Oznaka: Cik

Bez obzira na stavove političara i ideju o prolongiranju opštih izbora, Centralna izborna komisija (CIK) izbore će raspisati početkom maja, ukoliko do tada ne bude izmijenjen Izborni zakon BiH, što je malo vjerovatno. Jedino u slučaju da se ne osiguraju sredstva za izbore, moguće ih je prolongirati, ali najduže za 30 dana.

“Izbore raspisujemo početkom maja za 2. oktobar, tako zakon nalaže. Dok se ne izmijeni zakon, mi smo dužni da tako postupamo. Ako do petog mjeseca ne bude izmijenjen zakon tako ćemo postupiti. Čak smo dužni kada raspišemo izbore postupati po pravilima po kojima smo ih raspisali, taman da se dva dana nakon što ih raspišemo izmijeni zakon – idu po postojećim pravilima na dan raspisivanja”, rekao je za “Nezavisne novine” Željko Bakalar, predsjednik CIK BiH.

On kaže da su nakon toga, odnosno nakon što se raspišu izbori, institucije BiH dužne da u roku od 15 dana osiguraju sredstva te da je to zadnji rok. Na pitanje da li je moguće da u slučaju neobezbjeđivanja sredstava izbori budu prolongirati, Bakalar kaže: “Moguće je da i mene udari tramvaj ili da meteor pogodi Zemlju”.

“Gledajuću norme i propise tako stvari stoje, a sve drugo su vanredne okolnosti”, kaže on.

Inače, zbog neodobravanja sredstava, CIK je prolongirao i održavanje posljednjih lokalnih izbora i to nakon što je istekao rok od 15 dana od dana raspisivanja izbora. Tada su primijenjene odredbe člana 14.2 Izbornog zakona BiH, prema kojima CIK donosi odluku o odgađanju izbora na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće sprovesti u skladu s Izbornim zakonom BiH. Istim članom je propisano da se odgođeni izbori održavaju najkasnije 30 dana od dana koji je određen za redovne izbore.

Podsjećanja radi, ideju o prolongiranju izbora iznijeli su Bakir Izetbegović, lider SDA, i Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, koji su istakli da je to moguće ukoliko se ocijeni da se mogu dogovoriti s Hrvatima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Takođe, istakli su da se o tome govori i u nekim međunarodnim krugovima, međutim, takvu mogućnost osudili su lideri, uglavnom opozicionih političkih partija.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider DF-a, rekao je da izbori moraju biti u oktobru.

“Izbori moraju biti u oktobru, u skladu s Ustavom i zakonom. Za odgađanje izbora je samo onaj ko se boji naroda”, rekao je Komšić.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, na svom Twitter nalogu napisao je da izbore pod hitno treba održati 2. oktobra, sa ili bez izmjena Izbornog zakona. “Sve ostalo su neodgovorni izgovori i nagrada najlošijim vlastima u postdejtonskoj BiH. Izbori su prilika da se zaustavi korupcija, javašluk i anarhija koje je koalicija SNSD – SDA – HDZ uvela u sve pore društva”, napisao je Borenović.

I Nermin Nikišić, predsjednik SDP-a, kaže da izbore treba održati, a nakon sastanka s ambasadorom Francuske u BiH Kristin Tudik iz SDP-a je saopšteno da uprkos krizi i nepostojanju dogovora o novom izbornom zakonu postoji trenutni Izborni zakon, zbog čega održavanje izbora ne može doći u pitanje.

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Željko Bakalar poručio je u CIK-u teku pripreme za Opšte izbore u BiH 2022. godine.

Bakalar je na svom Twitter nalogu napisao da mijenjaju provedbene akte i raspisuju javne nabavke.

“Jacanje integriteta izbornog procesa podupiremo. Svako tehničko unapređenje je moguće uz planiranje, budžetiranje, kao i vrijeme za nabavu i testiranje opreme”, napisao je Bakalar.

Kako je renije rekao, ustavnih i zakonskih smetnji za održavanje izbora nema i to je neupitno.
“Činjenica je da je razočaravajuća stvar da se nije došlo do dogovora kojim bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, što je uvjet iz Mišljenja Evropske komisije po zahtjevu za članstvo BiH u EU. Međutim, po postojećim ustavnim rješenjima i Izbornom zakonu onakvim kakvi su danas, održani su i prethodni izbori i svi oni prije toga”, kazao je on.

Izričito je naglasio da, kad su izbori u pitanju, njihovo održavanje ili neodržavanje, po pristupu međunarodne zajednice, je nešto što nema alternativu u ovim ili onim uvjetima.

