladu sa računovodstvenim propisima niti su prijavljivale transakcijske račune.

    “Kod sedam političkih partija postoje indicije da su prekršile poreske propise, a pet stranaka je isplaćivalo sredstva koja imaju karakter ličnih primanja, a na njih nisu plaćali poreze i doprinose”, istaknuto je na sjednici CIK-a.

    Zbog ovoga, CIK će obavijestiti poreske uprave u Bosni i Hercegovine, a upoznaće i Upravu za indirektno oporezivanje BiH da su dvije političke partije dobile popust na reklamni materijal od 70, odnosno 97 odsto. Problem je u tome što ti dobavljači nisu obračunali PDV na vrijednost isporučenog materijala, nego na onaj iznos koji je politička partija platila.

    “Predlažemo da se poreske uprave obavijeste o indicijama za prekršaje propisa, a UIO da se obavijesti da je pravno lice koje je isporučilo propagandni materijal prekršilo propise”, istaknuto je na sjednici CIK-a.

    Takođe, naglašeno je da postoji i zakonski osnov za utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanja političkih partija, i u tom slučaju neophodno je da CIK provede postupak, pribavi dokaze i izrekne novčane kazne.

    “To je dugogodišnji problem i dugo vremena se govori o izmjeni Zakona o finansiranju političkih partija i tu treba tražiti rješenje. Ima normi u tom zakonu koje nisu jasne i jedan od osnovnih problema je to što Služba za reviziju nema kapaciteta da izvrši kvalitetnu reviziju. Jedno od rješenja trebalo bi da bude da i drugi organi i drugi nivoi učestvuju u kontroli poslovanja političkih partija kao što su poreske uprave”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Jedan od problema zbog kojih političke partije konstantno krše zakon je upravo nedostatak kapaciteta Službe za reviziju CIK-a, koja poprilično kasni sa svojim nalazima, pa tako u 2023. godini razmatra izvještaje iz 2020. godine.

    “Služba se mora reorganizovati i postaviti tako da radi izvještaje koji se dostavljaju 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora i da izvještaj predoči javnosti”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

    Inače, Služba za reviziju CIK-a revidirala je finansijske izvještaje 183 političke partije.

  • CIK BiH objavio prve preliminarne rezultate

    CIK BiH objavio prve preliminarne rezultate

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH jutros je objavila prve preliminarne, nezvanične i nekompletne rezultate prijevremenih izbora koji su juče održani u četiri grada i dvije opštine u BiH.

    Građani Zvornika, Tuzle, Bihaća, Srebrenika, Bratunca i Vogošće glasali su za gradonačelnike, odnosno načelnike.

    Jedini kandidat u Zvorniku je bio Bojan Ivanović, ispred SNSD-a, koji je prema dosadašnjim rezultatima osvojio 15.293 glasova. Ovo je rezultat nakon obrađenih svih 86 biračkih mjesta u Zvorniku. Broj registrovanih birača u ovom gradu je 53.830.

    Lazar Prodanović, kandidat SNSD-a za načelnika Bratunca, ubjedljivo vodi protiv nezavisnog kandidata Srđana Rankića. Naime, Prodanović je osvojio 5.057 ili 62,91 odsto, dok je Rankić dobio povjerenje 2.981 glasača ili 37,09 odsto. U Bratuncu je obrađeno 32 biračka mjesta (96,97%) od 33 ukupno.

    Što se tiče Tuzle, tamo je kandidat SDP-a BiH Zijad Lugavić osvojio najviše glasova, 12.103 ili 47,75 odsto. Slijedi Mirnes Ajanović, koji je bio nezavisni kandidat, sa 7.832 glasova ili 30,90 odsto. Omer Berbić iz Naše stranke osvojio je 4.434 glasa odnosno 17,49 odsto. Ostala tri nezavisna kandidata Derviš Čičko, Almir Arnaut i Halid Žigić trenutno imaju manje od 500 glasova.

