VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Knežević najavio da podnosi zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju, Šmit reagovao

    Knežević najavio da podnosi zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju, Šmit reagovao

    Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko Knežević izložen je neprihvatljivom pritisku neodgovornih političara, rekao je danas Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    Šmit je rekao kako podrivanje nezavisnosti bilo kojeg sudije protivno je osnovama vladavine prava i predstavlja antiustavni akt.

    Šmit je pozvao delegate u NSRS da prekinu “kampanju pritiska” na sudiju Kneževića i Ustavni sud BiH, te da ispune svoju obavezu poštovanja Ustava BiH.

    – Napadi na nezavisnost pravosuđa krše vladavinu prava i Ustav BiH – rekao je Šmit, objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu OHR, piše N1.

    Šmit je rekao kako podrivanje nezavisnosti bilo kojeg sudije protivno je osnovama vladavine prava i predstavlja antiustavni akt.

    Šmit je pozvao delegate u NSRS da prekinu “kampanju pritiska” na sudiju Kneževića i Ustavni sud BiH, te da ispune svoju obavezu poštovanja Ustava BiH.

    – Napadi na nezavisnost pravosuđa krše vladavinu prava i Ustav BiH – rekao je Šmit, objavljeno je na zvaničnom Tviter profilu OHR, piše N1.

    Inače, Venecijanska komisija je juče izrazila “ozbiljnu zabrinutost” zbog poziva Narodne skupštine Republike Srpske upućenog potpredsjedniku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatku Kneževiću da podnese ostavku.

    – Osnovna je garancija nezavisnosti Ustavnog suda da njegovi članovi ne mogu biti opozvani, smijenjeni, niti od njih može biti zatraženo da podnesu ostavku na političkim osnovama od strane onih koji su ih imenovali -rekli su u Venecijanskoj Komisiji i pozvali Narodnu skupštinu Republike Srpske da povuče svoj poziv za ostavku Kneževića.

    U Ustavnom Sudu Bosne i Hercegovine Zlatko Knežević je jedini sudija iz Srpske. Za Glas Srpske je potvrdio kako će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju i očekuje da ta procedura bude završena do kraja godine.

    – Za nekoliko mjeseci ispunjavam uslove za prijevremenu penziju – rekao je Knežević.

  • Šmit: Oni koji se igraju sa secesijom trpjeće velike posljedice

    Šmit: Oni koji se igraju sa secesijom trpjeće velike posljedice

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC) rekao je da oni koji se igraju sa secesijom, igraju se sa budućnosti i da će trpjeti velike posljedice.

    On je rekao i da je neprihvatljivo pričati o secesiji te da niko nema pravo na to i da međunarodna zajednica traži da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

    “Dodiku neću dati tu čast da otkrijem koji su to koraci koji će se poduzeti, ali mora biti svjestan činjenice da koraci mogu biti povučeni”, rekao je Šmit.

    Takođe, Šmit je rekao da su problematični nedavni potezi organa vlasti u Republici Srpskoj koji su povučeni, a kojima se ograničava sloboda govora i djelovanja civilnog društva.

    Ipak, Šmit je rekao i da su u međunarodnoj zajednici ohrabreni te da vide da se otvaraju neke mogućnosti za budućnost i saradnju te da na dnevni red treba staviti pitanje državne imovine, a stručnjaci koji rade na tom pitanju, a koje je angažovao OHR, treba da budu van javnosti.

    “Radi se o tehničkom pitanju koje nije riješeno i ono mora biti riješeno”, rekao je Šmit naglašavajući da nije potrebno da neko bude vlasnik imovine da bi njome upravljao.

    Inače, PIC je zaključio i da se BiH suočava s krupnim izazovima, uključujući i “secesionističke prijetnje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj i napore kojima se podrivaju država i njene institucije”.

    “Upravni odbor PIC-a poziva vlasti RS da se konstruktivno angažuju u radu državnih institucija i podržavaju vladavinu prava, kao i da se suzdrže od bilo kakvog pritiska na sudije Ustavnog suda BiH. Upravni odbor PIC-a razmatrao je rizike po demokratiju u BiH koji proističu iz nedavnih poteza vlasti RS usmjerenih ka ograničavanju slobode govora i djelovanja civilnog društva, te stigmatiziranju pripadnika manjina. Ove aktivnosti nanose duboku štetu svim građanima”, zaključeno je u saopštenju OHR-a nakon dvodnevne sjednice PIC-a.

