Oznaka: Cik

​Centralna izborna komisija BiH raspisala je Opšte izbore za nedjelju, 2. oktobar ove godine.

Od sedam članova CIK-a BiH pet ih je glasalo za ovu odluku i održavanje izbora u oktobru dok je jedan član bio protiv, a drugi nije prisustvovao sjednici i vjerovatno će se izjasniti naknadno.

Kako je istaknuto na samoj sjednici izbori su raspisani prema zakonu, odnosno najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora.

U oktobru ove godine, građani BiH biraće članove Predsjedništva BiH, i poslanike Parlamentarne skupštine BiH, a biće birani i poslanici Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske, zatim predsjednik Republike Srpske kao i poslanici Skupštine Brčko distrikta i kantonalnih skupština.

Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je glasao protiv odluke o rapsisivanju izbora rekao je da ne postoje zakonske odredbe i preduslovi za slobodne i demokratske izbore dok je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a pozvao nadležne da donesu odluku o finansiranju izbora.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas će održati sjednicu na kojoj bi se trebala donijeti odluka o raspisivanju i održavanju Opštih izbora 2022. godine.

“Prijedlog Odluke o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine”, glasi prva tačka 17. sjednice CIK-a.

Osim odluke o raspisivanju izbora, Centralna izborna komisija bi trebala razmatrati i niz drugih propratnih odluka koje se tiču organizacije izbora, a prvenstveno odluke o zaključivanju Centralnog biračkog spiska zaključno s 3. majem te prijedloge pravilnika o prijavi političkih subjekata za učešće na Opštim izborima u oktobru 2022. godine.

Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je najavio kako će CIK, i pored brojnih špekulacija u javnosti, postupati u skladu s odredbama Izbornog zakona te da će izbori biti raspisani na vrijeme.

Ranije su iz Centralne izborne komisije iznijeli niz kritika na rad ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji su 20. aprila na sjednici odbili uvrstiti u dnevni red posebnu odluku po zahtjevu CIK-a, a koja se tiče izdvajanja sredstava za održavanje izbora.

Nakon što Centralna izborna komisija BiH donese odluku o raspisivanju izbora, odredbe Izbornog zakona predviđaju da se sredstva za njihovo održavanje mora osigurati u roku od 15 dana.

Pripreme za raspisivanje izbora već mjesecima protiču u političkim prepucavanjima i osporavanju legitimiteta CIK-a, prijetnjama bojkotom izbora, tenzijama u vezi izmjena Izbornog zakona, upozorenjima o nedostatku finansijskih sredstava i političke volje za izbore te drugim bh. političkim trzavicama.

Nakon sjednice koja je zakazana u 10 sati članovi CIK-a će se obratiti javnosti.

Iako još nije obezbijeđen novac za održavanje izbora, Centralna izborna komisija BiH, osim 11,7 miliona KM koje je tražila za održavanje izbora, tražiće dodatna sredstva jer su pojedina roba i usluge poskupjele više od 100 odsto u odnosu na period kada je kreiran budžetski zahtjev.

Goran Mišković, generalni sekretar CIK-a, na juče održanoj sjednici članove CIK-a upoznao je sa činjenicom da su ambalažni i kartonski materijal poskupjeli 100 odsto, isto kao i cijene papira, istovremeno naglašavajući da planirani iznos za nabavku papira neće biti dovoljan.

“Kad smo radili budžet za izbore, to je bio avgust 2021. godine, i tada je litar nafte bio 1,3 KM, a danas je 3,3 KM. Inflacija je uradila svoje. Nijedna stavka koju smo stavili u budžet neće moći ispuniti zahtjeve tržišta. Na prvom tenderu koji smo otvorili planirali smo 90.000 KM, a ponuda je viša od 180.000 KM”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On je rekao da odgovorni ljudi u vlasti o tome treba da razmišljaju jer se izbori ne održavaju radi CIK-a, te da se mora voditi računa da se sredstva obezbijede jer će CIK na sjednici 4. maja raspisati izbore za oktobar ove godine.

Istovremeno, CIK je juče i zvanično zatražio sastanak sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, Vjekoslavom Bevandom, ministrom finansija i trezora BiH i zamjenikom predsjedavajućeg te Biserom Turković, ministarkom spoljnih poslova BiH i takođe zamjenikom predsjedavajućeg, a u vezi sa finansiranjem predstojećih izbora.

“Nužno je da dođe do tog sastanka i mi treba da ga iniciramo, a da li će oni učestvovati – na to ne možemo uticati. Smatram da je taj sastanak od ključne važnosti i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora da iznađu mogućnost finansiranja”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

Inače, Savjet ministara BiH i nadležne institucije prema Izbornom zakonu BiH dužne su da u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora obezbijede novac za sprovođenje izbornog procesa, međutim to nije uvijek bio slučaj, a zbog nedostatka novca prošli lokalni izbori bili su prolongirani, što nije isključeno da će se i sada desiti.