    Ovo su rezultati nakon obrađenih svih 160 glasačkih mjesta.

    U Bihaću, prema preliminarnim podacima CIK-a BiH, vodi Elvedin Sedić iz stranke Pomak-Pokret za modernu i aktivnu Krajinu sa 6.542 glasa ili 39,73 odsto. Prati ga Hamdija Abdić iz SDA koji ima 4.149 glasova odnosno 25,20 odsto. Slijedi Adnan Habibija, kandidat SDP BiH, sa osvojenih 3.801 glasom ili 23,08 odsto. Nezavisni kandidati Amarildo Mulić i Damir Đug su osvojili 1.434 glasova ili 8,71 odsto odnosno 540 ili 3,28 odsto.

    Ove brojke predstavljaju rezultate nakon 87 obrađenih mjesta, preostaje da se izbroje još četiri.

    SDA trenutno ima načelnika u Vogoošći. Njihov kandidat Migdad Hasanović osvojio je 5.078 glasova ili 63,95 odsto dok je Adnan Šerak iz koalicije Ujedinjeni (NIP-NS-SDP) osvojio 2.862 glasa ili 36,05 odsto.

  • Broji li CIK posljednje dane?

    Broji li CIK posljednje dane?

    Ako je suditi po izjavama lidera političkih partija koje su formirale Savjet ministara BiH, u najskorije vrijeme pokrenuće se procedura smjene članova Centralne izborne komisije BiH, međutim pitanje je koliko je to izvodljivo s obzirom na to da Izborni zakon BiH ne poznaje kolektivnu smjenu ovog tijela, a kako kažu sami članovi CIK-a, ni demokratska praksa u svijetu ne poznaje smjene na taj način.

    Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, nedavno su najavili da će u najskorije vrijeme pokrenuti smjenu CIK-a, jer je, kako kažu, donosio političke odluke i nije odgovorio zadatku.

    “Pokazalo se da je ovaj saziv CIK-a napravio više štete nego koristi”, rekao je polovinom januara Čović ističući da će nakon formiranja vlasti biti pokrenuta procedura njihove smjene i imenovanje novog saziva.

    Malo prije Čovića to je najavio i Dodik, koji je rekao da će članovi CIK-a biti smijenjeni u provom mjesecu nakon formiranja vlasti te da će biti procesuirani zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja.

    Nedugo nakon ovih najava oglasili su se i iz Centralne izborne komisije, odakle su naveli da “opoziv” članova CIK-a ne postoji u Izbornom zakonu BiH niti bilo kojem drugom zakonu te da opoziv kao postupak smjene mora biti propisan Ustavom i zakonima i predviđen je isključivo u vanrednim situacijama.

    “Zašto se ne govori o novim tehnologijama u izbornom procesu, mi smo cijeli projekat napisali, zašto se ne govori o strategiji za poboljšanje integriteta izbornog procesa, zašto se otvaraju krupna pitanja izmjene izbornog procesa? Zašto o tim stvarima ne pričamo, to su sistemska rješenja, a ne šta uraditi sa sedam pojedinaca”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, za federalne medije.

    I Željko Bakalar, bivši predsjednik CIK-a i sadašnji član, nedavno je rekao da nije moguće smijeniti članove CIK-a te da, ukoliko bi do toga došlo, to bi bilo prvi put, istovremeno navodeći da u slučaju da nekome istekne mandat Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH može imenovati novog člana ili ukoliko neki aktuelni član ne može obavljati posao iz nekog razloga.

    Inače, u maju ističe mandat Ireni Hadžiabdić, članici Centralne izborne komisije BiH, tu informaciju primio je Predstavnički dom parlamenta BiH i vrlo je vjerovatno da će u skorije vrijeme raspisati konkurs za njenu zamjenu te je pitanje da li će do tada uspjeti smijeniti i ostale članove CIK-a i raspisati konkurs za svih sedam članova.