    Takođe, pozvali su i vlasti da se poboljša integritet izbornog procesa na način da se revidira pravni okvir kako bi se sprovele preporuke OEBS/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.

    “U svjetlu brojnih navoda o teškim izbornim krađama koje su negativno obilježile izbore 2022. godine, organi vlasti ovaj cilj treba da ispune, što je prije moguće kako bi osigurali da se opštinski izbori planirani za 2024. godinu održe u okviru kojim se osigurava veća transparentnost i jači integritet izbornog procesa”, saopšteno je iz OHR-a nakon sjednice PIC-a.

  • Šmit najavio nove intervencije ako dođe do blokade institucija BiH

    Šmit najavio nove intervencije ako dođe do blokade institucija BiH

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, najavio je da će ponovo intervenisati u zakonodavstvu ako ponovo dođe do blokade institucija.

    Šmit je uvjeren da je ranijim intervencijama u Izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH doveo do deblokade i pomogao napretku zemlje prema EU.

    – Morate shvatiti da će postojati odgovor na svaku blokadu jer postoji obaveza – rekao je Šmit u intervjuu za Glas Amerike u odgovoru na pitanje da li će nastaviti sa intervencijama na zakonskim rješenjima i drugim BiH propisima.

    Visoki predstavnik ima široka ovlaštenja u BiH, koja je upotrebio i na dan održavanja opštih izbora u oktobru prošle godine i krajem aprila ove godine, kada je omogućio izbor nove vlade u Federaciji BiH, čemu se oštro protivila Stranka demokratske akcije (SDA) budući da je izbačena iz vladajuće koalicije koju sada čine stranke probošnjačke trojke okupljene oko SDP-a BiH i grupacije Hrvatskog narodnog sabora BiH.

    Šmit vjeruje da je njegova intervencija imala efekat, kada je formirano rukovodstvo Federacije BiH, popunjen Ustavni sud i imenovana nova federalna vlada, na što se čekalo godinama, čime je, navodi se, deblokiran evropski put BiH.

    Šmit je odbacio kao neosnovane prigovore SDA Bakira Izetbegovića o pristranosti.

    – SDA je izgubila predsjedničke izbore 2. oktobra (2022), inače, bez ikakvog doprinosa s moje strane. Sami su odgovorni za svoj poraz – naveo je Šmit.

    On vjeruje i da će njegove intervencije u vezi sa Izbornim zakonom BiH pogodovati političkom pluralizmu, odbacujući prigovore da je izmjenama tog zakona i Ustava pogodovao vodećoj hrvatskoj stranci, HDZ BiH.

    – Moja odluka će doprinijeti živopisnijem spektru različitih stranaka, ne samo kada su u pitanju nacionalne grupe nego i građani. Tako da sam uvjeren da smo na pravom putu – rekao je Šmit.

  • Tokom obraćanja Šmita novinari na pauzi

    Tokom obraćanja Šmita novinari na pauzi

    Kristijan Šmit predstavio je izvještaj o BiH danas na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku.

    Idok mediji u BiH prenose izvještaje iz Njujorka, neki plaču zbog gubitka vlasti, dok drugi slave, a Željka Cvijanović napušta sjednicu, zanimanje za BiH i šta se u njoj radi u svijetu ne postoji.

    Da BiH nije bitna svjetskoj javnosti govori i činjenica da nakon današnje sjednice nije bilo novinara u holu.

    – Ono što vam mogu prenijeti kao zapažanje iz UN, gdje je danas Savjet bezbjednosti raspravljao o BiH, jeste to da nema nikakvog zanimanja za tu tematiku među novinarima. Ja sam bio jedini na lokaciji ispred Savjeta bezbjednosti, a tu obično vrvi od predstavnika medija – objavio je novinar Ivica Puljić, piše BosnaInfo.

  • Cvijanović: Napustila sam zasjedanje jer Šmit nastavlja sa pravljenjem eksperimenta od BiH

    Cvijanović: Napustila sam zasjedanje jer Šmit nastavlja sa pravljenjem eksperimenta od BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH napustila je zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN tokom obraćanja Kristijana Šmita.

    Napustila sam, jer nije verifikovan u Savjetu bezbjednosti UN, jer nastavlja sa pravljenjm eksperimenta od BiH, stavljajući se iznad demokratski izabranih institucija, za šta mu Dejtonski sporazum nije dao mandat. I neki dan je izjavio: “Јa sam taj koji odlučuje”, a ja mu poručujem mi smo ti koji odlučujemo jer nas je narod izabrao – objavila je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Šmitovom obraćanju nisu prisustvovali ni šefovi stalnih misija Rusije i Kine pri UN, koje ga ne priznaju kao visokog predstavnika u BiH.

