Oznaka: Cik

  • Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora

    Šmit nametnuo odluku o finansiranju Opštih izbora

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg ne priznaje Republika Srpska, nametnuo je danas odluku o finansiranju Opštih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini.

    U Sarajevu se danas održava i dvodnevna sjednica PIK-a na kojoj prisustvuje Šmit.

    Praktično, Šmit je nametnuo Odluku o finansiranju izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine.

    “Nakon što sam provjerio zaključio sam da je dobra ali ne dovoljno”, rekao je Šmit misleći na odluku Savjeta ministara BiH kojom je obezbjeđno 9,7 miliona KM za izbore, i to na način da je RAK posudio CIK-u taj novac.

    Šmit je rekao da je jutros prikupio detaljne informacije na sastanku sa Ministarstvom finansija BiH i CIK-om te da je da jasno da izdvojena sredstva nisu ni najmanje dovoljna.

    “Budući da finansiranje izbora još nije u potpunosti obezbijeđeno potrebno je hitno osigurati da se izbori održe na vrijeme. Ovom odlukom nalažem sljedeće, a to je da će CIK dobiti iznos od 12,5 miliona KM koji je inicijalno određen za pripremu”, rekao je Šmit ističući da tom odlukom pravosnažno se mijenja odluka Savjeta ministara i dodjeljuje novac CIK-u.

  • CIK BiH: Odluka Savjeta ministara BiH ne omogućava održavanje opštih izbora

    CIK BiH: Odluka Savjeta ministara BiH ne omogućava održavanje opštih izbora

    Današnja odluka Savjeta ministara BiH ne omogućava održavanje opštih izbora u BiH 2. oktobra, objavila je Centralna izborna komisija BiH na svom Twitter nalogu.

    “Sada samo posebna odluka OHR-a na puni iznos zahtijevan od CIK BiH sa svim ekonomskim kodovima omogućava da CIK provede opšte izbore u BiH 2. oktobra 2022. godine”, navedeno je u objavi.

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je danas Nacrt budžeta za 2022. godinu, ali i odluku kojom se obezbjeđuje 9,7 miliona KM za održavanje opštih izbora u oktobru ove godine.

    Odluka podrazumijeva da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), Centralnoj izbornoj komisiji BiH pozajmi 9,7 miliona KM koje će vratiti nakon što u konačnici bude usvojen budžet za 2022. godinu.

    Inače, CIK je za održavanje izbora tražio 12,5 miliona KM i pitanje je odakle će se i da li će se obezbijediti dodatnih 2,8 miliona KM koje trebaju CIK-u.

    Rok za obezbjeđenje novca za izbore bio je 19. maj ali nekoliko prethodnih pokušaja da se na Savjetu ministara BiH donese odluka o finansiranju izbora nisu imali podršku svih ministara.

    Savjet ministara danas je usvojio da se za finansiranje opštih izbora odobri 9.728.000 KM od dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pretplatnih sistema.

    Odluka o odobravanju privremenog korištenja dijela sredstava od dozvola usvojena je na prijedlog Ministarstva finansija.

    Predsjednik CIK-a Suad Arnautović ranije je izjavljivao da je za oktobarske izbore potrebno 12,5 miliona KM iz budžeta BiH, uz napomenu da je ovaj iznos za 800.000 KM veći od prvobitno traženog, jer su u međuvremenu drastično porasle cijene robe i usluga.

  • CIK pozajmio novac od RAK-a, obezbijeđeno 9,7 miliona KM za izbore

    CIK pozajmio novac od RAK-a, obezbijeđeno 9,7 miliona KM za izbore

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Nacrt budžeta za 2022. godinu ali i odluku kojom se osigurava 9,7 miliona KM za održavanje opštih izbora u oktobru ove godine.

    Odluka podrazumijeva da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), Centralnoj izbornoj komisiji BiH pozajmi 9,7 miliona KM koje će vratiti nakon što u konačnici bude usvojen budžet za 2022. godinu.

    Inače, CIK je za održavanje izbora tražio 12,5 miliona KM i pitanje je odakle će se i da li će se obezbjediti dodatnih 2,8 miliona KM koje trebaju CIK-u.

