VRBAS Media

Oznaka: Cik

  • CIK: Izjave tipa “biće novca za izbore” daju se s ciljem da omame naš rad i blokiraju izbore

    CIK: Izjave tipa “biće novca za izbore” daju se s ciljem da omame naš rad i blokiraju izbore

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine neće učestvovati u procesu kršenja zakona od strane onih za koje ništa ne znači zakonski rok iz člana 1.2a Izbornog zakona BiH o obaveznom osiguranju sredstava za izbore petnaest dana nakon raspisivanja izbora, koji je istekao 19. maja 2022. godine, saopćeno je iz CIK-a.

    “Nedonošenjem odluke o osiguranju sredstava za izbore, nadležne institucije čine nezapamćen presedan u vršenju svojih zakonskih obaveza, što bi za posljedicu moglo imati nemogućnost ostvarivanja biračkog prava, kako aktivnog prava glasa za oko 3,3 miliona birača, tako i onemogućavanje prava kandidature za hiljade građana ove države. Pojedinci iz institucija Bosne i Hercegovine neizvršavanjem svojih obaveza u zakonskim rokovima, žele izborni proces koji je započeo 04.05.2022. godine prekinuti ili potpuno obesmisliti”, navodi se.

    Iz CIK-a smatraju da oni svojim nezakonitim djelovanjem ili nedjelovanjem usmjerenim na zaustavljanje izbornog procesa krše odredbe Ustava (član I/2) kojim je utvrđeno da je BiH demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na oslovu slobodnih i demokratskih izbora.

    “To je odluka onih, koji činjenjem ili nečinjenjem ili na drugi protivpravan način, izgleda, žele da presudno utiču na svakog birača u Bosni i Hercegovini da uopće ne glasa na izborima 2. oktobra ove godine”, ističu iz CIK-a.

    Dodaju da onaj ko se opredijelio da krši zakon, neka to čini na svoju štetu, a ne na štetu birača i izbornog procesa čiji su neposredni korisnici političke stranke, nezavisni kandidati i birači tj. svi državljani Bosne i Hercegovine sa biračkim pravom.

    “Potpuno neodgovorne izjave poput onih da ‘ima vremena’, ‘bit će novca za izbore’ i sl., su poruke koje se daju, kao narkoza bolesniku, s ciljem da omame i uspavaju CIK BiH kao organ i najodgovornije operativno tijelo za provođenje izbora u državi. Takve izjave, osim što su nakon 19. maja ove godine protivpravne, imaju za cilj i da svjesno usmjere ovu nezavisnu državnu komisiju u slijepu ulicu i time je zablokiraju i odmaknu od njene posvećenosti pripremi izbora i izvršavanju zakonom striktno propisanih obaveznih (prekluzivnih) rokova, koji uključuju i neodložive, zakonom propisane, rokove određene na sate i dane. Umjesto ispraznih riječi potrebno je odmah osigurati sredstva za provedbu izbora”, navodi se.

    Na kraju iz CIK-a zaključuju da svi moramo poštovati ustav BiH i zakone ove države te da niko nije iznad Ustava i zakona.

  • Bevanda: Prijedlog CIK-a za finansiranje nezakonit

    Bevanda: Prijedlog CIK-a za finansiranje nezakonit

    Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj se trebalo da se odlučuje o finansiranju izbora, nije održana jer nije bilo dovoljan broj glasova za usvajanje dnevnog reda.

    On je rekao da su institucije BiH na privremenom finansiranju već šesti kvartal te da je Ministarstvo finansija i trezora pokušavalo sve da se iziđe iz toga i da se dođe do budžeta koji reguliše sve.

    “Zakon propisuje da se mora donijeti budžet i on je prekršen”, rekao je Bevanda, koji je opisao proceduru na koji način se usvaja budžet i koji su sve rokovi prekršeni.

    On je rekao da je Ministarstvo finansija i trezora pisalo više dopisa da se procedura sprovodi te da je juče potpisao globalni okvir za period 2022 – 2024. godine te da se procedure znaju.

    “CIK je predložio odluku za finansiranje koja nije u skladu sa zakonom”, rekao je Bevanda, dodajući da se akumulirana sredstva od 34 miliona prenose i imaju svoju namjenu koja se utvrđuju budžetom.

