VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Schmidt za njemački FAZ: Ja sam ideja Angele Merkel

    Schmidt za njemački FAZ: Ja sam ideja Angele Merkel

    Osim Pape, on ne poznaje nijednu visoku dužnost bez regularnog kraja službe, tvrdi Christian Schmidt o svojoj novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU i bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. augusta.

    Gotovo apsolutistička moć koju međunarodni predstavnik ima u državi zapadnog Balkana sa svojom komplikovanom etničkom i političkom strukturom, barem u teoriji, također podsjeća na Svetog Oca, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

    Može smijeniti izabrane političare, poništiti zakone i izdavati uredbe. Ured su stvorile Ujedinjene nacije za nadzor Daytonskog mirovnog sporazuma nakon završetka bosanskog rata, u kojem je ubijeno oko 100 000 ljudi između 1992. i 1995. godine.

    Tokom posjete uredništvu FAZ-a, sam Schmidt govorio je o “vrlo opsežnim kompetencijama” svog novog položaja sa sjedištem u Sarajevu: “Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti razvojni proces koji je zastao”. To znači da će pristupiti kritičkim pitanjima na posvećen način. Prije svega, to je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. “Podjela teritorija to svakako nije”, jasno kaže budući visoki predstavnik. Najavljuje da će se odlučno suprotstaviti svim historijskim narativima koji stavljaju vlastitu etničku skupinu iznad ostalih građana. Uz to, mladima je potrebna perspektiva u vlastitoj zemlji. Trenutno više od 70 posto mladih želi napustiti zemlju.

    “Ja sam ideja Angele Merkel”, kaže dugogodišnji član Bundestaga iz Srednje Frankonije o tome kako je dobio novu funkciju. Prije nego što je Schmidta 27. maja imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC), morao se boriti s žestokim protivljenjem Rusije. S druge strane, Washington je više angažovan pod Bidenom. “Koristi mi činjenica da su se Amerikanci vratili na brod”, kaže Schmidt.

    Christian Schmidt preuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Schmidt razmišlja pragmatično i kaže: “Moramo razmišljati o srednjim koracima.” Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Evrope.

    Ekonomska strategija EU posebno je važna za regiju jer Kina, sa svojim masivnim ekonomskim opredjeljenjem, ima daleko veći strateški pristup od Moskve.

  • Dodik: Imam najavu da će Schmidt doći 3. augusta i reći ću mu da nije relevantan za Republiku Srpsku

    Dodik: Imam najavu da će Schmidt doći 3. augusta i reći ću mu da nije relevantan za Republiku Srpsku

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD) izjavio je danas da ima najavu da bi 3. augusta u Predsjedništvo trebalo da dođe Christian Schmidt te da će najvjerovatnije otići na taj sastanak i poručiti mu da za Republiku Srpsku nije relevantan.

    “Što se tiče njegove uloge visokog predstavnika, koju su izmislili, ako ne bude potvrde u Vijeću sigurnosti, ne mislim prihvatiti saradnju sa Schmidtom u bilo kojem segmentu”, poručio je Dodik.

    Naglasio je da je sve drugo što se pokušava oko ovog pitanja neprihvatljivo za Republiku Srpsku, kako je to odlučila i Narodna skupština.

    “Nemam problem da mu to kažem i dosta oštrije, imajući u vidu nepovjerenje koje mi imamo generisano stalnim prisustvom Germana koji su pokušavali modelirati ovaj prostor”, rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska nema nijedan promil razloga da vjeruje visokom predstavniku, bez obzira na to odakle dolazio, a pogotovo kad dolazi iz tog dijela svijeta.

    “Taj dio svijeta je ovdje u dva navrata, u Prvom i Drugom svjetsklom ratu, nanio Srbima neprocjenjive gubitke. Njemačka je bila generator raspada bivše Jugoslavije, a sada se razotkrivaju događaji, uloga u vezi s bombardovanjem i laži njihovog tadašnjeg ministra odbrane, koji je lagao njemačku javnost i parlament o tome da se na stadionu u Prištini nalazi logor koji prave Srbi”, kazao je Dodik.

    Kako je kazao, sve su to bile špekulacije i laži zbog kojih Srbi moraju biti veoma direktni i sa stanovišta činjenica veoma okrutni.

    “Nemam nijedan razlog da to sve ne kažem i sada, i u oči Schmidtu. Vjerovatno ću otići na taj sastanak i to će biti moj jedini sastanak s njim u institucijama. Poslije možemo privatno da se srećemo u kafanama”, izjavio je Dodik.

  • Šmit ponovo tema Savjeta bezbjednosti?

    Namjera zvanične Moskve da u Savjetu bezbjednosti UN-a zatraži glasanje o Nacrtu rezolucije za zatvaranje OHR-a do kraja jula naredne godine izazvala je oprečne reakcije u BiH i na širem području.

