Oznaka: Cik

  • Zašto još nije gotov jedinstveni izborni informacioni sistem?

    Iako je Centralna izborna komisija izradu jedinstvenog izbornog informacionog sistema počela još 2010. godine, taj posao, kako tvrde revizori, još nije okončan.

    “Za realizaciju ovog projekta odobrena su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 3.255.147 KM, koji je odobren za period 2010-2012. godina. I poslije 10 godina od odobravanja sredstava za realizaciju ovog projekta, isti nije okončan”, navodi se u revizorskom izvještaju Centralne izborne komisije BiH za 2020. godinu.

    Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji BiH s druge strane tvrde da formulacija revizora nije tačna te da je taj sistem “uspostavljen, ali nije nadograđen” jer jedna banjalučka firma nije ispoštovala ugovor koji je na kraju morao biti raskinut.

    “CIK će u ovoj godini nastaviti s tim poslom. Jedinstveni izborni informacioni sistem je uspostavljen, ali nije nadograđen i to je problem, ali CIK nije mogao uticati na to. Firma koja je preuzela obavezu nadogradnje to nije uradila, ugovor je raskinut i tražićemo drugog izvođača”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine”.

    I revizori navode da je Centralna izborna komisija BiH zaključila ugovor čija je realizacija na molbu izvođača prolongirana te da je na kraju taj ugovor za nadogradnju jedinstvenog izbornog informacionog sistema raskinut, ali bez naplate bilo kakvih penala.

    “Imajući u vidu činjenicu da dobavljač nije ispunio ugovorene obaveze u ugovorenom roku, čak ni nakon niza produženja rokova za implementaciju, kao i činjenicu da su ugovorom definisana postupanja u slučaju propusta i neispunjavanja obaveza, nejasno je zašto CIK ni u jednom trenutku nije pokušao aktivirati ugovorene penale, nego se odlučio na raskid ugovora”, naveli su revizori, dodajući da je raskid tog ugovora samo dodatno zakomplikovao i usložnio situaciju u pogledu okončanja cijelog projekta.

    Još jedan projekat koji već tri godine CIK ne uspijeva da privede kraju je i geoinformacioni sistem (GIS), i to iz razloga što ne uspijeva da preuzme podatke o biračkim mjestima u Republici Srpskoj. Što se tiče ovog sistema, CIK je još 2018. godine preuzeo softver s licencama čija je vrijednost 323.505 KM i preuzeo podatke o biračkim mjestima u Federaciji BiH i Brčko distriktu koji već mogu da se koriste, međutim zvaničan stav Republike Srpske je da te podatke neće dostaviti besplatno.

    “To je dovedeno do finalizacije, ali Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske ne želi da ustupi CIK-u podatke, odnosno fizičke lokacije biračkih mjesta, pozivajući se na zaključak Vlade Republike Srpske da se za to mora platiti određena taksa koja iznosi više od 100.000 KM”, rekao je Bakalar, dodajući da i pored više urgencija i prema RUGIPP-u i Vladi Republike Srpske to još nije okončano.

    Ipak, revizori tvrde da je Centralna izborna komisija BiH nabavku softvera izvršila bez prethodnog analiziranja svih aspekata koji mogu da utiču na nabavku i stavljanje u upotrebu GIS-a.

  • Novaković Bursać ne vidi razlog zbog čega izbori 2022. godine ne bi bili održani

    Novaković Bursać ne vidi razlog zbog čega izbori 2022. godine ne bi bili održani

    Šef kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać ne vidi razlog zbog čega izbori 2022. godine ne bi bili održani, te da Izborni zakon nije uzrok krize u BiH nego neprihvatanje realnosti od određenih političkih faktora.

    Bursaćeva, koja učestvuje u radu Interresorne grupe za izmjene Izbornog zakona, je istakla da ima utisak da se namjerno pravi košmar oko Izbornog zakona u BiH jer je Parlamentarna skupština jedina koja može da ga usvoji.

    “Centralna izborna komisija je organ koji treba da provodi izbore, da bude nepristarsan i da bude legalno izabran. To nije ispoštovano. Ključna stvar – sve da stavite na jednu stranu, izborni rezultati u FBiH nisu implementirani 2018. godine. Preko toga se lako prelazi”, rekla je Bursaćeva za N1.

    Ona je nagalsila da je bio jasan sporazum SDA i HDZ oko Mostara, a i u drugom dijelu oko Izbornog zakona.

    “Naša poruka i pristup je – unutar BiH se mora naći dogovor i odgovor na izazove. Pokušava se nametnuti drugačiji pristup. Pokušava se izbjeći suštinski problem, a to je legitiman izbor članova Predsjedništva, Doma naroda, rješavanje presuda”, izjavila je Bursaćeva.

    Prema njenim riječima, kada se zagovara Ustav, zakone i pravila, onda takve zovu razarač.

    “Sven Alkalaj je nastupio pred Savjetom bezbjednosti UN bez zajedničkog stava Predsjedništva. Ministar je dao dozvolu ambasadoru da mimo pravila radi. To je razaranje institucija. Iznenađuje me da se neko usudio, ali ispravno je rekao Milanović, pokvarena logika”, rekla je Bursaćeva.

    Komentarišući danas održanu prvu posebnu zajedničku sjednicu oba doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su poslanici i delegati postavljali pitanja članovima Savjeta ministara, Bursaćeva je rekla da je zadovoljna odgovorima, te da je Zoran Tegeltija pokazao da je u dijelu svojih nadležnosti sa resursima koje je imao – adekvatno odgovorio.