Oznaka: Cik

Kazne i sankcije jedini su način borbe protiv korupcije koja je godinama prisutna u finansiranju poslovanja političkih subjekata u BiH.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić, komentarišući jučerašnje poražavajuće rezultate revizije finansijskih izvještaja političkih subjekata u BiH za 2019. godinu, a koji su pokazali da kod svega 14 stranaka, od 119 kontrolisanih, nije utvrđeno nikakvo kršenja zakona.

• Ovo je posljednje zvono za uzbunu i treba po onoj narodnoj, udariti po džepu pa se stranke ne bi ovako ponašale. Ja sam za rigorozne kazne, ali i krivičnu odgovornost, jer je to jedini način da bude uvedena odgovornost i red – istakao je Šehić, dodajući da je došlo vrijeme da se nakon 25 godina tolerisanja ovakvog ponašanja partija konačno stane u kraj.

Prema njegovim riječima, ni kroz ove sprovedene revizije se u potpunosti ne mogu sagledati svi propusti koje partije prave, a što se, kako kaže, posebno može vidjeti kroz plaćanje dnevnica članovima biračkih odbora. Činjenica je da stranke u svojim finansijskim izvještajima ne prikazuju ove troškove, a znamo da oni postoje. Zbog toga je neophodno promijeniti postojeći Zakon o finansiranju političkih subjekata u BiH, ali i da se u ovu kontrolu uključe i poreske uprave i druge institucije u čijoj nadležnosti je kontrola poslovanja pravnih i privrednih subjekata, a putem kojih se vrlo često finansiraju političke aktivnosti. Ne treba izmišljati toplu vodu, možemo uzeti recept iz Hrvatske – poručio je Šehić.

Prema jučerašnjim podacima revizora CIK-a, kod šest stranaka postoje indicije da su zloupotrijebile javna sredstva, a to su BOSS Bosanka stranka Mirnes Ajanović, Bosanska narodna stranka, Unija socijaldemokrata BiH, Laburistička stranka BiH, Liberalna stranka BiH i Bosansko-hercegovačka patriotska stranka Sefer Halilović.

Kod njih su utvrđene isplate novca u velikim iznosima za aktivnosti za koje nije bilo moguće utvrditi da li su uopšte sprovedene. Takođe imali su ugovore o zakupu motornih vozila po izrazito visokim cijenama, skuplje i od rentakara, isplaćivale su novac za liječenje, ali bez relevantnih dokaza. Osim toga, kod šest stranaka utvrđeno je da su prekršile i poreske propise, a to su GDS, Bosanska narodna stranka, HDZ 1990, SBiH, HSS, SDA-A i Hrvatski savez.

Kod 54 stranke, kako su naveli, utvrđeni su manji prekršaji, kao što je prekoračenje programa utroška novca u manjim iznosima i propusti da se prijave donacije manje vrijednosti.

Zabranjen pristup

Kako je juče saopšteno od strane revizora od 125 stranaka koje su podnijele izvještaj, njih šest uopšte nije dozvolio pristup svojim prostorijama, da bi revizori mogli da provjere činjenice i završe proces kontrole. Protiv ovih partija biće pokrenut postupak da im se zabrani učešće na narednim izborima.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH moguće je i bez izmjena Izbornog zakona i to u dijelu identifikacije birača i slanja izbornih rezultata, tvrde u Centralnoj izbornoj komisiji, međutim Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a i članica Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da to nije moguće i da je Izborni zakon u tom dijelu jasan.

“Član 5.12, stav 3 kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4 kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je Novaković Bursaćeva za “Nezavisne novine” dodajući da ne zna na osnovu čega Centralna izborna komisija BiH planira uvođenje novih tehnologija.