    Predstavnici srpskog naroda i djelimično Hrvata ovu ideju su dočekali s odobravanjem, dok je najveći dio zapadnih predstavnika ovu ideju, barem u prvim izjavama, u potpunosti odbacio.

    Kako je rečeno “Nezavisnim” od strane dobro upućenog međunarodnog izvora, ovaj manevar Moskve ne predstavlja konačni stav, već početnu pregovaračku poziciju s ciljem da, kako nam je rekao naš izvor, Moskva pristane na produžetak misije OHR-a uz uslov za fiksni termin za zatvaranje i ostanak Savjeta za implementaciju mira, koji bi nastavio svoj posao i nakon zatvaranja ove kancelarije.

    Naši sagovornici ističu da je nemoguće razumjeti priču o OHR-u ako se ona ne stavi u širi kontekst namjere Moskve da sa Zapadom uredi odnose u Evropi, i podrškom Evrope, a prevashodno Njemačke, da se u odnosima s Rusijom ostvari predvidljivost, smanjenje eskalacija i rješavanje većine otvorenih pitanja.

    Najvažnije pitanje za Rusiju u Evropi je status Krima i s njim povezano pitanje sankcija protiv Rusije i ekonomskih odnosa sa Zapadom, poglavito s Evropom. Krim ta zemlja smatra svojom teritorijom, a Zapad, uključujući i Njemačku, neotuđivim dijelom ukrajinske teritorije. Problem sa Krimom je u činjenici da je Zapad, sa SAD na čelu, dozvolio otcjepljivanje Kosova, dijela teritorije Srbije, mimo saglasnosti Beograda, što je Rusiji, prema njihovom uvjerenju, dalo legitimnost da bez saglasnosti Kijeva na sličan način podrži otcjepljenje Krima.

    Rusija i SAD su na nedavno održanom samitu pokušali ostvariti neki dogovor u vezi s odnosima dvije zemlje, a dometi tog samita još nisu jasni u potpunosti. Zasad se čini da SAD pokušavaju odnose ograničiti na pitanja poput sajbersigurnosti, klimatskih promjena i strateškog naoružanja, dok Rusija želi da na stolu budu i druga pitanja. U daljim odnosima Rusije i SAD ključnu ulogu će imati Njemačka, a biće zanimljivo kako će se ta situacija razvijati nakon što Angela Merkel, do kraja ove godine, ode u političku penziju.

    U Briselu ističu da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasni i da su oni sadržani u agendi 5+2, koja je jednoglasno usvojena u Savjetu za implementaciju mira prije 13 godina. EU se, kako naglašavaju, raduje saradnji s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, a podvlače da će zadatak EU biti, kao i do sada, da s BiH radi na ispunjavanju 14 preporuka Evropske komisije iz Mišljenja o kandidaturi BiH za članstvo u EU.

    “Ove reforme su ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, naglasili su oni.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da OHR bude zatvoren.

    “Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih”, rekao je Kovačević, a prenosi Srna.

    Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a, Kovačević je istakao da takve inicijative postoje zahvaljujući rukovodstvu RS i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje, gdje bi rok za zatvaranje OHR-a bio produžen na dvije godine, prenosi Srna.

    Jovanović je povodom zahtjeva Rusije rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom na to da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom o pitanju koje je nazvao minornim.

    Sve ostale članice PIC-a, osim Rusije, smatraju da je pitanje imenovanja Šmita riješeno te da to nije pitanje o kojem odlučuje Savjet bezbjednosti. Zanimljivo je i da je Kina bila članica PIC-a, ali da je na svoju inicijativu dobrovoljno napustila to tijelo, a analitičari smatraju da je to iz razloga što Kina u Evropi želi ekonomski, a ne politički uticaj.

    Šansa da stranci spase obraz
    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH, pravila mnoge greške.

    “Imala je nejednak pristup i tretman te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate. “Na taj način su nas zablokirali”, dodala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.

  • Milanović sumnjičav: Pitanje je da li Kristijan Šmit dolazi u BiH

    Milanović sumnjičav: Pitanje je da li Kristijan Šmit dolazi u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je dolazak novoimenovanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita i rekao je da je pitanje da li dolazi.

    “Ja bih volio da dođe, pitanje je hoće li doći. Sad će ispasti da imam koordiniranu politiku sa Rusijom, Srbijom i Dodikom, nemam. Dakle, nemam komunikaciju s njima o toj temi, razgovaram o tome s ljudima u Hrvatskoj, ne u Srbiji, ne u Moskvi”, rekao je Milanović.

    Dodao je kako smatra da je funkcija viskokog predstavnika je pohabana i potrošena.

    “Ona više nikada neće imati autoritet koji je imala na početku”, rekao je Milanović u razgovoru za RTV Herceg-Bosne

  • Christian Schmidt: Onima koji gaje fantazije o mijenjanju granica poručujem da je gotovo

    Christian Schmidt: Onima koji gaje fantazije o mijenjanju granica poručujem da je gotovo

    Novoimenovani visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt učestvovao je na 14. Dubrovnik forumu na panelu “Međunarodna zajednica i Zapadni Balkan: Kako okončati karantenu?”.