  • Dodik predlaže kako da se obezbijedi dio novca, ali zakon je jasan

    Dodik predlaže kako da se obezbijedi dio novca, ali zakon je jasan

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predlaže da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači Centralnoj izbornoj komisiji BiH, što je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi ovo moglo pomoći da ne dođe do odgađanja izbora, o čemu se sve više priča.

    Nakon što su propali pokušaji da se usvoji budžet BiH i tako obezbijede neophodna finansijska sredstva za održavanje opštih izbora, a Savjet ministara na posljednjoj vanrednoj telefonskoj sjednici nije postigao konsenzus da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje izbora, kako je to tražila CIK BiH, stigao je Dodikov prijedlog da Srpska obezbijedi dio sredstava kako ne bi došlo do odgađanja izbora.

    Za razliku od Dodika, šef poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Žunić, otišao je korak dalje pa predložio da Srpska sama organizuje izbore na svojoj teritoriji!?

    – Nama nikako ne odgovara odgađanje izbora u oktobru. To smo jasno pokazali i glasanjem da se obezbijede sredstva za finansiranje izbora – istakao je Žunić.

    Komentarišući zahtjev opozicije da se sazove posebna sjednica NSRS kako bi se osudio potez ministara HDZ u Savjetu ministara, zbog kojih je propao pokušaj da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje izbora, Žunić je rekao da ne vidi smisao te posebne sjednice osim “da svi zajedno donesu odluku da se izbori održe na nivou Republike Srpske”.

    – Da obezbjedimo finansijska sredstva i da Republička izborna komisija provede te izbore. Dejton i jeste definisao da je izborni proces nadležnost entiteta – rekao je Žunić.

    Bivši član CIK, Vehid Šehić, iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, poručuje da je Izborni zakon BiH jasan – institucije Bosne i Hercegovine su te koje moraju obezbjediti neophodna finansijska sredstva za odražavanje izbora.

    On ističe da pozdravlja dobru volju Republike Srpske da finansira dio izbora, ali tvrdi da tako nešto nije moguće.

    – Bio je jedan takav slučaj kada je Republika Srpska uplatila novac CIK nakon smrti tadašnjeg predsjednika Milana Jelića. Trebali su se održati prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske i RS je uplatila novac na račun CIK. Međutim, CIK ta sredstva nije mogla koristiti i vratila ih je u budžet Republike Srpske, jer bi korištenjem tih sredstava bio prekršen zakon – tvrdi Šehić u izjavi za Srpskainfo.

    Dodaje da entiteti ne mogu preuzeti odgovornost države i institucija BiH, u konkretnom slučaju, Savjeta ministara.

    Ovdje je isključiva odgovornost na Savjetu ministara, sve ostalo bi bio cirkus – zaključuje Šehić.

    Da je finansiranje izbora u nadležnosti institucija BiH vidljivo je i iz Izbornog zakona BiH u kojem stoji da se „u budžetu BiH osiguravaju sredstva za osiguranje obavljanja ovlaštenja CIK“.

    – U budžetu entiteta i kantona osiguravaju se sredstva za obavljanje ovlaštenja izbornih komisija entiteta/kantona u skladu sa odlukom CIK kojom se utvrđuje nadležnost ovih izbornih organa – navodi se u Izbornom zakonu.

    Predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, ističe da je Dodikov prijedlog neiskren, te da je riječ o klasičnom „iživljavanju nad institucijama ove zemlje“.

    – Dodik je dio vlasti i koalicije koja sve drži pod kontrolom i neka sa svojim prijateljima iz HDZ i SDA ispuni zakonsku obavezu finansiranja izbora. Ako su mogli imenovati predsjedavajućeg Savjeta ministara Zoranu Tegeltiju, ministre Biseru Turković, Sifeta Podžića, Vojina Mitrovića, Stašu Košarca, ambasadore i direktore, neka i ovo završe – poručuje Borenović.

