VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Zaharova: Kristijan Šmit je samozvanac

    Zaharova: Kristijan Šmit je samozvanac

    Kristijan Šmit niti je bio prije niti je sada visoki predstavnik u BiH, saopštila je portparolka ruskog Ministartsva inostranih poslova Marija Zaharova.

    Pitanje pravnog statusa državljanina Njemačke trebalo bi postaviti migracionoj službi BiH, države na čijoj se teritoriji, kako pišu mediji, on povremeno pojavljuje – odgovorila je Zaharova na pitanje novinara koji status, po mišljenju Rusije, ima Šmit u BiH.

    Ona je podsjetila da o Šmitu SB UN nisu donosile nikakve odluke iz čega proizilazi da to čime se državljanin Nemačke Kristijan Šmit bavi u BiH nema nikakve veze sa Dejtonskim sporazumom.

    • Kao stalni član Savjeta bezbjednosti UN i član rukovodećeg komiteta savjeta po ispunjavanju Dogovora o miru u BiH 1995. godine , mi znamo da Kristijan Šmit nije bio, niti je sada, visoki predstavnik u BiH – kazala je Zaharova.

    Kako je istakla, dužnost visokog predstavnika u BiH upražnjena je već dvije godine.

  • Šmit o odluci NSRS: Kriminalizacija klevete je napad na prava građana Srpske

    Šmit o odluci NSRS: Kriminalizacija klevete je napad na prava građana Srpske

    Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizuje kleveta predstavljaju napad na građanske slobode, što je karakteristično za autoritarne režime, navodi se u saopštenju za javnost Kristijana Šmita, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.
    Usaopštenju se dodaje da se ovim izmjenama ograničava sloboda govora i sužava prostor za građansko djelovanje, što su temelji demokratskog društva, prenosi Srpskainfo.

    Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzurišu medijske slobode i civilno društvo, ograničavaju slobodno kritičko mišljenje i ušutkaju neistomišljenike. Čak i bez drakonskih sankcija, ovim izmjenama se otvara put za upitne krivične postupke i degradaciju slobode i demokratije na štetu građana Republike Srpske, navodi se u saopštenju.

    Ove izmjene, takođe, predstavljaju korak unazad na putu ka članstvu u EU, budući da nisu u skladu sa 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. OHR će pažljivo pratiti ovu temu, sa čvrstim uvjerenjem da, u demokratskom društvu, građani trebaju biti u mogućnosti slobodno izraziti svoje mišljenje i onda kada to mišljenje nije u skladu sa zvaničnim politikama vlasti. Takođe, će biti u bliskom kontaktu sa svim relevantnim međunarodnim akterima u vezi s ovim pitanjem – navodi se u saopštenju.

    Zaštita slobode izražavanja i slobode mišljenja, kao i neometana sloboda medija da izvještavaju o činjenicama, kako se zaključuje, temeljni su aspekti Ustava BiH, te tako i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • Ambasada Rusije: Guteresov odgovor potvrda da Šmitova kandidatura nije odobrena

    Ambasada Rusije: Guteresov odgovor potvrda da Šmitova kandidatura nije odobrena

    Odgovor generalnog sekretara UN Antonija Guteresa na apelaciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željke Cvijanović jasno i nedvosmisleno potvrđuje da rezolucija Savjeta bezbjednosti UN o odobravanju kandidature Kristijana Šmita za funkciju visokog predstavnika nije postojala jer da jeste onda bi generalni sekretar UN precizno naveo njen broj i datum, rečeno je u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.

    “Odluka ‘zapadnjaka’ da prilikom odobravanja Šmita ignorišu Savjet bezbjednosti UN samo potvrđuje da Zapad dosljedno uništava sistem međunarodnog prava. BiH jeste i u ovom slučaju zapadna laboratorija za destrukciju međunarodnog prava”, ocjena je ruske Ambasade.

    Iz ovog diplomatskog predstavništva podsjetili su da se njemački državljanin Šmit nelegalno nalazi na funkciji visokog predstavnika u BiH, jer ga dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN ne priznaju u ovom svojstvu, tako da mjesto visokog predstavnika ostaje nepopunjeno.