Takođe, u Izbornom zakonu BiH navodi se i da potpis birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati potpisu sa identifikacionog dokumenta koji se predočava članu biračkog odbora. Naime, CIK je na posljednjoj sjednici usvojio Srednjoročni plan rada do 2024. godine, u kojem se navodi mogućnost uvođenja novih tehnologija i to upravo u dijelu gdje nije potrebna izmjena Izbornog zakona, a to je identifikacija birača putem otiska prsta i transmisija podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

“Za nove tehnologije u smislu identifikacije birača i transmisiju podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema CIK-u nije potrebno mijenjati zakon, već samo određene pravilnike”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine”.

U slučaju da se obezbjedi novac, odnosno oko deset miliona KM, koliko je procjena, za svako biračko mjesto biće potrebno obezbijediti laptop ili tablet, a identifikacija bi se u saradnji s Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju u razmjenu podataka (IDDEEA) vršila otiskom prsta.

“Podaci o broju glasova putem SDH mreže ili na neki drugi način slali bi se u opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Središnjem izbornom povjerenstvu. Na taj način znatno brže bismo imali rezultate”, rekao je Bakalar. On kaže da se trenutno sa IDDEEA radi projektni zadatak koji treba da pokaže šta tačno od opreme treba i koji uslovi treba da budu ispunjeni za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, istovremeno naglašavajući da, ukoliko se novac ne obezbijedi, od toga neće biti ništa.

Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko vlast ne obezbijedi oko desetak miliona KM za ovaj proces, što je malo vjerovatno, nije isključena mogućnost da međunarodna zajednica obezbijedi taj novac ili barem jedan dio, kako bi se već 2022. godine na pojedinim biračkim mjestima izbori održali uz korištenje novih tehnologija.

I Branislav Borenović, lider PDP-a i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da je moguće bez izmjene Izbornog zakona BiH uvesti nove tehnologije, ali da je to malo vjerovatno.

“Vlast, posebno sada, neće obezbijediti taj novac koji je potreban, jer im ne odgovaraju nove tehnologije i pošteni izbori. To uopšte nije veliki novac ako će uvođenje novih tehnologija dovesti do pravednijih izbora, ali nema šanse da vlast na to pristane”, rekao je Borenović za “Nezavisne novine”.

Osim deset miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, CIK je još ranije, svojim budžetskim zahtjevom za narednu godinu, od Savjeta ministara BiH tražio i dodatna sredstva za povećanje naknada članovima biračkih odbora, jer smatraju da postojeće naknade nisu dovoljne i da je sve manje ljudi koji žele da rade taj posao.

Ipak, veliko je pitanje da li će budžet za 2022. godinu uopšte biti usvojen s obzirom na to da nije ni onaj za 2021. godinu, i u Bosni i Hercegovini sve više se postavlja pitanje da li će izbora uopšte biti. U slučaju neusvajanja budžeta, novca za izbore nema, što je bio slučaj sa lokalnim izborima 2020. godine, koji su na kraju, upravo zbog nepostojanja budžeta i nedostatka novca, pomjereni za više od mjesec dana.

Nezakonite prijave glasača za glasanje poštom bile su politička top tema proteklih lokalnih izbora. Nepunu godinu dana kasnije, veoma mali broj ovih slučajeva doživio je sudski epilog, iako bi trebalo da su prioritet za sva tužilaštva i sudove u zemlji.

UIzvještaju CIK BiH o provođenju proteklih izbora može se pročitati da im je dostavljeno čak 1.901 izjava osoba o tome da ih je neko neovlašteno preregistrovao za glasanje izvan BiH.

Plan je bio da oni ne glasaju u BiH, nego da glasački listići stignu na fiktivne adrese zemalja okruženja i Evrope, da neko glasa umjesto njih i listić pošalje nazad u BiH.

Zanimljivo je dio u kome se govori o mukama CIK BiH da pokuša da provjeri tačnost podataka za glasanje u inostranstvu tako što su njihovi službenici pozvali navedene brojeve telefona, uputili poruke na navedene imejl adrese.

Otežavajuće okolnosti za vršenje provjera su predstavljale činjenice da u prijavama nisu navedeni kontakt podaci, da su navedene nepostojeće mejl adrese, da je naveden isti kontakt za više prijava, da su brojevi bili stalno zauzeti, te da se veza prekidala nakon poziva – navodi CIK.