  • Šmit tvrdi da je izjava lidera RS akcioni plan za secesiju, Rusija tražila da se on udalji

    Šmit tvrdi da je izjava lidera RS akcioni plan za secesiju, Rusija tražila da se on udalji

    zjava koju su vladajuće partije u Republici Srpskoj potpisale je akcioni plan za secesiju od BiH, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg RS ne priznaje, na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a posvećenoj stanju u BiH.

    Šmit je rekao da je secesionistička retorika liderstva u RS dramatično porasla u narednom periodu, i dodao da to predstavlja jedan od ključnih izazova za BiH.

    “Milorad Dodik, predsjednik RS, otvoreno poziva na nezavisnost RS, a čak je i javno govorio o priključivanju RS Srbiji”, rekao je Šmit i dodao da je dobio uvjeravanja iz Srbije i Hrvatske da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    Pozdravio je uklanjanje naziva ulica u Mostaru po ustaškim zvaničnicima iz Drugog svjetskog rata i pohvalio brzo formiranje vlasti na nivou BiH i RS nakon proteklih izbora, ali je dodao da je morao intervenisati kako bi vlada FBiH bila izabrana u skladu s voljom građana tog entiteta.

    Naglasio je da je prekidanje slavljenja ratnih zločinaca i negiranje genocida važno za formiranje moderne nacije u BiH.

    Pohvalio je doprinos rejsa Kavazovića, vođe Islamske zajednice u BiH, religijskom dijalogu, što se može protumačiti kao pokušaj da smanji negativan uticaj koji je njegov pisani izvještaj izazvao zbog rejsovog referisanja na rat.

    “On je lično doživio poniženja tokom rata i sada je jako uključen u međureligijski dijalog i pomirenje. To jako cijenim”, rekao je Šmit.

    Rusija: Šmit nema legitimitet
    Vasili Nebenzja, ambasador Rusije, je na početku sjednice tražio da se Šmit udalji sa sjednice, jer, kako je rekao, on nema legitimitet Savjeta bezbjednosti da bude visoki predstavnik.

    Nakon što je to odbijeno, on je rekao da Rusija prihvata da se on obrati na sjednici u svojstvu običnog građanina.

    Britanija: Vlasti u RS nastavljaju da potkopavaju državne institucije BiH
    Britanski predstavnik je rekao da Šmit igra važnu ulogu u doprinosu stabilnoj i sigurnoj BiH.

    Pozdravio je formiranje federalne vlade uz žaljenje da je Šmit morao da interveniše.

    Istakao je da je UK zabrinuta zbog opasne retorike koju ispoljavaju vlasti RS.

    “Vlasti u RS nastavljaju da potkopavaju državne institucije BiH u pokušaju da naštete integritetu države. Nedavni autoritarni legislativni potezi prijete miru i stabilnosti u BiH i cijelom regionu”, rekao je on.

    Naglasio je da UK pruža punu podršku implementaciji Dejtonskog sporazuma i visokom predstavniku, ističući da ostaje privržena Dejtonskom sporazumu.

    Kina: Poštujemo izbor ljudi u BiH da izaberu svoju budućnost
    Kineski predstavnik je rekao da Kina poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet BiH i da poštuje izbor ljudi u BiH da izaberu svoju budućnost, kao i konstruktivnu ulogu susjednih zemalja. Rekao je da Kina smatra da postoji etablirana praksa kako se imenuje visoki predstavnik, naglasivši da je upotreba bonskih ovlaštenja izazvala veliku kontraverze u zemlji. Pozvao je na pošten i balansiran pristup međunarodne zajednice prema BiH u skladu s potrebama ljudi u zemlji.

    “Nametanje jednostranih sankcija koje nisu odobrene od strane Savjeta bezbjednosti nisu utemeljene na međunarodnom pravu. To može samo intenzivirati sanbkcije i zato pozivamo da se prestane s tim i s miješanjem u unutrašnje stvari u zemlji”, rekao je on.

    Nebenzja optužio Zapad
    Nebenzja je optužio Zapad za izazivanje krize u zemlji, posebno kroz djelovanje OHR-a i zapadnih ambasadora. Rekao je da oni otvoreno izazazivaju produbljavanje podjela među narodima i strankama, i zloupotrebljavaju ulogu koju su dobili Dejtonskim sporazumom. Takođe je naglasio da Šmitov izvještaj ne smatraju legalnim dokumentom.