  • CIK će dobiti novac, ali ne u zakonskom roku

    Kao što se i očekivalo, HDZ je podržao Vjekoslava Bevandu, ministra finansija i trezora BiH, koji se usprotivio tome da Savjet ministara BiH na telefonskoj sjednici obezbijedi novac za održavanje izbora, ali na kraju će, kad bude neophodno, novac ipak biti obezbijeđen.

    Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, pozvao je da se nastavi sa pripremama za sprovođenje izbora u oktobru te trkao da će CIK imati novac na raspolaganju.

    “Žao mi je što smo došli u ovu situaciju u vezi sa finansiranjem izbora. Nepotrebno insistiranje da se obezbijedi novac do tačno određenog datuma dovodi nas u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo”, rekao je Tegeltija istovremeno naglašavajući da je bilo očekivano da se ne obezbijedi podrška za sjednicu Savjeta ministara BiH.

    I Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izašao je sa idejom da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači ih Centralnoj izbornoj komisiji.

    “Podržavam održavanje svake sjednice Narodne skupštine na kojoj treba da se pokaže srpsko jedinstvo. Predlažem da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za izbore i doznači ih CIK-u”, napisao je Dodik na Twitteru navodeći da, ako je to intencija predlagača, da onda podržava inicijativu.

    Inače, Igor Crnadak iz PDP-a i Miladin Stanić iz SDS-a pozvali su vladajuću većinu u Republici Srpskoj da hitno sazove posebnu sjednicu NS RS u vezi sa održavanjem izbora i činjenicom da, uprkos glasovima predstavnika Srpske, još nisu obezbijeđena sredstva za održavanje izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH juče su rekli da je neosiguravanje sredstava u zakonom propisanom roku već proizvelo probleme koji mogu ugroziti izborni proces te da će već danas CIK donijeti odluke o poništenju već sprovedenih postupaka javnih nabavki.

    Podsjećanja radi, na telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je održana u utorak, ministri iz reda HDZ-a glasali su protiv toga da se CIK-u obezbijedi 12,5 miliona KM iz viška akumuliranih prihoda, jer su smatrali da je takva odluka protivzakonita. Inače, rok do kada treba obezbijediti novac ističe danas, jer je CIK izbore raspisao 4. maja, a institucije BiH, prema Izbornom zakonu BiH, imaju rok od 15 dana da obezbijede taj novac.

    Nakon što odluka nije donesena, reagovali su i u HDZ-u, gdje su rekli da su neviđeni javni i medijski pritisci na Bevandu sa neskrivenim pozivom na kršenje zakona. U ovoj stranci navode da su višemjesečni spinovi prema javnosti došli do vrhunca nakon odbijanja hrvatskih ministara da učestvuju u takvim radnjima koje dodatno urušavaju politički sistem.

    “Pitamo se gdje su predstavnici tih politika koji posljednjih 17 mjeseci boliraju regularne procedure usvajanja budžeta. Gdje su tada bili, zašto su šutali i zašto su vršili takve opstrukcije. Ili je pak bilo važnije zbog blokade dogovora oko Izbornog zakona zablokirati apsolutno sve, pa naknadno izigravati političku nevinost”, navodi se u reakciji HDZ-a.

    Iz HDZ-a saopštenjem su naglasili i napomenuli bošnjačke i srpske političke predstavnike kako odluka o izdvajanju sredstava za održavanje opštih izbora nije u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH.

    Nakon fijaska na sjednici Savjeta ministara BiH reagovala je Ambasada SAD, iz koje su poručili da je “odluka HDZ-a da blokira finansiranje izbora neodgovorna i neopravdana” te da ponašanje HDZ-a nije u skladu sa iskazanom opredijeljenošću stranke za evroatlantske integracije.

    Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH, rekao je da nije sazvao hitnu sjednicu Doma koju je tražio Klub SDA zato što smatra da na taj način ne može biti riješeno pitanje obezbjeđivanje sredstava za održavanje izbora s obzirom na to da budžet za ovu godinu nije usvojen.

    On je rekao da je Bevanda na jedan od zahtjeva CIK-a i ranije rekao da bi obezbjeđenje sredstava bez budžeta, kako je to tražio CIK, bilo protivzakonito.