I pored činjenice da Savjet ministara BiH još nije obezbijedio sredstva pravdajući to činjenicom da su institucije BiH zbog nepostojanja budžeta za 2022. godinu na privremenom finansiranju, CIK se uveliko sprema za predstojeće izbore. Kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, intenzivno se radi na pripremi podzakonskih akata, a i sa “Službenim glasnikom BiH” dogovorena je rezervacija za objavu Odluke o raspisivanju izbora.

“Veliki problem je nedostatak ljudskih resursa jer nismo u mogućnosti da angažujemo dodatne ljude, i teret će pasti na naše službenike”, rečeno je na sjednici CIK-a.

Ono što se moglo zaključiti iz rasprave među članovima CIK-a jeste da se po pitanju radno pravnog odnosa u velikoj mjeri krši zakon s obzirom na to da službenici konstantno rade prekovremeno, a vrlo često i vikendom, što je, kako je rekla Vanja Bjelica Prutina, nedopustivo te da i zaposleni u CIK-u moraju imati pravo na odmor, dane vikenda i sve ostalo kao i ostali službenici institucija BiH.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisaće ovogodišnje opšte izbore u BiH 4. maja, kada počinje da teče zakonski rok od 15 dana, odnosno do 19. maja, do kada je Savjet ministara dužan da obezbijedi sredstva za njihovo sprovođenje, izjavio je danas predsjednik Komisije Suad Arnautović.

Konstatujući da postoji veliko interesovanje javnosti za finansiranje izbora, zbog čega kod nekih postoji i dilema da li će opšti izbori biti raspisani, Arnautović je na sjednici Komisije rekao da će CIK postupati prema odredbama Izbornog zakona, striktno poštujući zakonske obaveze.

“Jedna od obaveza je da CIK najmanje 150 dana prije izbornog dana raspiše izbore”, istakao je Arnautović i podsjetio da je zakonom fiksno određeno da se izbori održavaju prve nedjelje u oktobru u izbornoj godini ukoliko se taj dan ne poklapa sa vjerskim praznicima konstitutivnih naroda.

On je dodao da se CIK obratio i vjerskim zajednicama kako bi dobio formalnu potvrdu da se izborni dan ne podudara sa vjerskim praznicima.

Govoreći o finansiranju i sprovođenju izbora, on je naveo da je Izbornim zakonom propisano obligatorno ponašanje u vezi sa obezbjeđivanjem sredstava, odnosno da se sredstva moraju obezbijediti u roku od 15 dana od dana donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora, odnosno 19. maja.

Prema njegovim riječima, Savjet ministara juče nije raspravljao o pitanju obezbjeđivanja sredstava za finansiranje izbora.

“Bitno je zbog javnosti napomenuti da postoje izričite odredbe u Krivičnom zakonu BiH koje se odnose na one koji onemogućavaju birače da ostvare svoje biračko pravo. U daljim aktivnostima imaćemo u vidu i takve odredbe jer smo, prema Izbornom zakonu, dužni da ako utvrdimo, odnosno ocijenimo da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces, to djelo prijavimo nadležnom tužilaštvu”, pojasnio je Arnautović.

On je naveo da je CIK ispunio zahtjev Savjeta ministara od 14. aprila i da je 18. aprila dostavio odluku o odobravanju, raspodjeli i korištenju dijela prenesenog i akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina.

“Očekivali smo da će o tome biti raspravljano na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara, ali to nije uvršteno u dnevni red”, rekao je Arnautović i dodao da će CIK ispoštovati eventualne nove zahtjeve Savjeta ministara i Ministarstva finansija i trezora.

Ističući da će CIK raspisati 4. maja izbore, čime će biti otvoren proces prijave političkih stranaka i nezavisnih kandidata, odnosno prikupljanja potpisa za prijavu za učešće na izborima, Arnautović je naveo da se od nadležnih organa, prije svega Savjeta ministara, očekuje da urade ono što je njihova obaveza.

Zbog neusvajanja budžeta na državnom nivou za 2022. godinu, institucije su na privremenom finansiranju što se koristi i kao izgovor za očigledan pokušaj opstruiranja održavanja ovogodišnjih općih izbora.

Juče je Centralna izborna komisija uputila prijedlog odluke o finansiranju izbora iz sredstava akumuliranog viška od prethodnih godina. Prijedlog je upućen Vijeću ministara BiH iako nije jasno da li će se i kada ovaj zahtjev naći na dnevnom redu sjednica.
“Sve ovo do sad su bili zahtjevi upućeni prema Ministarstvu finansija i trezora a bili su vezani za privremeno finansiranje koje je vezano za poračun iz 2020. godine gdje smo imali uvrštena sredstva za izbore. Pokušali smo prvo tim putem”, izjavio je za Klix.ba Željko Bakalar, član CIK-a.