Paralelno s tim, CIK BiH se obratila VSTS BiH sa inicijativom za donošenje odluke kojom se postupanje u krivičnim predmetima koji se odnose na zloupotrebu biračkog prava, krivotvorenje rezultata izbora ili glasanja, utvrđivanje rezultata te ostalih predmeta koji mogu imati znatnog uticaja na integritet izbornog procesa, definiše kao prioritet svih pravosudnih institucija u BiH u izbornoj godini.

VSTS ih je poslušao, te je 30. septembra 2020. usvojio Zaključak kojim se skreće pažnja svim tužilaštvima u BiH da se predmeti koji se odnose na izbore smatraju prioritetnim, u toku i određenom vremenu nakon izbora, do objave konačnih rezultata izbora.

– Nadležnim tužilaštvima je 31. oktobra 2020. godine dostavljeno ukupno 1.150 dotad prisjpelih izjava osoba o zloupotrebi biračkog prava za glasanje izvan BiH. Takođe, u prilogu je za svako od tužilaštava dostavljena u elektronskoj formi i tabela sa ukupno 4.754 imena osoba koje su u periodu dostavljanja prijava za glasanje izvan BiH prijavljene na adresama za dostavu glasačkog materijala na kojima je prijavljeno šest i više osoba, te isprintani pripadajući spiskovi sa imenima osoba prema nadležnosti tužilaštva – navode u CIK BiH.

Kada je u pitanju RS, predmeti su dostavljeni okružnim javnim tužilaštvima u Istočnom Sarajevu, Trebinju, Bijeljini, Doboju i Banjaluci. Međutim, javnosti je poznate samo aktivnosti koje je u ovim slučajevima preduzimalo Tužilaštvo Distrikta Brčko, koje je otvorilo brojne istrage i podiglo nekoliko optužnica.

Ukoliko nadležna tužilaštva i sudovi ne pojačaju napore na procesuiranju predmeta izbornih prevara, postoji opasnost da i na narednim opštim izborima, koji su predviđeni za oktobar naredne godine, dođe do pokušaja izbornih manipulacija.

Naime, predstavnici Centralne izborne komisije BiH su na nedavno održanom seminaru s novinarima u organizaciji Savjeta Evrope brojnim primjerima pokazali kako tužilaštva ili ne procesuiraju predmete koji su im upućeni iz CIK-a, ili postupak ne sprovode na odgovarajući način, a sudovi često rastežu zakonske odredbe do krajnjih granica kako bi ili oslobodili okrivljene ili izrekli blage kazne. Jedna od rak-rana izbornog sistema su, kako su istakli, fantomske stranke koje se formiraju samo da bi dobile mjesto u lokalnim glasačkim odborima, nakon čega postoji opravdana sumnja da se sprovode brojne izborne manipulacije. Oni su kao ilustraciju pokazali neke primjere formiranja fantomskih stranaka na proteklim lokalnim izborima.

“U Doboju je ovjereno 85 političkih subjekata, od kojih je 67 dobilo od nula do sedam glasova. U Bijeljini su ovjerena 83 politička subjekta, od kojih je 64 imalo od nula do osam glasova. U Zvorniku su ovjerena 73 politička subjekta, od kojih je 58 imalo od nula do sedam glasova. U Banjaluci je, ne računajući nacionalne manjine, ovjereno 56 političkih subjekata od kojih je 36 imalo izborni rezultat od nula do 36 glasova. U Tesliću je ovjereno 45 političkih subjekata, od kojih je 28 imalo od nula do 12 glasova”, kažu oni.

U CIK-u kažu da rade s Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH i predstavnicima međunarodne zajednice da se učini nešto kako bi se efikasnije procesuirali predmeti koji se odnose na izborne manipulacije.