    Iz ruske Ambasade su naveli argumenate za “pravnike”: Upravni odbor Savjeta za implementaciju Mirovnog sporazuma (PIK) imenuje visokog predstavnika, Savjet bezbjednosti UN odobrava ovu kandidaturu, i ta procedura se primjenjuje za svakog visokog predstavnika.

    “Što se tiče svih bivših visokih predstavnika, osim Kristijana Švarc-Šilinga, Savjet bezbjednosti UN je usaglašavao imenovanje relevantnom rezolucijom. Usaglašavanje Švarc-Šilinga je bilo obezbijeđeno posredstvom razmjene pisama između predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti i generalnog sekretara UN. Drugim riječima, bilo je odobrenje Savjeta bezbjednosti UN”, naveli su iz ruske Ambasade za Srnu.

    Iz Ambasade Rusije su istakli da je upravo “zapadnjaci” uvijek insistirali na usvajanju rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kako bi svaki visoki predstavnik, prema njihovom mišljenju, imao osnova za korišćenje “bonskih ovlašćenja”.

    Što se tiče Šmita, dodali su, kršenje procedura u toku njegovog imenovanja je počelo već u okviru Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mirovnog sporazuma.

    “Zapadnjaci su izdajnički – suprotno jasnom i principijelnom stavu Rusije – prekršili princip konsenzusa u procesu izbora kandidata i svoju odluku nametnuli ‘aritmetičkom većinom’, pod paravanom ‘apstraktnog tumačenja’ Dejtona, dakle posredstvom metode koja se bezočno koristi u svim slučajevima kada je ‘zapadnjacima’ potrebno da pronađu pravni okvir za svoj stav”, kažu u ruskoj Ambasadi.

    Zapad, ukazali su, djeluju prema svojim omiljenim “pravilima na kojima svijet počiva”.

    “Rusija je ponudila opcije za izlaz iz nastale situacije, uključujući za samog Šmita. Konkretno, posredstvom usvajanja nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, koji su predložili Moskva i Peking. Međutim, “zapadnjaci” su to odbili, namjerno pretvarajući situaciju u pravno bezakonje”, podsjećaju u ovoj ambasadi.

    Stoga, ponovili su, Šmit je nelegitimni visoki predstavnik – mjesto visokog predstavnika u BiH je nepopunjeno.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je tražila da se institucijama BiH i njoj dostavi odluka o imenovanju Šmita za visokog predstavnika u BiH i tako razriješi dilema u pogledu njegove funkcije i uloge u BiH, na šta je Guteres, kako su objavili federalni mediji, odgovorio da “UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK-a, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”.

  • Prvi čovjek UN odgovorio Cvijanovićevoj o imenovanju Šmita

    Prvi čovjek UN odgovorio Cvijanovićevoj o imenovanju Šmita

    Članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović zatražila je prije nekoliko dana od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da se iz UN dostave relevantni dokumenti od značaja za BiH, odnosno odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine.

    Stigao je odgovor od prvog čovjeka UN.

    Gutereš je, naime, preko Misije BiH, odgovorio Cvijanović kako “UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma niti je UN član PIK, odnosno Savjeta za implementaciju mira – jedinog relevatnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”.

    Napomenuli su i na to da su dokumenti Savjeta bezbjednosti UN javnosti na raspolaganju na Službenom dokumentacijskom sistemu UN, navodi “SrpskaInfo”.

    U odgovoru se navodi i da UN ostaje posvećen podrški BiH na njenom putu ka održivom miru i razvoju, prenosi “N1”.

    “Nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti saradnju sa svim elementima u državi koji vode tom cilju” dodali su.

  • Tužilaštvo formiralo predmet protiv Šmita po Dodikovoj prijavi

    Tužilaštvo formiralo predmet protiv Šmita po Dodikovoj prijavi

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka zaprimilo je 7. jula prijavu podnesenu od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika protiv Kristijana Šmita, potvrđeno je za RTRS iz ovog tužilaštva.

