VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Predstavnik SAD u UN: Imenovanje Šmita gotova stvar

    Ričard M. Mils, zamjenik američkog ambasadora u UN, rekao je večeras da je imenovanje novog visokog predstavnika u BiH gotova stvar.

    On je ovo kazao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH.

    Naglasio je da je Kristija Schmita imenovao Savjet za provođenje mira (PIC) i da je to dovoljno. Dodao je da se samo Rusija usprotivila njegovom imenovanju, ali da PIC odluke ne mora donositi jednoglasno.

    Takođe je rekao da Savjet bezbjednosti UN ne mora odobriti imenovanje šefa OHR da bi on stupio na dužnost. Dodao je da SAD podržavaju OHR koji je od ključne važnosti za civilnu provedu Djetonskog sporazuma.

    Također je naglasio da još nisu ispunjeni uslovi za zatvaranje OHR, te da će se to desiti tek kada se provede “5+2 agenda”.

    Mils je podsjetio da se Rusija 2008. usaglasila sa ovom agendom, a da sada traži da se OHR ugasi.

  • Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Rusija nije saglasna s imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, koje nije legitimno i moglo bi ugroziti sve pozitivno do sada postignuto u BiH, izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja.

    “Imenovanje nije legitimno, niti ima političku podršku za održavanje mira, vodiće u haos i uništiće sve pozitivno u posljednjih 25 godina. Jesmo li htjeli ovaj scenario kad smo potpisali Dejton”, upozorio je on.

    On je na sjednici tokom koje se raspravlja o stanju u BiH rekao da Šmit navodno postavljen jer proces nije bio transparentan.

    “Nismo saglasni s potvrdom imenovanja Šmita, proces je inače transparentan, logičan, uz saglasnost BiH, a onda ide rezolucija Savjeta bezbjednsti UN. Ništa od toga se nije desilo, potpuno druga slika”, naglasio je on.

    On je istakao da Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira nije ništa potvrdio, te Savjet bezbjednosti UN nije uzeo u obzir satvove Rusije i BiH u vezi s ovim pitanjem.

    “Kompromisi su važni za Savjet bezbjednosti, a ovdje se izbjegavala diskusija o imenovanju i radu visokog predstavnika”, ukazao je Nebenzja.

    Ruski ambasador je istakao da da ne treba zaboraviti da samo ljudi BiH drže suverenitet i da oni treba da odlučuju, a ne bilo kakav visoki predstavnik.

    On je poželio dobrodošlicu ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković.

  • Dodik uoči sjednice SB o novom visokom predstavniku “Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama sumnjivih mandata”

    Dodik uoči sjednice SB o novom visokom predstavniku “Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama sumnjivih mandata”

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da će Republika Srpska prihvatiti novog visokog predstavnika u BiH samo ukoliko on bude imenovan odlukom Savjeta bezbjednosti UN, te da RS nema namjeru da sarađuje sa osobama koja imaju sumnjive mandate.

    Dodik je uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN, u okviru bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH, rekao da je imenovanje Kristijana Šmita za viskog predstavnika “nakaradna situacija” i Srpska će se po ovom pitanju ponašati u skladu sa stavom Narodne skupštine.

    – Mi ćemo prihvatiti imenovanje samo ako je to odluka Savjeta bezbjednosti UN. Ako ne bude, ja ću vjerovatno imati priliku u okviru Predsjedništva da mu kažem da je on za nas neizabran i da on za nas nema značaj visokog predstavnika. Ako dođe na taj način, niko ne treba da sumnja da mu neću reći da Republika Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama koji imaju sumnjive mandate – rekao je Dodik novinarima u Beogradu.

    On je pojasnio da, prema međunarodnom pravu, Savjet bezbjednosti mora da donese relevantnu rezoluciju o imenovanju ličnosti za tako nešto.

    Vidimo da u posljednje vrijeme mnogi izbjegavaju tako nešto. Očigledno je da je sumnjivo njegovo imenovanje. Večeras imamo neku sjednicu Savjeta bezbjednosti na kojoj će se na to pitanje pokušati dati odgovor, ali sama formulacija pitanja govori o tome da neki žele da izbjegnu ili provuku uz minimalno činjenicu da je to, eto, samo bilo dnevnom redu – rekao je Dodik.

    Dodik je pojasnio da, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visokog predstavnika biraju i usaglašavaju strane potpisnice, a relevantnom rezolucijom potvrđuje ga Savjet bezbjednosti, i nijedan drugi način nije poznat.

    – Dakle, Aneks 10 je sastavni dio međunarodnog akta koji se zove Dejtonski sporazum i nije ga bilo moguće drugačije promijeniti, osim da se sastanu svi oni koji su donijeli taj akt i uveli međunarodnog predstavnika – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, međunarodni predstavnik nije uveden izvorno aktima Savjeta bezbjednosti nego Aneksom 10 strana potpisnica – Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Hrvatske i zajedničkih institucija BiH, i to precizno piše.

    – Ali, naravno arogancija moćnih, velikih ide da ignorišu i sami dokumente koje oni podržavaju. Postalo je cinično i degutantno da se oni koji najviše krše Dejtonski sporazum zaklinju u Dejton, a druge koji opet poštuju Dejton krive da ga krše – rekao je Dodik.

    U Njujorku će večeras biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN u okviru koje bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH.

  • Kristijan Šmit: Dejtonski mir sveta obaveza stabilnosti u Evropi

    Za mene i za Džoa Bajdena, američkog predsjednika, dejtonski mir je sveta obaveza za stabilnost u Evropi koji je on spomenuo na samitu u Briselu, rekao je Kristijan Šmit, predstavnik frakcije CSU u njemačkom Bundestagu i budući visoki predstavnik u BiH.

    “Dobro je da su se SAD vratile. Mi Evropljani ćemo dati naš doprinos bilo na Baltiku ili Balkanu ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu”, rekao je Šmit.

    On je u govoru povodom posljednjeg obraćanja Angele Merkel, njemačke kancelarke, zahvalio Merkelovoj na njenom angažovanju u BiH i na zapadnom Balkanu, te je zahvalio i SAD na pomoći u uspostavljanju Dejtonskog sporazuma.

    “Ni 500 km odavde žive ljudi u jednom predivnom dijelu Evrope koji sanjaju da budu dio Evrope, da žive u miru i da imaju šansu za bolji život. Ja ću 1. avgusta stuputi na dužnost visokog predstavnika u Sarajevu u BiH. Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu”, rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

    “Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije koja je I dalje potrebna”, rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje.

    Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

    “Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo”, rekao je Šmit.

    Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.