    To što Savjet ministara BiH na telefonskoj sjednici nije obezbijedio novac osudili su u gotovo u svim opozicionim partijama, gdje su uglavnom istakli da se vjerovatno vlast plaši izbora, ali da niko nema pravo da građanima uskraćuje pravo glasa i izbora.

    Nenad Nešić, lider DNS-a, rekao je da je BiH nenormalna država i da očekuje da reaguje CIK i predsjedavajući Savjeta ministara, kao i odgovore da li postoje uslovi da izbori budu održani kako je predviđeno zakonom. On je rekao da ne smatra da se radi o opstrukciji HDZ-a, već da je riječ o problemima u funkcionisanju FBiH.

    I u PDP-u su istakli da izbori moraju biti održani u zakonskom roku 2. oktobra te da je “igrarija oko odobravanja sredstava za održavanje izbora koncept vladajuće trojke SNSD, SDA i HDZ da napravi nered u ovoj zemlji”.

    I lideri bošnjačkih političkih partija kritikovali su HDZ, pa je tako Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao da je HDZ direktno odgovoran za kršenje zakona i da se “ponaša poput djeteta koje ne zna igrati lopte, ali jedino ima loptu i onda maltretira i ucjenjuje sve druge”.

    Počele predaje prijava za izbore
    Iako još nije obezbijeđen novac za finansiranje izbora, pojedine političke partije CIK-u su počele sa predajom prijava za učešće na izborima.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, nakon predaje prijave rekao je da će ova stranka samostalno učestvovati na izborima za Narodnu skupštinu RS, Parlamentarnu skupštinu BiH, predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Nakon što su predali prijave, u PDP-u su rekli da su među prvima to uradili, te da će ovi izbori, kako su istakli, umnogome odlučiti sudbinu ove zemlje i našeg naroda za naredni period.

    “Kao što smo prvi i najavili, imaćemo kandidata za predsjednika RS Jelenu Trivić, kandidate za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom BiH”, rekao je Branislav Borenović, lider PDP-a, dodajući da će podržati kandidata za člana Predsjedništva BiH kojeg će kandidovati SDS.

  • CIK uputio upozorenje u vezi sa sakupljanjem potpisa podrške strankama i pojedincima

    CIK uputio upozorenje u vezi sa sakupljanjem potpisa podrške strankama i pojedincima

    Iz Centralne izborne komisije uputile su upozorenje osobama odgovornim za prikupljanje potpisa podrške birača političkim subjektima za učešće na izborima.

    U skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH prijava za ovjeru učešća na izborima političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalan potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata.

    Političke stranke ili nezavisni kandidati, dužni su potpise prikupljati samo na obrascima koje im dodjeli Centralna izborna komisija BiH. Ostali obrasci, koje dostavi politička stranka ili nezavisni kandidat, ne uzimaju se u obzir, navode iz CIK-a.

    “Bitno je naglasiti, da obrazac za potpise takođe sadrži ime i prezime, broj važeće lične karte, originalni potpis i jedinstveni matični broj osobe koja je odgovorna za prikupljanje potpisa podrške. Odgovorna osoba svojim potpisom potvrđuje vjerodostojnost i istinitost prikupljenih potpisa podrške”, saopćeno je iz CIK-a.

    Centralna izborna komisija BiH je na Lokalnim izborima 2020. godine utvrdila da se na obrascima za prikupljane potpisa podrške nalaze i potpisi za umrle osoba, o čemu je podnijela 173 prijave nadležnim tužilaštvima.

    “Upozoravamo odgovorne osobe za prikupljanje potpisa podrške birača da to rade u skladu sa zakonom i da se ne dovedu u situaciju da počine krivično djelo. Rok za podnošenje prijava političkih stranaka i neovisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2022. godine ističe u petak, 20. maja godine u 16 sati”, navode iz CIK-a.

  • CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    CIK upozorio da novac za izbore mora biti osiguran u naredna četiri dana:

    Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine su danas obavijestili javnost da novac za izbore, što je trenutno vrlo upitno, mora biti osiguran do 19. maja. Pozvali su vlasti da osiguraju nesmetano odvijanje demokratskog procesa uprkos dosadašnjim pokušajima blokade.