“To je vrlo jasno iskomunicirao i visoki predstavnik tijekom pregovora u Neumu i puno bolja stvar je da imamo bilo kakve izbore, nego da ih nemamo nikako”, izričit je Bakalar.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 76. sjednici održanoj 18.11.2021. godine za 15 političkih stranaka, zbog nedostavljanja finansijskih izvještaja za 2020. godinu.

Kako je saopšteno iz CIK-a, onemugućen im je i pregled finansijskih izvještaja u prostorijama stranaka, te im je izrečena administrativna mjera uskraćivanja prava kandidiranja na narednim izborima.

“Pravo kandidovanja na narednim izborima zabranjeno je Autohtonoj hrvatskoj stranci prava BiH, BH slobodnim demokratama, Demokratskoj obiteljskoj stranci, Građanskoj demokratskoj stranci, Listi za Bugojno, Političkoj organizaciji ‘Vaš pokret’, Privrednom narednom pokretu BiH, Savezu komunista Jugoslavije, Savezu za Stari Grad, Hrvatskoj stranki prava BiH, Hrvatskoj seljačkoj stranki BiH, ‘Novoj alternativi’ – Stranki rada i razvoja BiH, Srpskoj radikalnoj stranki ‘9. januar’, Srpskom pokretu obnove Republike Srpske i Političkoj organizaciji ‘Nezavisna lista – pozitivna živinička priča'”, kažu iz CIK-a.

Dodali su da odluke o izricanju administrativne mjere nisu pravosnažne i na njih se može podnijeti žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Opći izbori u BiH bi trebalo da se održe na jesen 2022. godine.

Predsjednik Centralne izborne komisije /CIK/ BiH Željko Bakalar rekao je Srni da nisu potrebne izmjene Izbornog zakona BiH za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u CIK, što je mišljenje ove komisije i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH /IDDEEA/.

Prema stavu CIK-a i ljudi iz IDDEEA, izmjene Izbornog zakona nisu potrebne pošto se ne radi o identifikaciji. Prema Izbornom zakonu identifikacija je propisana važećim ispravama sa slikom – jedne od tri”, precizirao je Bakalar.

On kaže da su identifikacioni dokumenti lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i da će se identifikacija i dalje vršiti na takav način.

– Ovo je autentifikacija odnosno mečiranje /poklapanje/ stvarnog identiteta birača sa bazom koju ima IDDEEA. Time bismo otklonili kroz dodatnu autentifikaciju, vjerodostojnost pojave glasača nakon identifikacije koji bi se vršio na način kako je riješeno zakonom – pojasnio je Bakalar.

On kaže da bi se na ovaj način riješilo pitanje da li je riječ o stvarnoj osobi, da je riječ o osobi koja je došla na biralište i dala svoje dokumente na osnovu kojih je utvrđen identitet, da se to uporedi sa bazom u koju je ta osoba dala pri vađenju važećeg dokumenta i svoj otisak prsta.

– Time bi anulirale sve ove manipulacije da birački odbori na neki način dopisuju glasove, kako umrlih, tako i ovih apstinenata od izbora. Unaprijedila bi se situacija i otklonile bi se manipulacije na koje se godinama upozorava. S druge strane, imamo i tumačenja od IDDEEA da je zaštita ličnih podataka apsolutno zagarantovana s obzirom na to da se ne radi o ličnom podatku koji bi bio dostupan članovima biračkog odbora, nego se to uz poseban softver kriptuje u matematički temploid i faktički nije dostupno ljudima koji rade na biračkom mjestu – napomenuo je Bakalar.

On je rekao da na ovaj način ne bi trebalo biti ugrožavanja drugih propisa u BiH.

– Za sve ovo potrebno je i vrijeme i novac, odnosno podrška BiH da se ide u tom smjeru, ali to je nešto što je, uslovno rečeno, na dugom štapu s obzirom na odnose prema izmjenama Izbornog zakona i u odnosu na stav BiH i prema unapređenju izbornog procesa – rekao je Bakalar.

On je rekao da će CIK i IDDEEA ovat projekat spremiti, a očito je da će realizacija čekati neka “bolja vremena” kada za sve ovo bude političke volje.

– Mi to sami ne možemo realizovati iako smo ostavljeni da sami sa IDDEEA pokušamo da ponudimo rješenja. Kakav će biti pristup politike, o tom potom – rekao je Bakalar.

Bakalar je rekao da još uvijek u CIK-u nemaju procjene koliko bi realizacija ovog projekta koštala, da još uvijek rade analize, razrađuju sve stavke i ispituju situaciju kako bi došli do okvirnih cifara koje bi bile potrebne.