U VSTS-u kažu da oni ne razmatraju kao posebno pitanje moguće izborne manipulacije, ali da rade na poboljšanju opšte efikasnosti pravosuđa, u sklopu kojih se nalaze i mjere za teme koje se odnose na moguće izborne prevare.

“Stalna komisija za efikasnost tužilaštava VSTS-a BiH je predložila, a Savjet usvojio mjere koje će se sprovoditi u narednom periodu, a usmjerene su na kreiranje modela koji će smanjiti negativan uticaj teritorijalne organizacije tužilaštava na efikasnost i kvalitet rada, zatim organizovati rad tužilaštava na način koji će osigurati veću specijalizaciju tužilaca za rad na posebnim vrstama predmeta. Predviđene mjere obuhvataju i uspostavu sistema internog praćenja efikasnosti i kvaliteta postupanja u predmetima u tužilaštvima, naročito u složenim predmetima kroz unutrašnju koordinaciju”, kažu oni. Ističu da VSTS BiH nastoji unaprijediti tužilački nadzor nad radom ovlaštenih službenih lica i kvalitetom službenih izvještaja.

“Značajan doprinos će dati i uvođenje obaveze detaljne analize svih rješivih a neriješenih predmeta starijih od pet godina u tužilaštvima i donošenje plana za njihovo rješavanje. U narednom periodu VSTS će izvršiti analizu i predložiti mjere koje će obezbijediti efikasnost i ekonomičnost zakazivanja i održavanja ročišta, kao i uvesti pravila za održavanje optimalne dinamike za rad na predmetima kroz definisanje maksimalne dužine trajanja nepostupanja tužioca”, naglašavaju oni.

U Kancelariji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH kažu da planiraju da povećaju nivo aktivnosti i sistemsku saradnju između izborne administracije, pravosuđa i bezbjednosnih agencija te da pruži obuku i edukaciju pravosuđu i bezbjednosnim agencijama na temu procesuiranja krivičnih djela u vezi s izborima, prenose Nezavisne.

“Tema navodnog vršenja prevara ili kriminalnih aktivnosti u vezi s izbornim procesima u BiH pojavljuje se već dugo. Takvi navodi su bili naročito istaknuti tokom opštinskih izbora 2020. godine, pogotovo u vezi sa glasanjem iz inostranstva, putem pošte, kao i u vezi sa navodnom kupovinom glasova i vršenjem pritiska na birače. U odgovoru na zahtjev CIK-a BiH tokom 2020. godine je Misija pomogla uspostavljanju kontakata između CIK-a i Tužilaštva BiH, a kasnije i kontakata sa drugim tužilaštvima, da bi podstakla razmjenu informacija i aktivnije istrage navoda o izbornim prevarama”, navode oni. Dodaju da su u martu i oktobru 2020. godine omogućili održavanje sastanaka između CIK-a i tužilaštava, što je dovelo do zaključaka u vezi sa prioritetizacijom predmeta izborne prevare u radu tužilaštava do objavljivanja zvaničnih rezultata izbora, imenovanjem osoba za kontakt sa ciljem poboljšane saradnje, hitnim prosljeđivanjem prijava CIK-a tužilaštvima, predanošću svih nadležnih aktera da procesuiraju i spriječe izborne prevare i obukom tužilaca na temu procesuiranja predmeta izborne prevare, a naglašavaju da je ove zaključke podržao i VSTS.

Centralna izborna komisija prošle sedmice je usvojila Inicijativu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koja će biti upućena Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, čime je otvoreno pitanje stvarnog značaja predloženih rješenja.

Bez obzira na kritike iz pojedinih stranaka, koje duži period trpi Centralna izborna komisija, naročito od predstavnika HDZ-a i SNSD-a, njeni članovi su jednoglasno, uprkos razlikama, usvojili pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona. Prijedlog ne obuhvata segment političkih reformi, međutim, njihov značaj je ogroman u smislu transparentnosti izbornog procesa koji je već godinama kompromitovan.