    Rok za obezbjeđenje novca za izbore bio je 19. maj ali nekoliko prethodnih pokušaja da se na Savjetu ministara BiH donese odluka o finansiranju izbora nisu imali podršku svih ministara.

  • CIK: Objavljen birački spisak, građani da provjere podatke

    CIK: Objavljen birački spisak, građani da provjere podatke

    Izvod iz Privremenog biračkog spiska za opšte izbore od danas je izložen javnosti do 4. jula, saopštila je Centralna izborna komisija CIK BiH i pozvala sve državljane BiH s biračkim pravom da izvrše uvid.

    Izborne komisije dužne su da izlože izvode u elektronskoj ili u štampanoj formi u propisanom roku u centru za birački spisak, mjesnim zajednicama, na internet stranici opštine/grada ili izborne komisije i drugim pogodnim mjestima utvrđenim planom izlaganja Privremenog biračkog spiska.

    Na taj način birači mogu da pristupe, provjere i izvrše ispravku ili dopunu svojih podataka kod nadležnog organa, te se opredijele za biračku opciju /opština, odnosno mjesto glasanja i način glasanja – lično ili u odsustvu/.

    Ukoliko izborna komisija ocijeni da u određenom naseljenom mjestu, zbog nemogućnosti elektronske provjere birači neće biti u mogućnosti provjeriti svoje podatke, izvod iz Privremenog biračkog spiska za biračko mjesto koje se nalazi u tom naseljenom mjestu će se odštampati i izložiti na pogodno mjesto za izlaganje s ciljem dostupnosti navedenim biračima.

    CIK poziva sve državljane BiH s biračkim pravom da izvrše uvid u izvode iz Privremenog biračkog spiska, te da ukoliko utvrde potrebu za ispravkom i dopunom svojih podataka odmah kontaktiraju nadležni matični ured i centar za birački spisak kako bi se izvršile potrebne ispravke ili dopune.

    “Pozivamo sve one koji imaju informaciju da se na izvodima nalaze imena lica koja su umrla da o tome odmah obavijeste nadležni matični ured i centar za birački spisak kako bi se pokrenule procedure upisa tih lica u matičnu knjigu umrlih i da bi se izvršilo brisanje podataka tih lica sa biračkih spiskova koji će se koristiti za potrebe provođenja opštih izbora”, navodi se u saopštenju.

    Izvod iz Privremenog biračkog spiska izrađen je sa stanjem na dan raspisivanja izbora, odnosno 4. maja u elektronskoj verziji, po osnovnim izbornim jedinicama i biračkim mjestima sa prethodnih izbora.

    Izvod ne sadrži podatke o jedinstvenom matičnom broju i adresi birača, te je s tim u vezi CIK dostavila izvod iz Privremenog biračkog spiska opštinskim/gradskim izbornim komisijama.

    Iz CIK-a napominju da se izvod iz Privremenog biračkog spiska izlaže na uvid javnosti u periodu od 120 do 90 dana prije dana održavanja izbora.

    Izlaganje izvoda iz Privremenog biračkog spiska na uvid javnosti izuzetno je značajno u segmentu tačnosti, ažurnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska, napominju iz CIK-a.

    Opšti izbori u BiH zakazani su za 2. oktobar ove godine.

  • Stevandić ističe da će Vasić uložiti žalbu na odluku CIK BiH

    Stevandić ističe da će Vasić uložiti žalbu na odluku CIK BiH

    Narodni poslanik Kostadin Vasić još nije iscrpio sve pravne lijekove u vezi sa presudom i odlukom Centralne izborne komisije CIK, gdje će uložiti žalbu, izjavio je Srni predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.

    Stevandić kaže da će Ujedinjena Srpska odgovoriti na najbolji način na odluku CIK da oduzme poslanički mandat Vasiću i istakao da je riječ o čovjeku koji je “stvarao Republiku Srpsku i borio se protiv narko-mafije i raznih vrsta zloupotreba”.

    On je rekao i da se u javnosti malo zna da je Vasić imao sukob sa čovjekom koji je narko-diler, koji je presuđen i ležao je sedam godina zatvora u Njemačkoj, nakon čega je deportovan iz te zemlje i došao u Zvornik.