    ATV
    Po zaprimanju prijave Tužilaštvo je formiralo predmet i dodjelilo ga u rad postupajućem tužiocu, piše RTRS.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je ranije podnio krivične prijave protiv Kristijana Šmita i i Dragana Prusine, direktora Službenog lista BiH.

    „Protiv Šmita krivičnu prijavu sam podnio Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci jer se već duže vrijeme neovlašćeno bavi poslovima visokog predstavnika za šta nema odluku Savjeta bezbjednosti UN-a. U namjeri da se Republici Srpskoj nanese šteta, Šmit se “lažno predstavlja kao službeno lice” znajući da nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Time je on počinio krivična djela neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem i lažno predstavljanje po članovima 310 i 313 Krivičnog zakonika Republike Srpske“, naveo je tada predsjednik Republike Srpske.

  • Cvijanović pisala Guterešu: Ako postoji odluka o imenovanju Šmita dostavite nam je

    Cvijanović pisala Guterešu: Ako postoji odluka o imenovanju Šmita dostavite nam je

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da se iz UN dostave relevantni dokumenti od značaja za BiH, odnosno odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir (Dejtonskog sporazuma) iz 1995. godine.

    “Nakon detaljnog pretraživanja dokumenata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija dostupnih u njegovoj onlajn bazi podataka, uspjeli smo da dođemo samo do jednog dokumenta koji se odnosi na Šmitovo imenovanje. Riječ je o zapisniku sa sastanka Savjeta bezbjednosti UN 8823, održanog u četvrtak, 22. jula 2021. godine u 15.00 časova iz kojeg se vidi da jedini nacrt rezolucije podnesen na glasanje /broj S/2021/667/ nije usvojen, pošto je rezultat glasanja bio dva glasa za i 13 uzdržanih.

    Bila bih Vam zahvalna ako biste Kancelariji za pravne poslove naložili da meni, našim institucijama i građanima dostavi zvaničnu odluku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ako takva postoji, kojom se dokazuje da je Kristijan Šmit zaista imenovan na mjesto visokog predstavnika u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i članom I/2 Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, kao i sve druge relevantne dokumente u vezi sa takvim imenovanjem”, navela je Cvijanovićeva u pismu upućenom Guterešu.

    Cvijanovićeva je pismo uputila kao izabrani član i, trenutno predsjedavajuća, tročlanog Predsjedništva BiH.

    Pismo će biti dostavljeno u svrhu obavještenja i generalnom podsekretaru za pravne poslove i pravnom savjetniku UN Migelu de Serpa Soarešu.

    Cvijanovićeva je objavila na Instagramu da je zvanično zatražila od generalnog sekretara UN Antonia Gutereša odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine.

    “Uvjerena sam da je ovo najbolji način da razriješimo sve dileme u pogledu funkcije Kristijana Šmita i njegove uloge u BiH, te da se konačno posvetimo rješavanju svih otvorenih pitanja kroz dijalog izabranih predstavnika naroda, bez otežavajućih spoljnih uticaja”, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Oglasio se Šmit nakon što je Dodik podnio prijavu protiv njega: On živi u svijetu snova

    Oglasio se Šmit nakon što je Dodik podnio prijavu protiv njega: On živi u svijetu snova

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, učestvovao je kao panelista na Dubrovnik Forumu, gdje je upitan o posljednjoj upotrebi bonskih ovlaštenja.

    Šmit je na početku obraćanja naglasio da je institucionalna struktura u Bosni i Hercegovini danas bolje nego što je bila u prethodnim godinama, te da, usprkos svemu, vjeruje u bolju budućnost zemlje.

    No, govoreći o Miloradu Dodiku, bio je poprilično oštar.

    ” Ne znam šta koristi Milorad Dodik, ali čini se da je to droga ponosa koja mu ne nudi vezu sa političkom realnosti. Zato mi ovo moramo da držimo pod kontrolom”, naveo je, misleći na skorašnju upotrebu svojih ovlaštenja kada je poništio Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj, van snage stavio je Zakon kojim se zabranjuje objavljivanje odluka OHR u Službenom glasniku RS, te proglasio izmjene Krivičnog zakona BiH na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.