Predložene izmjene odnose se, između ostalog, na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih zvaničnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

U vezi s poslanom Inicijativom razgovarali smo s predsjednikom Centralne izborne komisije Željkom Bakalarom, koji nam je objasnio koja su najvažnija rješenja predloženih reformi.

“Mi smo uradili jednu sveobuhvatnu intervenciju vezano za sva poglavlja Izbornog zakona. Onako na prvu, najvažnije su intervencije koje se odnose na promjenu načina izbora Biračkih odbora da bi to bilo značajno unapređenje, odnosno depolitizacija odnosno djelimična depolitizacija izborne administracije. Zatim amadmani koje smo stavili u zakon, a koji se odnose na upotrebu elektronskih prijava i sudjelovanja na izborima i registraciju birača van zemlje”, rekao je Klixu predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar.

Takođe, pomenuo je intervencije koje bi bile potrebne u poglavlju 5 Izbornog zakona, koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Za razliku od pomenutih, neka tehnička unapređenja moguće je provesti i bez izmjene Izbornog zakona.

“To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ne na brojanje glasova. To je ovih dana u javnosti drugačije interpretirano, odnosno biometrijski čitači otiska prsta su prezentovani kao skeneri. Jeste riječ o nekoj vrsti skenera, a odnosi se samo na identifikaciju birača”, rekao je Bakalar te dodao da u tom slučaju ne bi bilo krađe identiteta, odnosno niko ne bi mogao, u tom slučaju, ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.

Naglasio je da su za samo brojanje kroz skenere ili neka druga unapređenja, koja bi se odnosila na elektronsko glasanje, ipak potrebne minimalne promjene Izbornog zakona, koje je predložio CIK.

S obzirom na pojedine izjave političara da bez političkih neće biti tehničkih reformi Izbornog zakona pitali smo Bakalara kolike su šanse da se bilo šta od predloženih reformi usvoji u Parlamentarnoj skupštini.

“To zavisi od političke volje i generalno konsensuza o pitanjima koja su ponuđena u našim amandmanima. Poslaćemo naš formalni prijedlog koji će Interresorna radna grupa, nadamo se, kad deblokira svoj rad, uputiti u parlamentarnu proceduru ili će poslužiti kao materijal pojedinačno klubovima naroda ili klubovima parlamentarnih grupa u Predstavničkom domu PS BiH ili dijelimično poslana u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bude postojao konsenzus, koji je potreban za izmjene zakona u oba zakonodavna doma, onda postoji mogućnost da nešto od toga ili sve prođe. Ako ne bude političke volje ili dogovora, nažalost ne mislimo da će u toj varijanti bilo koje slovo u zakonu biti izmijenjeno”, kazao je Bakalar.

Istakao je da međunarodni predstavnici ozbiljno zagovaraju izbornu reformu u smislu rješenja koja povećavaju transparentnost i smanjuju mogućnost malverzacija.

Ipak, bez obzira na prijedloge reforme Izbornog zakona postoji značajna mogućnost da će pojedine stranke pokušati blokirati usvajanje budžeta i time blokirati provođenja izbora. Pitali smo Bakalara mogu li se izbori provesti bez usvajanja budžeta.

“Mi se i dalje nadamo da će budžeta biti, odnosno da je izbornim zakonom propisano da se iz budžeta BiH finansira organizacija i provođenje izbora. Smatramo da se mora naći način da se osiguraju ta sredstva. Vraćamo se na sagu i sapunicu iz 2020. godine gdje smo budžet dobili prilično kasno, pa smo nekako na jedvite jade uspjeli da organizujemo i provedemo izbore čak i u onim uslovima pojačane pandemije. Smatramo da je za unapređenja u izbornom procesu potrebno da budžet bude usvojen što ranije, da već krajem ove godine imamo na raspolaganju sredstva. Ali imamo i neka iskustva iz te 2020. godine, tako da ćemo unutar institucije poduzeti adekvatne mjere u onome što je naša mjerodavnost da neke procedure i postupke pokrenemo znatno ranije kako bismo bili spremni za organizaciju izbora čak i u slučaju kašnjenja budžeta. Nadamo se prvo da kašnjenja neće biti, a drugo da će budžet biti usvojen i osigurana sredstva za organizaciju i provođenje izbora 2022. godine”, rekao je Bakalar.