    – Taj čovjek je 2017. godine provocirao i napadao Vasića. Nažalost, epilog je takav da je narodni poslanik Kostadin Vasić, koji se borio za Republiku Srpsku i koji se bori protiv narko-mafije inkriminisan, dok je presuđeni narko-diler potpuno zaštićen i od njega je napravljena žrtva – kaže Stevandić i dodaje da narko mafija može da bude srećna.

    Stevandić je napomenuo da za njega najveće razočarenje predstavljaju poruke društvu da narko-mafija ima takav uticaj da tako štiti ljude koji su nesporno presuđivani.

    Stevandić je i poručio da će Ujedinjena Srpska biti bar pet puta jača tokom i nakon izbora.

    Centralna izborna komisija BiH (CIK) na današnjoj sjednici utvrdila je prestanak mandata poslaniku Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Kostadinu Vasiću, rekla je Srni portparol CIK-a Maksida Pirić, te navela da ta odluka još nije pravosnažna jer Vasić ima pravo žalbe u roku od dva dana.

    Vasić, koji je i vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, nedavno je pravosnažno osuđen na deset mjeseci zatvora.

  • Dojava o bombi stigla i na adresu Centralne izborne komisije BiH

    Dojava o bombi stigla i na adresu Centralne izborne komisije BiH

    Na adresu Centralne izborne komisije BiH jutros je stigla dojava o prijetnji eksplozivnom napravom u zgradi.

    “Danas, u 9.30 časova, policija Kantona Sarajevo je obaviještena od strane dežurnog u Operativnom centru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH da su isti zaprimili dojavu da je putem e-maila na adresu Centralne izborne komisije zaprimljena dojava o prijetnji eksplozivnom napravom u zgradi pomenute institucije”, rekli su iz MUP-a KS.

    Kako navode, policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju lokalitet na kojem se nalazi objekat na koji se odnosi zaprimljena dojava.

    “Policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH u saradnji s policijskim službenicima Uprave policije, obaviće KDZ pregled objekta i potom uviđaj pod nadzorom nadležnog tužilaštva”, navodi se u saopštenju.

  • CIK: Iznos predviđen u budžetu za izbore nedovoljan, rok još dva dana

    CIK: Iznos predviđen u budžetu za izbore nedovoljan, rok još dva dana

    Prema saznanjima Centralne izborne komisije BiH, Nacrt Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu koji bi se trebao naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH u djelu rashoda predviđa ukupan iznos od 13.003.000 KM, odnosno nedovoljan iznos u odnosu na zahtjev CIK-a BiH.

    U odnosu na potrebna sredstva nacrt budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH je niži za 2.800.000 KM, navode.

    “Centralna izborna komisija BiH je u osnovnom budžetskom zahtjevu za 2022. Godinu iskazala potrebu za Centralnu izbornu komisiju BiH u iznosu od 12.858.000 KM od čega 9.768.000 KM za Program posebnih namjena – provedba Općih uzbora 2022. godine. CIK BiH je dostavio i Aneks budžetskog zahtjeva za uvećanje sredstava za provedbu Općih izbora 2022. godine za dva miliona KM zbog planiranog uvećanja naknada za članove biračkih odbora”, ističu iz CIK-a.

    Obzirom da su osnovni budžetski zahtjev i Aneks budžetskog zahtjeva dostavljeni u 2021. godini, zbog inflacije i povećanja cijena roba i usluga, Centralna izborna komisija BiH je dostavila i zahtjev za dodatnih 800.000 KM za provedbu Općih izbora 2022. godine.

    “Naglašavamo, zahtjev Centralne izborne komisije BiH za 2022. godinu iznosi 15.658.000 (nije uključeno eventualno povećanje plaća državnih službenika) od čega 12.568.000 KM za provedbu Općih izbora 2022. godine. Pozivamo Vijeće ministara BiH da prilikom razmatranja i usvajanja Nacrta Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu uvaži naprijed navedene činjenice, odnosno pozivamo nadležne da predloženi Nacrt usklade sa budžetskim zahtjevom Centralne izborne komisije BiH i da ga usklađenog dostave u daljnju proceduru”, saopćeno je iz CIK-a.