    Naglasio je kako je ovaj put Milorad Dodik na agresivan način testirao Dejton.

    “Mogu reći da on živi u svijetu snova. On zna šta znači kršenje Dejtona i Ustava Bosne i Hercegovine. Pokušava da uništi Ustavni sud za kojeg zna da je neophodan za evropske integracije. To je neprihvatljivo”, naglasio je Šmit.

    Ipak, istakao je kako se i dalje nada da će predsjednik SNSD shvatiti da i dalje ima priliku da pokaže konstruktivnost, piše N1.

    “Nadam se da će se to sve desiti u narednim sedmicama. Mi ovdje ne govorimo o relaksiranju stavova. Mi ovdje govorimo o akciji i reakciji. Ja sam ovo morao uraditi. Da sam prihvatio u ime međunarodne zajednice da neko ko ne dozvoljava odabir sudija, da ne prihvata njihove odluke… to krši prava svih građana! Da li bismo prihvatili da Dodik pokušava pretvoriti RS u Transnistriju? To nećemo dopustiti”, naglasio je oštro Šmit.

    Istakao je kako pri ovoj misiji ne očekuje samo podršku međunarodne zajednice, nego i susjednih država.

    Dodik je danas Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnio krivičnu prijavu protiv Šmita.

  • Šmit objavio: Poništavam odluke NSRS, namećem izmjene Krivičnog zakona

    Šmit objavio: Poništavam odluke NSRS, namećem izmjene Krivičnog zakona

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, saopštio je na konferenciji za medije u Sarajevu da je poništio odluke Narodne skupštine Republike Srpske o nepriznavanju odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH na prostoru Srpske.
    “Zakon kojim se ukida obaveza objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske neće stupiti na snagu. Zakon Narodne skupštine Republike Srpske o neprovodođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske ne može stupiti na snagu, poništavam ga”, rekao je Šmit.

    Smatra da se nedavnim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske direktno krši ustavni poredak BiH, a samim tim i Dejtonski mirovni sporazum. On je saopštio i da je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

    “Te izmjene će se odnositi na radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje, BiH, i tretiraće se kao krivično djelo, a tužioci će preduzimati potrebne aktivnosti. Oni koji ugrožavaju ustavni poredak moraju biti procesuirani i snosiće posljedice za svoje postupke”, rekao je Šmit.

    Odluke, kako je naveo, stupaju na snagu odmah nakon objavljivanja na stranici OHR-a.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je ranije danas da Republika Srpska neće prihvatiti ni jednu odluku lažnog visokog predstavnika, jer Šmitov izbor na tu funkciju nije legalan.

    “Baš danas kad Srbi obilježavaju veliko stradanje, Šmit je najavio konferenciju za novinare da kao donese neku odluku”, naveo je Dodik.

    Podsjećamo, Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH ne priznaju vlade Rusije i Kine, kao ni vlasti Republike Srpske.

    Politički predstavnici iz Republike Srpske smatraju Šmita “običnim njemačkim državljaninom”, te tvrde da njegov izbor na poziciju visokog predstavnika nije legitiman, u čemu u Savjetu bezbjednosti UN imaju podršku Rusije i Kine.

    Savjet za implementaciju mira (PIC) je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije, koja zajedno sa predstavnicima Republike Srpske tvrdi da je ovo imenovanje morao potvrditi i Savjet bezbjednosti UN – dok ostale članice PIC tvrde suprotno.

  • Šmit: Budite spremni, biće ozbiljna reakcija

    Šmit: Budite spremni, biće ozbiljna reakcija

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika je danas govorio o političkim aktuelnostima u Bosni i Hercegovini najavivši da će donijeti novu odluku koja se tiče Milorada Dodika, te smatra da za to ima snažnu podršku međunarodne zajednice.

    Šmit je rekao da je “prošlo vrijeme izjava, sada je vrijeme da se preduzmu aktivnosti”.