Centralna izborna komisija BiH će Paralmentu BiH uputiti svoj prijedlog za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kojim je predviđena mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, ali i izričita zabrana istovremenog obavljanja ministarske i poslaničke funkcije.

CIK predlaže da se u zakon uvede načelo redovnog održavanja izbora, po kojem mandat zakonodavne skupštine ne smije biti duži od pet godina. U CIK-u se zalažu i za poštovanje diobe vlasti i nespojivosti funkcija, kako se ne bi dešavalo da godinama isti ljudi budu i poslanici i ministri.

Posjećamo, takva je situacija bila i na nivou Bonse i Hercegovine i u Fedraciji BiH nakon opštih izbora 2018.

– Ako ministar u Savjetu ministara BiH, ili u Vladi RS ili FBiH, na izborima osvoji poslanički mandat, ima rok od 90 dana da se odrekne jedne od ovih funkcija. Ako to ne uradi, CIK će mu oduzeti poslanički mandat – navodi se u izmjenama Izbornog zakona, koje predlože CIK.

Članovi CIK BiH
Ako političar, koji je delegat u Domu naroda na novu BiH ili u Federaciji BiH, ili u Vijeću naroda RS, bude izabran za poslanika, dužan je da u roku od tri dana obavijesti CIK za koju se funkciju odlučio. Ako to ne učini neće mu biti dodijeljen mandat, koji je osvojio na izborima.

Ako se desi da jedan političar ima funkciju u drugoj državi, a pobijedi na izborima u BiH, on ima rok od dva dana da se opredijeli koji će mandat zadržati, a kojeg se odreći.

CIK predlaže i da se propiše mogućnost odgađanja redovnih izbora, ako se oni, zbog vanrednih okolnosti, ne mogu održati prve nedjelje u oktobru. Po tom rješenju CIK bio bio dužan da „zakašnjele“ izbore, raspiše najkasnije 90 dana od dana prestanka vanrednih okolnosti.

Po inicijativi CIK-a u BiH bi, po prvi put, bilo moguće raspisati vanredne izbore.

– Ukoliko je neko izabrano tijelo raspušteno u skladu sa ustavom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju vanrednih izbora. Mandat izabranih zvaničnika na vanrednim izborima trajao bi četiri godine – navodi se u prijedlogu.

CIK predlaže stalnu edukaciju članova biračkih odbora i osnivanje Centra za edukaciju pri CIK-u.

Za izbor članova biračkih odbora, koji se po važećem zakonu biraju na prijedlog stranaka i kandidata koji učestvuju na izborima, CIK predlaže dva rješenja. Jedno je izbor članova biračkih odbora na osnovu javnog konkursa.

Po drugom rješenju članove biračkih odbora bi i ubuduće predlagale političke partije, ali samo one koje imaju odbornike ili poslanike u aktuelnim sazivima skupštine i parlamenata.

CIK predlaže i da se objavljuju izvodi iz Centralnog biračkog spiska, na način na koji bi se spriječile zloupotrebe sa prijavama za glasanje u inostranstvu putem pošte. Preloženo je i da se matični uredi obavežu da u roku od sedam dana dostavljaju podatke o smrti građana starijih od 18 godina. Na ovaj način pokušalo bi se stati u kraj praksi da pokojnici glasaju na izborima.

Po ovoj inicijativi uveo bi se i instutut ranog glasanja, za građane koji iz opravdanih razloga, recmo zbog odlaska na liječenje, na dan izbora neće biti u svom mjestu prebivališta.

– Ovakva praksa već postoji u Danskoj, Sloveniji, na Islandu i u još nekim državama – navode u CIK-u.

Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, prema prijedlogu CIK-a bi se podnosila elektronski. Kako je navedeno u obrazloženju, na ovaj način bi se omogućila efikasnija provjera podataka i validnosti potpisa podrške.

CIK predlaže i veći broj potpisa podrške za kandidovanje. Kandidat za člana Predsjendištva BiH bi trebalo da priloži 7.000 potpisa, koliko je potrebno i za kandidaturu za Parlament BiH. Za kandidovanje parlament Federacije BiH i Narodu skupštinu RS potrebno je 5.000 potpisa. Za kandidovanje na lokalnim izborima potrebno je skupiti od 100 do 500 potpisa, u zavisnosti od veličine opštine ili grada. Za opštine koje imaju manje od 1.000 upisanih birača, za kandidaturu valja skupiti potpise pet odsto birača.

Veće kazne
Centralna izborna komisija predlaže i povećanje novčanih kazni, koji izriče CIK zbog kršenja propisa. Tako bi maksimalna kazna sa sadašnjih 10.000 KM, bila povećana na 30.000 KM.

Sud BiH bi kao i do sada bio dužan da u roku od dva dana donosi odluke po žalbama na odluke CIK, ali bi mu se nametnula i obaveza da blagovremeno objavljuje informacije o tim odlukama.

Po zakonu koji predlaže CIK, bila bi zabranjena takozvana funkcionerska kampanja, odnosno nosiocima javnih funkcija bilo bi zabranjeno korištenje javnih resursa u svrhu kampanje, odnosno promocije političke stranke.

Ukoliko bi prijedlog CIK-a bio usvojen u Parlamentu BiH, to bi značilo da bi u BiH konačno bila jasno propisana zabrana govora mržnje. Takođe, bila bi definisana odgovornost za istupanje na društvenim mrežama i onlajn medijima.

– U izbornom procesu je kandidatima i stranka, ali i svima koji učestvuju u izbornoj administraciji zabranjeno širenje govora mržnje objavljivanjem slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, i poruka putem internet komunikacije, socijalnih mreža i mobilnih aplikaciija – navodi se u inicijativi.

CIK se zalaže i za izričitu zabranu zloupotrebe djece u političke svrhe.

U CIK-u smtraju da broj mandata za koje se glasa mora biti proporcionalan broju birača u izbornim jedinicama.

– Narodna skupština RS, Parlament Federacije BiH i Parlament BiH dužni su da svake četiri godine preispitaju broj mandata po izbornim jedinicama. Ukoliko to ne urade, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da posebnom odlukom izvrši preraspodjelu mandata – navodi se u prijedlogu CIK-a za izmjenu Izbornog zakona BiH.

CIK predlaže i novu odredbu kojim se obvezuju mediji da objave informacije o vlasništvu nad medijima. Jasnije se definiše i njihova obaveza izbalansiranog izvještavanja i jednakog pristupa svim političkim subjektima, kao i obaveza da daju jednaku šansu za predstalvjanje kandidatima oba pola.

Precizira se i da se zabrana preuranjene kampanje ne odnosi samo na oglašavanje u štampi, na radiju i televiziji, nego i na onlajn medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja.

– Politički subjekt je dužan u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala koji su korišteni u svrhu izborne kampanje – navodi se u prijedlogu CIK-a.

Navodi se i da je neophodno izraditi prečišćeni tekst Izbornog zakona BiH.

– S obzirom da bi Izborni zakon BiH, zajedno sa ovim izmjenama i dopunama, bio mijenjan 25 puta, CIK predlaže da se utvrdi službeni prečišćeni tekst ovog zakona – navodi se u inicijativi Centralne izborne komisije BiH za izmene i dopune Izbornog zakona BiH.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH revidirala je svoj prvobitni zahtjev za dodjelu sredstava iz budžeta za 2022. godinu kojim traži deset miliona KM za nabavku opreme neophodne za digitalizaciju izbornog procesa.

Pored deset miliona KM za nove tehnologije, CIK traži i dodatnih dva miliona KM za povećanje naknada članovima biračkih odbora jer, kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, gornja granica za ove naknade je 4,7 miliona KM u bruto iznosu, što nije dovoljno da se te naknade, koje su malene, povećaju.