– Na svemu ovome radimo predano jer mislimo da bi se znatno unaprijedio izborni proces s obzirom na to da nikakve digitalizacije nije bilo još od uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema 2.010. godine. Punih 11 godina nije bilo nikakvog tehničkog unapređenja u izbornom procesu. Nakon 11 godina smatramo da je više nego zrelo vrijeme da se o tome razmišlja – istakao je Bakalar.

On je rekao da je, kada se krene u realizaciju ovog projekta, potrebno vrijeme da se on ostvari, a pored softvera i hardvera potreban je i novac za usluge i plaćanje ljudi koji će voditi taj projekat, što CIK ne može sam.

– Od javnog i od interesa građana i birača je da imaju jači integritet izbornog procesa, jer ovo kako sada izgleda ne ulijeva povjerenje u taj integritet – napomenuo je Bakalar.

On je dodao da je drugi dio procesa unos, odnosno transmisija rezultata izbora direktno sa biračkog mjesta.

– Birački odbori bi direktno nakon prebrojavanja rezultata za određeni nivo vlasti sa samog biračkog mjesta na aplikaciju unosili rezultate i slali ih direktno CIK-u, čime bi rezultate izbora imali puno prije nego što to imamo sada – istakao je Bakalar.

On je rekao da sa objavljivanjem rezultata izbora CIK kasni i u odnosu na političke stranke, dok bi se ovim znatno ubrzalo i unaprijedilo saopštavanje izbornih rezultata, a CIK BiH ne bi “brukao”.

Iako ne postoji odluka parlamenta BiH, Centralna izborna komisija BiH usvojila je zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u Centralnu izbornu komisiju BiH, međutim zbog nedostatka novca i vremena gotovo je sigurno da taj proces neće zaživjeti na sljedećim izborima.

“Treba nam vrijeme za javnu nabavku i već smo zakasnili. Sve i da izradimo projektnu dokumentaciju u decembru – realizacija zavisi od sredstava, a ako se pojavi i donator javnu nabavku opreme treba završiti u februaru kako bi se sprovele obuke. Samo pod tim uslovima to može biti realna opcija. Radi se o značajnim sredstvima i nisam siguran da će bilo ko od donatora u ovako kratkom vremenu ulaziti u rizik”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da su gotovo svi članovi CIK-a na juče održanoj sjednici istakli da za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko slanje podataka sa biračkog mjesta u CIK nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Za razliku od CIK-a, pojedini zvaničnici tvrde da to nije moguće pa je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u parlamentu BiH, nedavno za “Nezavisne” rekla da je Izborni zakon u dijelu identifikacije birača jasan i da je bez izmjena Izbornog zakona BiH nemoguće bilo šta mijenjati.

“Član 5.12, stav 3, kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4. kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je tada Novaković Bursaćeva.

Ipak, iako nema odluke nijedne zvanične institucije BiH, CIK ne odustaje od projekta digitalizacije izbornog procesa jer, kako su istakli, to je neophodno Bosni i Hercegovini gdje se već punih 11 godina ništa nije promijenilo kada je riječ o izborima i modernizaciji procesa. Takođe, istakli su i da je parlament BiH potpuno inertan po tom pitanju, apelujući na one “kojima su puna usta” digitalizacije i elektronskog glasanja da nešto učine.

“Nemamo nikakav input od države u kom smjeru treba da se kreće unapređenje procesa kroz uvođenje novih tehnologija. Bez obzira na to, nismo stali sa svojim aktivnostima i tražimo moduse kako bismo bilo koji segment pokušali unaprijediti. S IDDEEA smo identifikovali gdje bismo mogli raditi”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da će se CIK obratiti ponovo parlamentu BiH i upoznati ih s aktivnostima CIK-a u vezi sa projektom elektronske identifikacije birača i transmisije podataka.

Članovi Centralne izborne komisije BiH juče su istakli i da javnost, pa i političari koji stalno pričaju o elektronskom glasanju obično ne razumiju taj proces i ne znaju koliki je to posao i koliko vremena treba za njega.

“Priča se o uvođenju nove tehnologije i elektronskom glasanju iako rijetko ko ima predstavu koliko to košta. Neki pričaju o tome vrlo glasno, a država je CIK dovela do toga da nema 2.000 KM da štampa privremene biračke spiskove. Na sve to, čujemo funkcionere kako treba uvesti elektronsko glasanje za koje trebaju desetine miliona KM”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.