    “Posebno smo zabrinuti djelovanjem samoproglašenog visokog predstavnika. Savjet za provođenje mira se ranije usaglasio da se to transferiše narodu BiH. Sve je to uklonjeno i zaboravljeno”, rekao je on. Dodao je da je BiH suverena i nezavisna zemlja u kojoj se Šmit ponaša kao kolonijalni gospodar. Rekao je da je odluka Rusije da napusti PIC opravdana, a da OHR treba zatvoriti.

    Ustvrdio je da se sva krivnja pokušava svaliti na Srbe u BiH, a EUFOR-u je poručio da se bave samo bezbjednosnim problemima.

    Pozvao je Savjet bezbjednosti da prouče izvještaj koji je poslala Vlada RS, za koji tvrdi da sadrži činjenice o situaciji.

    Američki predstavnik: Lokalni lideri da se izdignu iznad etno nacionalizma
    Američki predstavnik je rekao da njegova zemlja podržava prosperitetnu budućnost BiH u evroatlanskim integracijama, i nakon formiranja vlasti u FBiH pozvao sve da rade na reformama.

    Rekao je da lokalni lideri moraju da se izdignu iznad etno nacionalizma i da se posvete transparentnoj i efikasnoj vladanju.

    “Secesionistička retorika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i napadi na temeljna prava i slobode vode ka opasnom izolacionističkom autoritarnom putu. On je pozvao na ‘specijalne snage’ koje treba da posmatraju međuentitetsku liniju što bi moglo da dovede do meke podjele zemlje. Preduzeo je korake ka potkopavanju državnih institucija, ućutkuje medije i građansko društvo, targetira LGBTQ pojedince i podiže tenzije i bezbjednosna pitanja”, rekao je on i dodao da SAD pružaju podršku Šmitu.

    Rekao je da OHR igra ključnu ulogu u implementaciji civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma, kao i visokog predstavnika, uključujuči i upotrebu bonskih ovlaštenja dok se ne sprovede Dejtonski sporazum. Takođe je pozvao da se da podrška EUFOR-u u njegovoj misiji.

    Rekao je da su SAD posvećene eliminaciji korupciji i dodaju da idalje podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter zemlje.

  • Kalabuhov: Rusija ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita

    Kalabuhov: Rusija ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da očekuje izbalansiran pristup u Savjetu bezbjednosti UN prema BiH i izrazio nadu da će Dejtonski mirovni sporazum, čiji je Ruska Federacija garant, biti temelj kada je riječ o zaštiti prava entiteta.

    “Jedini način napretka u BiH jeste ravnopravan dijalog svih strana, bez nametanja odluka. Rusija je spremna da daje doprinos i igra pozitivnu ulogu u procesu primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Kalabuhov novinarima u Banjaluci uoči današnje sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj će biti vođena debata o stanju u BiH.


    On je rekao da Rusija ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita, jer nije prošao proceduru imenovanja u skladu sa pravilima i ukazao na je principijelan stav Republike Srpske po ovom pitanju.

    “Mi se zalažemo za izbalansiran pristup međunarodne zajednice, a vidimo kakve negativne rezultate ima, kada je podijeljena i kada se vidi servilnost Zapadu”, rekao je Kalabuhov.


    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas će se u NJujorku obratiti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, u okviru debate o BiH, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.


    Vlada Republike Srpske uputila je ranije 29. Izvještaj Savjetu bezbjednosti.

  • Šmit: Kavazović povećava tenzije, Dodik truje, a Hrizostom pogrešno imenuje

    Šmit: Kavazović povećava tenzije, Dodik truje, a Hrizostom pogrešno imenuje

    Na stranici Kancelarije tzv. visokog predstavnika u BiH je objavljen Izvještaj koji je implementaciji Mirovnog sporazuma o BiH koji je Kristijan Šmit dostavio generalnom sekretaru UN, te u njemu naveo da vlasti u Republici Srpskoj nastavljaju da “podrivaju institucije” BiH i da retorika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi”.