    Za razliku od članova CIK-a, koji tvrde da njihova smjena nije moguća, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, kaže da je to moguće, jer ako se mogu smijeniti sudije sudova u BiH, sudije Ustavnog suda, tužioci, ministri itd., mogu i članovi CIK-a.

    “Smjenjivost je zagarantovan princip i CIK ne može biti izuzetak, jer logika nameće da onaj ko bira može i smijeniti, a u ovom slučaju to je Predstavnički dom. Po mom tumačenju Izbornog zakona, može se pokrenuti postupak smjene, ne cjelokupne komisije, jer nema kolektivne odgovornosti”, rekao je Šehić.

    Inače, Centralna izborna komisija BiH u obavezi je da svake godine podnosi izvještaj o svom radu, i kako nezvanično saznajemo, postoji mogućnost da taj izvještaj ne bude usvojen, nakon čega bi se ušlo u proceduru smjene članova CIK-a.

    “Nikada neću prihvatiti da glavni razlog za smjenu bude navodno to što je CIK pod uticajem političkih stranaka i uvijek sam postavljao pitanje: Vi što tražite smjenu, pod čijim uticajem je bio raniji saziv CIK-a? Vidjećemo, samo u skladu sa zakonom može doći do smjene jednog, dva ili tri člana CIK-a, ali da se utvrde činjenice na objektivan način”, rekao je Šehić.

    Za razliku od SNSD-a i HDZ-a, koji najavljuju smjenu, u opozcionim partijama, prije svega u PDP-u, kažu, nakon svega što je “CIK uradio za režim”, da su licemjerne priče o smjeni.

  • CIK usvojio izvještaj o provjeri kandidata za novi saziv Savjeta Ministara

    CIK usvojio izvještaj o provjeri kandidata za novi saziv Savjeta Ministara

    Centralna izborna komisija BiH usvojila je na današnjoj sjednici izvještaj o provjeri svih 19 kandidata za novi saziv Savjeta ministara sa liste koju je dostavila predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

    CIK je konstatovao da svi kandidati ispunjavaju uslove.

    SIPA je završila provjeru za 12 kandidata za ministre i zamjenike ministara.

    Portparol SIPA Јelena Miovčić rekla je da će dopunski izvještaj za preostalih sedam kandidata biti dostavljen krajem ove ili početkom naredne sedmice.

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović najavio je da će se naredne sedmice, u srijedu ili četvrtak, održati sjednica Doma na kojoj će biti potvrđen novi saziv Savjet ministara.

    Pogledajte spisak ministara i njihovih zamjenika:

    • Predsjedavajuća Savjeta ministara, Borjana Krišto /HDZ BiH/
    • Ministar inostranih poslova, Elmedin Konaković /NiP/, zamjenik Јosip Brkić /HDZ BiH/
    • Ministar finansija i trezora, Zoran Tegeltija /SNSD/, zamjenik Muhamed Hasanović /SDP BiH/
    • Ministar odbrane Zukan Helez /SDP BiH/, zamjenici Slaven Galić /HDZ BiH/, Aleksandar Goganović /SNSD/
    • Ministar bezbjednosti Nenad Nešić /DNS/, zamjenik Ivica Bošnjak /HDZ BiH/
    • Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac /SNSD/, zamjenik Ljiljana Lovrić /HDZ BiH/
    • Ministar za ljudska prava i izbjeglice, Sevlid Hurtić /Pokret za državu/, zamjenik Duška Јurišić /Naša stranka/
    • Ministar pravde, Davor Bunjoza /HDZ BiH/, zamjenik Elvir Mahmuzić /SDP BiH/
    • Ministar civilnih poslova, Dubravka Bošnjak /HDZ BiH/, zamjenik Marijana Mojić /Ujedinjena Srpska/
    • Ministarstvo komunikacija i transporta, Edin Forto /Naša stranka/, zamjenik Ognjen Јanjić /DEMOS/