Navodi kako je zahtjev koji je upućen jučer zapravo pokušaj da se na drugi način dođe do cijelog iznosa sredstava potrebnih za organizaciju i provedbu izbora, a prije usvajanje budžeta za 2022. godinu, s obzirom na to da rokovi teku.

“Ovaj zahtjev upućen juče uvjetovan je prethodnim mišljenjem koji smo dobili od Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora, doduše mišljenje Ureda za zakonodavstvo je pozitivno a mišljenje Ministra finansija i trezora je negativno”, istakao je Bakalar.

Poslovnik Vijeća ministara predviđa da se uz prijedlog odluka prilažu mišljenja Ureda za zakonodavstvo i ministarstva finansija koja nužno ne moraju biti pozitivna.

“Mi smo kompletirali taj zahtjev i uputili ga na odlučivanje Vijeću ministara i očekujemo da što prije bude stavljen na dnevni red”, ističe Bakalar.

Sredstva su CIK-u potrebna već sad zbog obavljanja radnji koje su uvjetovane dodatnim finansiranjem koje se predviđa za organizaciju izbora.

“U svakoj izbornoj godini mi ta sredstva imamo obezbjeđena, međutim posljednja dva izborna ciklusa taj dio se problematizira iz nekih razloga i mi faktički koliko jučer smo trebali imati na raspolaganju ta sredstva. Kada će to biti na dnevnom redu Vijeća ministara i da li će, to zaista ne znam”, kazao je Bakalar.

Sa prijedlogom odluke iz CIK-a su dostavili još niz drugih propratnih akata Vijeću ministara. Sve to skupa upućeno je na znanje i predstavnicima OSCE-a, OHR-a i delegaciji EU u BiH.

Podsjećamo da su jučer ambasadori Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Japana i Kanade zajedno sa visokim predstavnikom u BiH Christian Schmidtom i šefom Delegacije EU Johann Sattlerom uputili pismo bh. zvaničnicima, u kojem su od njih zatražili da izvrše svoju zakonsku obavezu usvajanja budžeta za 2022. godinu i tako omoguće rad institucija te finansiranje ovogodišnjih općih izbora.

Predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar izrazio je sumnju da će doći do političkog dogovora o Izbornom zakonu, ali je dodao i da je moguće da iznenade.

Baklar je naveo da je šteta što još nema potrebnog dogovora jer bi, u suprotnom, relaksirali i neke druge stvari.

– Nismo nijemi i gluvi na stvari oko nas, ali smo dužni postupati po zakonu. Čini mi se da neće doći do tog političkog dogovora o Izbornom zakonu, ali možda dobijemo pozitivno iznenađenje. Pratimo situaciju. Može se dogoditi da izbori ne budu u oktobru, ali je i za to potrebno promijeniti zakon -rekao je Bakalar za Glas Srpske.

On je dodao da su tu i ustavne odredbe da mandat traje četiri godine, što je dodatna komplikacija za taj pristup.

Centralna izborna komisija raspisuje izbore najmanje 150 dana prije održavanja, a pravilo je da su izbori prve nedjelje u oktobru, osim ako tog dana nije vjerski praznik jednog od konstitutivnih naroda. U takvoj situaciji CIK zakazuje izbore za narednu nedjelju.

Centralna izborna komisija je zvanično ključni nezavisni organ za provođenje izbora u BiH, a kako tvrde u pojedinim političkim partijama, riječ je o instituciji koja se sprema da manipuliše konačnim rezultatima opštih izbora.

Da li je CIK čuvar izborne volje naroda ili njen krojač i koje joj mogućnosti stoje na raspolaganju?

U Izbornom zakonu BiH nadležnosti CIK BiH pobrojane su u 17 tačaka. Između ostalog, Komisija koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora, donosi odluku o održavanju neposrednih izbora, odgovorna je za Centralni birački spisak, ovjerava sve kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora, odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih listića…

CIK može i da kažnjava političare i stranke za koje utvrdi da se ponašaju nezakonito za vrijeme izbora, kampanje, ako utvrdi bezakonje u finansijskom izvještaju. Do sada je Sud BiH uglavnom potvrđivao odluke CIK, a rijedak izuzetak je bio kada je sud poništio odluku protiv Ujedinjen Srpske zbog spornog video spota, pred prošle lokalne izbore.

Nesporno je da po zakonu CIK ima velika ovlaštenja, a oni koji se plaše njihovog „političkog djelovanja“, pod tim misle na mogućnost izlaska Komisije izvan njenih zakonskih ovlaštenja, pod pokroviteljstvom određenih političkih i pravosudnih krugova.