    Posebno ističu da sredstva za provedbu Općih izbora 2022. godine trebaju biti operativna u naredna dva dana tj. do 2. juna i da je u vezi s tim neophodno da Vijeće ministara BiH donese posebnu odluku o finansiranju Općih izbora 2022. godine, jer u suprotnom će njihovo održavanje 2. oktobra biti najozbiljnije ugroženo.

  • Arnautović zbog Šešelja šokirao kolege u CIK-u

    Arnautović zbog Šešelja šokirao kolege u CIK-u

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH nakratko je prekinula sjednicu jer je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, mimo ranije prakse i bez znanja ostalih članova CIK-a, pokušao da ova institucija ne ovjeri učešće na izborima Srpske radikalne stranke – dr Vojislav Šešelj, a u jednom trenutku postavilo se i pitanje da li će zbog Arnautovićevog načina rada CIK biti sposoban da sprovede predstojeće izbore.

    Ono što je najviše zasmetalo, prije svih, Vanji Bjelici Prutini i Vladi Rogiću, članovima Centralne izborne komisije BiH, jeste to što je Arnautović iznio niz političkih stavova pokušavajući da ospori ime Srpske radikalne stranke – dr Vojislav Šešelj. Obrazlažući svoj prijedlog, pored toga što je Šešelja nazvao ratnim zločincem, Arnautović je u nekoliko navrata politiku ove stranke optužio za “propagiranje velikosrpske zločinačke ideologije”, stvaranje “velike Srbije u čijem sastavu bi bila i Bosna i Hercegovina”.

    “Upravo realizacija takve ideologije i politike u praksi za vrijeme agresije na suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine rezultirala je brojnim masovnim i pojedinačnim zločinima počinjenim pretežno nad Bošnjacima, uključujući i počinjeni zločin genocida”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

    Nakon što je Arnautović završio svoje izlaganje, reagovala je Bjelica Prutina, naglašavajući da to što predsjednik CIK-a radi u najmanju ruku nije korektno te da je “blago rečeno šokirana”.

    “Bilo bi korektno da ste pitanje iznijeli na kolegijumu. Nemam ništa protiv Vašeg mišljenja, ali kao član CIK-a treba da znamo o čemu će se raspravljati na sjednici, a ne kad se upale kamere”, rekla je Bjelica Prutina.

    Slično je reagovao i Rogić, a njega je djelimično podržao i Željko Bakalar, član CIK-a, koji je rekao da bez obzira na svoje lično mišljenje, neće podržati Arnautovićev prijedlog jer CIK treba da se bavi isključivo onim što mu zakon pripisuje.

    “Ako ćemo ovako dalje raditi, neće nam pomoći sve pare ovog svijeta da sprovedemo izbore”, rekao je Rogić.

    I pored brojnih negodovanja, Arnautović je insistirao da se o njegovom prijedlogu glasa, pokušavajući “podvaliti” da se o ovjeri političkih partija glasa zbirno za sve, a posebno za njegov prijedlog. Na kraju ni samim članovima CIK-a nije bilo jasno o čemu glasaju, a nakon što su čak četiri člana tražila pauzu, Arnautović je prekinuo sjednicu, koja je nastavljena nekoliko trenutaka kasnije. Na kraju je CIK ovjerio prijave 59 političkih stranaka i osam nezavisnih kandidata koji u potpunosti ispunjavaju zakonom propisane uslove za učešće na opštim izborima.

    Kada je riječ o Srpskoj radikalnoj stranci – dr Vojislav Šešelj, četiri člana CIK-a bila su da se ova stranka ovjeri za učešće na izborima jer registracija imena stranke nije u njihovoj nadležnosti, već nadležnosti sudova, dok su Aranutović i Ahmet Šantić glasali protiv ovjere te stranke, a s obzirom na ishod glasanja, o ovjeri te stranke biće riječi na narednoj sjednici CIK-a.

    Osim toga CIK nije ovjerio učešće na izborima za 32 političke stranke i one će biti obaviještene o nedostacima prijave i imaće rok od dva dana od dana prijema obavještenja, tačnije do ponedjeljka, 30. maja, da otklone nedostatke.