    Nakon što ni ove godine nije došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona, iz HDZ-a BiH su najavili opstrukcije izbora. Lider stranke Dragan Čović rekao je kako zbog nepostojanja dogovora izbori ne mogu i neće biti održani u oktobru.
    Predstavnici međunarodne zajednice, članovi CIK-a i mnogi političari ističu pak da ne smije doći do izigravanja izbornog procesa te da bojkot, koji je također najavljivan, nije dobra ideja po one koji ga planiraju.


    Od početka ove godine, tenzije oko izbornih pregovora su na vrhuncu, a nastavile su se i nakon što su napori da se postigne dogovor propali. Ministarstvo finansija na čelu sa HDZ-ovim Vjekoslavom Bevandom još nije pripremio Budžet za 2022. godinu kojim bi finansiranje izbora bilo omogućeno. Također on ne planira izdvojiti novac ni iz drugih fondova gdje je to moguće.

    Uprkos toj neizvjesnosti, CIK je 4. maja 2022. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Kako ističu, izbori će biti održani u nedjelju, 2. oktobra ove godine, međutim prvo mora biti osiguran novac.

    Njihova procjena je da će za to biti potrebno otprilike 12.528.000 KM, a mnogi su pozvali na odgovornost prema izbornom procesu i osiguravanje potrebne sume.

    “Prema odredbama člana 1.2a Izbornog zakona BiH nadležne institucije sredstva za provedbu izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, odnosno u ovom slučaju do 19. maja. Centralna izborna komisija BiH će postupati po odredbama Izbornog zakona BiH i striktno se pridržavati svih zakonskih odredbi i rokova koji su propisani”, rekli su iz CIK-a.

    Ukoliko u naredna četiri dana Ministarstvo finansija BiH ne promijeni svoj dosadašnji narativ i aktiv te ne izdvoje novac za izbore, može se očekivati da bi na takvo rušenje demokratskog procesa u državi mogao reagovati Christian Schmidt.

    Problem sa izdvajanjem novca za izbore kroz Budžet leži i u tome što taj dokument mora biti usvojen u više državnih institucija tako da, sve i da Bevanda uputi Budžet 2022. u proceduru, nema dovoljno vremena za sve institucije da isti izglasaju.

    Uprkos tome, u CIK-u pozivaju donosioce odluka u Bosni i Hercegovini da ispune svoju zakonsku obavezu i u zakonskom roku osiguraju finansijska sredstva za provedbu Opštih izbora 2022. godine.

  • CIK puca po nacionalnim šavovima

    CIK puca po nacionalnim šavovima

    Vanja Bjelica Prutina i Vlado Rogić, članovi CIK-a na sjednici CIK-a, ogradili su se od stavova Suada Arnautovića, predsjednika Centralna izborne komisije ističući da brojna pitanja koja je iznio nisu raspravljana na kolegijumu i na sjednici CIK-a te da samim tim ne predstavalju stav te institucije već lični stav.

    “Predsjednik CIK izražava stavove Centralne izborne komisije u javnosti. Na žalost mislim da je posljednje vrijeme izražavao svoje lične stavove i u tom smislu imam potrebu da se ogradim. Smatram da je nužno da se predsjednik vrati u okvire poslovnika i da se sa usaglašenim stavovima izlazi u javnost”, rekla je Bjelica Prutina.

    Ona kaže da sva nepotrebna pitanja i sve najave kako će se djelovati u budućnosti, nepotrebno uznemiruju javnost i navedeno ne predstavlja stav CIK-a i ne znam da smo ikada o tome govorili.

    “Moja rasprava je uvijek dobronamjerna prema ovoj instituciji. Želim da zadržimo status nezavisne i profesionalne institucije i puno smo uložili u to da bi podigli povjerenje javnosti. Ćutali smo kad smo bili mete različitih kometara i potpuno je nepotrebno da se to sada ruši i u tome ne želim učestvovati”, rekla je Bjelica Prutina dodajući da će se o tome razgovarati i o budućnosti.