Predsjenik US i poslanik u PS BiH, Nenad Stevandić, tvrdi da se CIK BiH postavlja kao „novi visoki predstavnik u izbornom procesu, uz podršku koalicije koja ga je izabrala – SDS, PDP, DF i SDA“.

– Oni su ih izabrali bez konkursa, blickrigom. Poslije toga je postalo jasno da se CIK postavio kao partner tim političkim partijama, a neprijateljski se okrenuo prema partijama koje su bile protiv njihovog izbora. Za tu vrstu neprincipijelnosti očito su potražili i međunarodnu podršku. CIK se defakto postavio iznad parlamenta, postavio se kao pregovarač u rangu PS BiH ili Predsjedništva, što je nepojmljivo nezavisnom tijelu za provođenje izbora. Zvanični predstavnici dva naroda i više od jednog entiteta su protiv takvog načina vođenja institucije i BiH – kaže Stevandić.

Saga o (ne)zakonitom izboru članova CIK traje od marta 2020. Tada su reizabrani Ahmet Šantić i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka, a iz reda Srba, umjesto Branka Petrića i Novaka Božičkovića, izabrani su Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Kasnije im se pridružio i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića.

SNSD i HDZ BiH, sa partnerima, ne priznaju ovakav izbor jer mu nije prethodio konkurs, dok se ostale stranke pozivaju na Izborni zakon u kome piše da Predstavnički dom može da imenuje nove članove CIK ako mu na vrijeme ne bude dostavljena lista kandidata. Ta lista u ovom slučaju nije bila dostavljena zbog bojkota Parlamentarne skupštine BiH.

Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD, kaže da je CIK BiH u ovom sastavu definitivno politički organ, što je, kako kaže, dokazano više puta.

– Imenovani su protivno zakonu. Čak i kada se uzme u obzir njihov argument da je Predstavnički dom imao pravo da na taj način imenuje članove, pitanje je da li je imao pravo da imenuje ljude koji ne zadovoljavaju tražene kriterijume, a koji imaju nedozvoljene osobine, kao što je pripadnost političkoj stranci. Niko nije dokazao njihovo iskustvo u provođenju izbora, čak i da ga imaju – kaže Novaković Bursać.

Prema njenim riječima, političko djelovanje dokazali su u poništavanju rezultata lokalnih izbora u Doboju, a posebno u Srebrenici.

Da su skloni političkim odlukama i da se može očekivati protivzakonito djelovanje, pokazalo se takođe na primjeru prolongiranja lokalnih izbora, za šta takođe nisu imali nikakav osnov. Što se tiče toga šta oni mogu da učine dalje, u javnosti je primjetno da mnogi već razrađuju različite mogućnosti i najavljuju različite opcije od kojih je jedna čak i da se nekome ospori registracija za izbore. Za svaki izborni ciklus je potrebna registracija političkih subjekata pa možda računaju da u toj fazi mogu da pokušaju nešto. Takođe, mislim da su Doboj i Srebrenica bili neka vrsta probe, jer kad su mogli na bazi kojekakvih konstrukcija da ponište rezultate izbora na određenim biračkim mjestima, možda računaju da će to uraditi opet u većem obimu. Znači, od ovog sastava CIK, koji je prihvatio da bude nelegalan, koji je potpuno pod političkom kontrolom političkog Sarajeva, iz naše perspektive je svašta moguće očekivati – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

Predsjednik CIK BiH, Željko Bakalar, kaže da pokušava da ne komentariše izjave političkih aktera. Što smo bliže raspisivanju opštih izbora, intenzivira se tema CIK i izbora pojedinih članova, ocjenjuje Bakalar.

– Pretpostavljam da je to jedan dio političke taktike aktera na sceni. To smo već imali u 2020. pa se u neizbornoj godini malo primirilo, do momenta kada je trebalo da se CIK uključi u rad Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva – tvrdi Bakalar za Srtpskainfo.

Na pitanje o pecpeciji (pre)velike moći CIK, Bakalar kaže da tu postoje različiti uglovi gledanja, ali da je CIK nezavisno tijelo koje izvještaj neposredno podnosi PS BiH i odatle crpi svoja ovlaštenja.

– To je vrlo jasno i precizno definisano Izbornim zakonom. Po meni, imamo puno slabijih karika u izbornom procesu, u izbornoj administraciji, to su uglavnom birački odbori, a oni su direktno u rukama političkih stranaka. Da li su neke političke stranke nezadovoljne trenutnim sazivom, s obzirom da su mogli imati veći uticaj na neki prethodni saziv? Imate prisutne i takve definicije u javnom prostoru – kaže Bakalar za Srpskainfo.