    “Kada govorimo o nezakonito donesenim zakonima u Republici Srpskoj koji imaju uticaja na neku od najviših institucija u BiH, kada imamo takve zakone, onda moramo ponovo uvesti i vratiti se na one kapacitete koje ima Ustavni sud”, rekao je Šmit.

    On je istakao kako je besmisleno to što Dodik s jedne strane se žali da Ustavni sud nije multinacionalni, a s druge strane ne želi poslati sudije iz Srpske u tu instituciju.

    “Stvari sam jako ozbiljno shvatio. Moja pozicija postoji da bih mogao zaštiti i BiH i njene građane. I nakon groznih vremena, moramo osigurati da gradimo mirno društvo, a ovo što sad imamo je pokušaj uništavanja tog društva. Ovo je ozbiljan napad, ali mogu reći, budite spremni, biće i ozbiljna reakcija”, najavio je Šmit.

    Dalje je ispričao kako je sa međunarodnom zajednicom razgovarao o korištenju Bonskih ovlašćenja zbog Milorada Dodika.

    “Mi u međunarodnoj zajednici smo razgovarali u prethodnih nekoliko dana o ovome i mislim da postoji jedinstven stav. Mislim da će oni stati iza mene i potpuno podržati namjeru da se osigura rad Ustavnog suda BiH… Međunarodna zajednica ovo sve shvata ozbiljno, ponekad smo ranije kasnili, ali nećemo više jer sada imamo i Evropu pred vratima i rat u Ukrajini”, rekao je.

    Šmit je još dodao:

    “Mi čekamo da vidimo da vlade i skupštine usvajaju zakone koji su u skladu sa evropskim standardima. Imaćemo u narednih nekoliko sedmica Brisel koji će postaviti pitanje ‘Šta se dešava?’. Oni na jesen žele obavijestiti članice EU da je bilo napretka. Zato smo sad izuzetno opredijeljeni u namjeri da napretka bude, zbog toga intenzivno razmišljamo i ovoj situaciji koju imamo danas”, poručio je Šmit.

    Naglasio je da “ide u pravcu donošenja odluka”, ističući da će to biti uskoro, ali nije želio precizirati kada.

    “Ako pitate fudbalskog trenera za sljedeću utakmicu koga će staviti da igra, on će vam reći ne mogu vam to objaviti jer ne znam. Još uvijek razmišljam o tome, razmišljam o konačnim odlukama koje ću donijeti pred samu utakmicu… Mislim da će biti u neko očekivano vrijeme”, rekao je Šmit.

    Dodao je kako je oduvijek težio ka tome da se zadrže mirne vode u politici, ali da je sada vrijeme za donošenje snažnih odluka, piše Klix.

    “Večeras ću prespavati, još ću malo razmisliti, ujutru ću se probuditi, takođe razmisliti i onda vidjeti kakav mi je raspored narednih dana”, rekao je Šmit odgovarajući na pitanje kada će donijeti odluku o Miloradu Dodiku.

  • Advokatska kancelarija: Nisu ispunjeni uslovi da Šmit istupa u funkciji visokog predstavnika

    Advokatska kancelarija: Nisu ispunjeni uslovi da Šmit istupa u funkciji visokog predstavnika

    Advokatska kancelarija “Radić” iz Beograda poručila je Kristijanu Šmitu da nisu ispunjeni uslovi da on istupa u funkciji visokog predstavnika u BiH.

    Oslovljavajući ga kao “kolega”, iz ove advokatske kancelarije su poručili Šmitu, koji je advokat, da u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH iz jula 2006. godine – imenovanje visokog predstavnika mora potvrditi Savjet bezbjednosti UN.

    • Stekli smo utisak, koji kao advokat verovatno delite sa nama, da nisu ispunjeni uslovi da istupate u funkciji visokog predstavnika BiH – naveli su iz ove kancnjelarije povodom saopštenja objavljenog na sajtu OHR-a “Puna saradnja sa visokim predstavnikom je temeljna obaveza prema Dejtonu”.