    Novac za izbore biće obezbijeđen
    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekli su da će biti obezbijeđen novac za predstojeće opšte izbore u BiH te da se sve aktivnosti za sprovođenje izbora mogu odvijati.

    “Ponudio sam da Republika Srpska i FBiH plate svoj dio. Ne znam u čemu je problem. Mogu biti date i pozajmice i kada BiH bude imala usvojen budžet, vratiće 12 miliona KM potrebnih za finansiranje izbora”, rekao je Dodik, ponavljajući da BiH nije normalna zemlja i da se ne smije imati iluzija da će rješavanjem navedenog pitanja svi problemi biti otklonjeni.

  • CIK se raspada, članovi posvađani

    CIK se raspada, članovi posvađani

    Sjednica Centralne izborne komisije BiH prekinuta je na kratko zbog “svađe” članova Centralne izborne komisije.

    Naime, Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, mimo znanja ostalih članova CIK, na sjednici je predložio da se za učešće na izborima ne ovjeri Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj pod tim imenom.

    “Predložio bih CIK-u da ovu stranku obavijesti da korigira naziv u svom imenu tako što će u izborne svrhe neovisno od toga kako je sud riješio ovaj dio naziva dr Vojislav Šešelj izostaviti”, rekao je Arnautović.

    Objašnjavajući ovaj prijedlog, Arnautović je iznio niz političkih stavova, pozivajući se na izmjene Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH.

    On je naveo da je dr Vojislav Šešelj “presuđeni ratni zločinac”, navodeći da se ta stranka zalaže za veliku Srbiju, da ta stranka baštini borbu za ujedinjenje svih srpskih zemalja, a to znači “borba za propagiranje velikosprske idelogije”.

    Nakon ovih Arnautovićevih riječi reagovali su Vanja Bjelica Prutina i Vlado Rogić, članovi Centralne izborne komisije BiH, koji su nakon kraće prepirke zatražili pauzu.

    “Bilo bi korektno da ste pitanje iznijeli na kolegijumu. Nemam ništa protiv vašeg mišljenja, ali kao član CIK treba da znamo o ćemu će se raspravljati na sjednici, a ne kad se upale kamere”, rekla je Prutina.

    I Vlado Rogić rekao je da se radi o krupnom pitanju i da Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj ima odbornike te da je način na koji Arnautović vodi sjednicu iznenađujući.

    “Nije vam to korektno. Ovo su politička pitanja i ne slažem se s uvođenjem političkih pitanja za ovaj sto. Vidite da nije dobar način da uopšte krenemo u izborni proces. Ako ćemo ovako dalje raditi, neće nam pomoći sve pare ovog svijeta da provedemo izbore”, rekao je Rogić.

    Uprkos protivljenju većine članova, Arnautović je insistirao da se o njegovom prijedlogu glasa, međutim ni samim članovima CIK nije bilo jasno kako i na koji način, a nakon svega uslijedila je pauza.

    Nakon pauze, članovi CIK-a izjašnjavali su se pojedinačno o registraciji svake političke stranke, a u slučaju Srpske radikalne stranke dr Vojislav Šešelj, četiri člana CIK-a bila su za registraciju ove stranke, a Arnautović i Ahmet Šantić bili su protiv, tako da će zbog ovog slučaja morati biti održana nova sjednica CIK-a.

  • CIK utvrdio da je Ujedinjena Srpska ovjerila učešće na Opštim izborima

    CIK utvrdio da je Ujedinjena Srpska ovjerila učešće na Opštim izborima

    Na 22.sjednici Centralne izborne komisije koja je održana 27.maja 2022. godine utvrđeno je da je Ujedinjena Srpska dostavila svu potrebnu dokumentaciju u zakonom propisanom roku, te je donesena Odluka da se Ujedinjena Srpska ovjerava za učešće na Opštim izborima 2022. godine. Ujedinjena Srpska je u potpunosti ovjerena za učešće na nivoima vlasti na koje je i predala prijavu i to: za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika Republike Srpske kao i za sve kantone.