Podsjećanja radi, CIK je još ranije od Savjeta ministara BiH zatražio 24,8 miliona KM, s tim da im za osnovno funkcionisanje treba 12,8 miliona KM. Ovaj zahtjev CIK-a juče je revidiran u smislu da su aneksi za dodatna sredstva pojašnjeni i obrazloženi.

Na juče održanoj sjednici istaknuto je da se “dodatnih” 12 miliona KM odnosi na nabavku novih tehnologija potrebnih za digitalizaciju izbornog procesa te povećanje naknada za članove biračkih odbora, koje se nisu povećavale godinama i koje su postale simbolične.

“Korigovan budžetski zahtjev je dopunjen u smislu da su obrazloženja dopunjena svim potrebnim traženim dokumentima”, istaknuto je na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH.

Kada je riječ o novim tehnologijama u izbornom procesu, još ranije na sjednici CIK-a bilo je govora o tome da se za deset miliona KM, ukoliko se odobre, nabave laptopi, čitači biometrijskih podataka, otiska prsta i potrebna telekomunikaciona oprema.

Kada je riječ o povećanju naknada članovima biračkih odbora, Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, još ranije je rekao da su te naknade skromne, zbog čega je bilo slučajeva da članovi biračkih odbora odustaju na sam dan izbora.

“Neki nisu isplaćeni jer nemaju otvoren račun, a za tako male naknade nemaju ni ekonomsku opravdanost. CIK je zaključio da treba povećati naknade, pa uz dodatna dva miliona KM mogao bi se povećati iznos do 50 odsto”, rekao je tada Bakalar, kada se na sjednici CIK-a početkom avgusta govorilo o budžetskom zahtjevu za 2022. godinu.

Kada je riječ o tim naknadama, prema odluci iz 2018, predsjednik biračkog odbora ima pravo na naknadu od 110 KM, a član 80 KM, dok njihovi zamjenici koji su angažovani na dan izbora imaju pravo na nakandu od 55, odnosno 30 KM. Inače, članovi biračkih odbora na dan izbora rade najmanje 14 sati.

Kada je riječ o samom budžetu, veliko je pitanje da li će on uopšte biti usvojen i da li će uopšte biti obezbijeđen novac za održavanje opštih izbora, koji su planirani za narednu godinu, s obzirom na to da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH ne odlučuju. Kako stvari trenutno stoje, neodlučivanje u institucijama BiH trajaće sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u BiH. “Nezavisne novine” su nedavno objavile, prema nezvaničnim informacijama, da bi novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun CIK-a, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine danas je donijela odluku kojom oduzima mandat Senaidu Begiću, poslaniku SDP-a BiH u Parlamentu Federacije BiH, jer je pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora.

Begić je osuđen zbog zloupotreba dok je bio direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona. Kako je rečeno na današnjoj sjednici CIK-a, odavno nisu imali ovakav primjer, odnosno razlog utvrđivanja prestanka mandata. Prema propisima, mandat se oduzima ukoliko je poslanik osuđen na više od šest mjeseci zatvora.
Upražnjeno mjesto u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH biće dodijeljeno idućem kvalifikovanom kadnidatu sa liste SDP-a BiH, ali još nije poznato kome jer odluka CIK-a nije pravosnažna i Begić ima pravo žalbe.
Prema potvrđenim rezultatima Opštih izbora održanih 2018. godine, idući kandidat bi bila Marina Mujkanović, ali je neophodno provjeriti da li je u pitanju kvalifikovani kandidat.
CIK BiH je danas utvrdio i prestanak mandata federalnog poslanika Elmedina Volodera iz Nezavisnog bloka, na njegov zahtjev. Umjesto njega u parlamentarne klupe će sjesti Ramiz Karić.
Voloder je nedavno imenovan za direktora Autocesta FBiH, pišu Nezavisne.