    Vlado Rogić koji je u CIK-u ispred hrvatskog naroda, rekao je da se sa Arnautovićem ne može složiti sa stajalištima posebno sa dijelovima koji se odnose na ono što zadire u suštinu Bosne i Hercegovine i njenu dejtonsku strukturu.

    “Ne mogu se složiti sa riječima segregacija i mislim da to nije bilo potrebno i to ćemo ubuduće svakako raspraviti”, rekao je Rogić koji je nedavno na pres konferenciji javno ušao u raspravu sa Arnautovićem nakon raspisivanja izbora.

    Inače, sam Aranutović još ranije je iznio neke vrlo sporne stavove kao što su da je neprihvatljivo da se biračno pravo temelji na etnicitetu i entitetu.

    “To je segregacijski ekskluzivitet po kojem vas etnicitet i vaše mjesto stanovanja detrminira vaše ljudske slobode. To je neprihvatljivo diskriminatorna politička raspodjela birača”, rekao je Arnautović koji je, vrlo vjerovatno bez stava Kolegijuma CIK-a i samog CIK-a izašao sa stavom da se Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, lideru SNSD-a i HDZ-a neće ovjeriti kandidatura ako visoki predstavnik utvrdi da se ponašaju antidejtonski.

  • Tegeltija: Arnautović priprema javnost za odluku koja ima kapacitet da sruši BiH

    Tegeltija: Arnautović priprema javnost za odluku koja ima kapacitet da sruši BiH

    Najava predsjednika Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suada Arnautovića da ta komisija može da zabrani učešće na izborima lideru SNSD-a Miloradu Dodiku opasan je pokušaj pripreme javnosti za neustavnu i nezakonitu odluku koja ima kapacitet da sruši BiH kao državu, rekao je pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija.

    “Zabrana učešća Dodiku na izborima je nešto o čemu je opasno i razgovarati, a kamoli da se pokuša sprovođenje nečeg takvog. Ko god želi dobro svim ljudima u BiH, taj neće ni pomišljati na tako nešto, jer je to siguran put u destabilizaciju BiH. Srpski narod i Republika Srpska to ne bi prihvatili, jer bi time bila otvorena Pandorina kutija u BiH”, rekao je Tegeltija za “Politiku”.

    Tegeltija je upozorio da je ovo još jedan dokaz da sve izjave i podmetanja iz političkog Sarajeva imaju samo jedan cilj – mimo demokratskih procedura odstraniti Dodika iz političkog života i obezglaviti Republiku Srpsku, kako bi se tako otvorio put njenog potpunog obesmišljavanja i utapanja u unitarnu BiH.

    Arnautović je ranije izjavio da će CIK odbiti ovjeru učešća Dodika i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića na izborima, ako Kristijan Šmit kaže da krše Dejton i Ustav.

  • CIK očekuje da Kristijan Šmit nametne budžet

    CIK očekuje da Kristijan Šmit nametne budžet

    Opšti izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 2. oktobra ili ih neće biti ove godine ukoliko ne budu obezbjeđena sredstva za njihovo provođenje, kazali su u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine.

    “To je stav svakog od članova CIK-a”, dodaju u ovoj instituciji.

    Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, sredstva za prvođenje izbora moraju biti obezbjeđena u roku od 15 dana od donošenja odluke CIK-a o raspisivanju izbora. Odluka je donesena 4. maja, što znači da je 19. maj rok.

    Ipak, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine na čijem je čelu Vjekoslav Bevanda još nije u Savjet ministara Bosne i Hercegovine uputilo nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu, piše Faktor.ba

    U CIK-u očekuju da Kristijan Šmit (kojeg Republika Srpska ne priznaje) nametne budžet ukoliko on ne bude usvojen na vrijeme u “redovnoj” proceduri, a to znači da bude usvojen u narednih deset dana u Savjetu ministara BiH, potom u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i na kraju u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    “Postoje razlozi da visoki predstavnik djeluje”, dodaju u CIK-u.

    Centralna izborna komisija BiH je prethodno predložila da 11,7 miliona KM za izbore bude obezbjeđeno iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina.

    Međutim, zbog povećanja cijena ponuđača za štampanje listića, CIK je u petak uputio pismo Savjetu ministara BiH u kojem su zatražena dodatna sredstva tako da za izbore sada treba 12,5 miliona KM.