    Usažetku izvještaja se navode slijedeće tačke:

    1. U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, FBiH, Republike Srpske i kantona nakon opštih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom.
    2. Međutim, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade. Podstakao sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za BiH i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet.
    1. Dana 23. marta 2023. godine, Ustavni sud BiH je odlučio da su moje odluke od 2. oktobra 2022. godine, kojima su izmijenjeni Ustav FBiH i Izborni zakon, u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.
    2. Secesionistička retorika i djelovanje vlasti Republike Srpske, odnosno gospodina Milorada Dodika, pojačana je u izvještajnom periodu. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti Republike Srpske kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda BiH, OHR i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke Republike Srpske potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu.
    3. Vlasti Republike Srpske su nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za Republiku Srpsku, koje pripadaju državi. Dana 27. februara 2022. godine suspendovao sam novi zakon o nepokretnoj imovini koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka.
    4. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u Republici Srpskoj, koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. BiH rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom.
    5. Izmijenio sam zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. februara 2023. godine kako bih proširio i intenzivirao njegov angažman na memorijalizaciji i kazivanja istine za buduće generacije. Poricanje genocida od strane predsjednika Republike Srpske i dalje predstavlja ozbiljan problem.
    6. Neometano usvajanje budžeta na svim nivoima je pozitivan korak za fiskalnu održivost BiH. Osim toga i nekih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu, mali napredak je postignut u provođenju Agende 5+2. BiH se još uvijek suočava sa značajnim izazovima u pogledu državne i odbrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti. Predan sam intenziviranju rada OHR u ovim oblastima.

    Dalje u izvještaju se takođe kritikuje “agresivna retorika nekih vjerskih vođa” u BiH:

    – Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa takođe je povećala tenzije. Na primjer, 1. marta 2023. mitropolit srpski pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao “muslimanima”, a kasnije muslimane “muhamedcima”.

    Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamske vjeroispovijesti od 4. marta. Zajednica u BiH, Husein ef. Kavazovića, piše N1.

    – Moramo pokazati na svaki način da smo spremni braniti institucije države BiH. A, kada one padnu, a imali smo to 1992. kada su pale, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem i o tome ne treba niko da ima dileme, da tako kažem, da to moramo raditi.

  • Dodik: Najveća prijetnja bezbjednosti u BiH je Kristijan Šmit

    Dodik: Najveća prijetnja bezbjednosti u BiH je Kristijan Šmit

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je najveća prijetnja bezbjednosti u BiH Kristijan Šmit koji se lažno predstavlja, dodajući da je dobro što će se srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sutra obratiti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

    Komentarišući Šmitov izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, Dodik je rekao da on brani ustavni poredak, a da je u Šmitovom izvještaju pomenut više od 50 puta u negativnom kontekstu.

    • Znaju svi da lažu. Republika Srpska od kada je ja vodim je mirna, stabilna i usmjerena ka razvoju. U Republici Srpskoj nema nasilja, kako oni to prikazuju – istakao je Dodik.

    On je ponovio da Šmit nije imenovan u Savjetu bezbjednosti UN, da je BiH neprihvatljiva ukoliko nije ustavna i da Republika Srpska neće ostati u BiH koja nije ustavna.

    • Šta je tu retorički problematično? Šta treba da kažem, da ne postoji Ustav, da je on visoki predstavnik pa da budem dobar momak? Јa to nisam, naravno – rekao je Dodik.
  • Šmit se ne obazire: Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje

    Šmit se ne obazire: Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje

    Napravili smo veliki korak u budućnosti, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, za BHRT u jutarnjem programu.
    O tome da li smatra nepoželjnom osobom u Bosni i Hercegovini, ističe da je navikao na razne priče.

    “Svašta se priča, naučio sam da se ovdje ima priča, ali kada je riječ o činjenicama, naravno u cijelom tom slijedu od Pedi Ešdauna do danas ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo mojih nasljednika jer ovdje je bitan put u evropskoj integraciji, a to znači u samostalnost”, kazao je Šmit.

    Bosna i Hercegovina ima zajedničku državnost, naglašava Šmit, a ona ide u Evropu i ona mora odlučiti šta je važno za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i Brčko jer to je osnova Bosne i Hercegovine.

    “Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa ili političkih izjava raznih vrsta, ima jedan jedan koji se nikako ne želi s mnom sastati. Ako se dobro sjećam čak nije otišao ni u Mostar da ne bi mene susreo, ali mislim da je sasvim suprotno – ima jako mnogo ljudi, oni normalnijih, koji nisu na političkoj sceni, a koji su puno otvoreniji i srdačniji prema meni i ja to osjetim”, komentarisao je nedavnu izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “da se nije odazvao pozivu na mostarski sajam, jer se nije htio sastati s visokim predstavnikom.”