    U CIK-u su kazali i da imaju spremna određena rješenja, ali da sada ne bi govorili o čemu je riječ.

  • Članovi CIK-a rigidniji od političara

    Članovi CIK-a rigidniji od političara

    Otvorene političke poruke koje su stigle iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH nakon što su raspisani opšti izbori ukazuju da su pale sve maske i da je ta institucija potpuno u rukama političkih elita, što je veoma opasno.

    Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” o riječima prvog čovjeka CIK-a Suada Arnautovića, koji je u obraćanju podvukao kako se u BiH još biračko pravo za Predsjedništvo BiH, Dom naroda, predsjednika i potpredsjednike RS, predsjednika i potpredsjednike FBiH temelji na etnicitetu i entitetu. To je za njega, kako je kazao, segregacijski ekskluzivitet u kojem etnicitet i mjesto življenja determinišu slobode, uz naglasak da je neprihvatljivo diskriminaciono političko razdvajanje birača. Taj stav je izazvao salvu reakcija u Srpskoj, odakle upozoravaju da su Arnautovićeve poruke na fonu rušenja ustavnog poretka i stavova SDA, koja želi jedinstvenu BiH, bez entiteta.

    Predsjedavajuća Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać podvlači da je prvi čovjek CIK-a riječima koje je izgovorio demaskirao u šta se pretvorila ta komisija. Iako bi trebalo da bude tehnički organ u procesu, naglasila je, ne samo da dozvoljavaju sebi i neke zakonodavne ingerencije, već hoće da budu kreatori nekih unutrašnjih odnosa.

    • Idu do te mjere da tumače unutrašnje uređenje. Pravo pitanje jeste čiju to politiku sprovode i ko im je to dao za pravo, osim partija čije interese zastupaju, a koje podržavaju ovakav sastav CIK-a. Tu hrabrost im je dalo i pravosuđe, koje nema veze sa pravom, stavom da nema ništa sporno prilikom njihovog imenovanja – kaže Novaković Bursać.

    Za nju to jasno pokazuje da je na sceni sinhronizovano djelovanje iz jednog centra u Sarajevu koje usklađuje i odluke Suda i CIK-a.

    • A u kojem to političkom pravcu ide, to je sve rečeno. Zanimljivo je da se u to skladno uklapaju SDS i PDP, ali to oni treba da objašnjavaju biračima, a mi ćemo se potruditi da im objasnimo – zaključila je.

    Sličan stav dijeli i šef Srpskog kluba i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

    • CIK BiH se ponaša kao strana u procesu, odnosno da nema nepristrasnu ulogu i onu regulatora. Umjesto da učini proces dostupnijim građanima, svoje dejstvo usmjerava za jedne, a protiv drugih političkih opcija, što je neprihvatljivo i može ozbiljno kompromitovati izborni proces – kazao je Stevandić za “Glas”.

    Osim Arnautovića, politički stav iznio je i Vlado Rogić, iz reda Hrvata u CIK-u. Rogić, naime, jedini od svih članova komisije nije glasao za to da izbori budu održani 2. oktobra, tvrdeći, kao i stranke okupljene oko HDZ-a BiH, da nema formalno-pravnih uslova za njihovo sprovođenje.

    Podsjetio je da je Ustavni sud BiH u presudi “Ljubić” ukinuo dio odredbi Izbornog zakona, kada je u pitanju delegiranje delegata iz kantona u federalni Dom naroda.

    Bjelica Prutina: Svako odgovara za svoje izjave

    Član CIK-a iz reda srpskog naroda Vanja Bjelica Prutina za “Glas Srpske” kaže da svako odgovora za svoje stavove i stoji iza svojih izjava.

    • To nije stav CIK-a. Moj utisak je da su pojedini članovi CIK-a govorili o presudama Evropskog suda za ljudska prava, odnosno Ustavnog suda BiH, koje nisu sprovedene. Ne treba da se bavimo politikom. Ja se bavim isključivo Izbornim zakonom i poštujem važeći – rekla je Bjelica Prutina, dok sa drugim članom iz reda Srba Jovanom Kalabom juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.