    U svom je govoru, Schmidt poručio kako je za ozbiljniji napredak šest država Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji potrebno ukloniti nesuglasice i prepreke koje postoje među državama.

    Članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji treba ostati na političkoj agendi, koja je izgubila na snazi u proteklim godinama, i sada je vrijeme da to pitanje vratimo u politički fokus kako bi u narednim godinama uočili rezultate, rekao je Schmidt.

    “Kada pogledamo BiH, vidimo da unutarnji problem koji postoji nije između većine i manjine, nego problem između tri konstitutivna naroda, te ostalih. Kada iz današnje perspektive pogledamo Dejtonski sporazum, vidimo da bi se neki njegovi dijelovi mogli sročiti drugačije, no danas imamo Sporazum kakav je. Onima koji i danas gaje fantazije kako bi bilo dobro mijenjati granice ili stvoriti nove države, kažem da je gotovo”, kazao je Schmidt.

    On je naglasio kako je Evropskoj uniji ključno pitanje treba li zadržati šest država Zapadnog Balkana na okupu te među njima provesti djelimične integracijske procese koji bi mogli dovesti i do tzv. velikog Schengena.

    Postoji komparativna prednost u bivanju članom evropskih integracija, što se može oprimjeriti na programu COVAX-a, kazao je.

    “Sjedinjene Američke Države su u prošlosti u kritičnim trenucima napravili puno za Zapadni Balkan, nekada više nego Evropljani, kojima je trebalo više vremena za shvatiti što treba napraviti”, dodao je Schmidt.

    Posebno je upozorio na važnost ulaganja u mlađe generacije kroz obrazovanje, jer imaju potencijal ubrzavanja procesa pomirenja, kako u BiH tako u cijeloj regiji.

  • “Očigledno da se u BiH vraća međunarodni intervencionizam“ Dodik tvrdi da izbor visokog predstavnika nije legalan

    “Očigledno da se u BiH vraća međunarodni intervencionizam“ Dodik tvrdi da izbor visokog predstavnika nije legalan

    U razgovoru o visokim predstavnicima međunarodne zajednice koji su danas imali članovi Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da pokušaj imenovanja visokog predstavnika nije u skladu sa Aneksom deset Dejtonskog sporazuma.

    Moja opservacija na tu temu bila je vrlo jasna prema gostima koji su bili tu, njihov odgovor je bio da smo mi Republika Srpska i da smo samo mi i Rusija ostali još na toj strani, što je jedan naivan pokušaj da se pripiše Republici Srpskoj priča o navodnom ruskom uticaju – rekao je Dodik.

    Ni Amerika ni Evropa nisu fer, dodao je, ako traže da poštujemo nelegalan izbor visokog predstavnika koji je mimo propisa i da Savjet bezbjednosti bude zaobiđen oko ovog izbora.

    Mislim da smo to veoma jasno rekli našim partnerima iz EU i SAD. To je nešto što će ostati naša politika i kada visoki predstavnik dođe. Ponavljam, ja ne komentarišem ličnost, već funkciju koja se zove visoki predstavnik i ta funkcija traži da bude potvrđena u Savjetu bezbjednosti i još nemamo tu potvrdu, a naš stav je ako nema te potvrde on nije legalan- jasan je Dodik.

    Dodao je da je očigledno da se u BiH opet vraća međunarodni intervencionizam.

    – On ima za cilj da ostvari bolesna očekivanja samo jedne strane. Kroz najave mogućeg dolaska Kristijana Šmita, umjesto nejakog Incka, sada se pokušava napraviti neko jak ko bi opet bio po volji Bošnjaka da nameće i centralizuje, a objekti toga bili bi Srbi i Hrvati, jer po njihovom mi nismo momci koji slušaju centralni komitet Bošnjačke političke partije SDA i njihovog nastojanja da nam prodaju neke stvari “pod bubrege“- kazao je Dodik.

  • Christian Schmidt će ove sedmice imati prvi međunarodni nastup kao novi visoki predstavnik u BiH

    Dubrovnik forum, koji se održava u petak i subotu, a glavna tema bit će mu pandemija Covid-19, ugostit će deset ministara vanjskih poslova, šefa diplomatije Evropske unije Josepa Borrella i novog visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

    Glavna tema četrnaestog izdanja ministarskog foruma bit će utjecaj pandemije na geopolitičke odnose i svjetsku ekonomiju, a u petak ga otvara premijer Andrej Plenković, javio je HRT.

    U Dubrovnik stižu Josep Borrell, predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, ministri vanjskih poslova Malte, Slovačke, Slovenije, Albanije, Grčke, Češke, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Latvije. Uz domaćina Gordana Grlića Radmana, na forumu će učestvovati i poseban evropski predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i drugi diplomati i predstavnici organizacija poput OECD-a i EBRD-a.

    Svoj prvi međunarodni nastup na forumu će imati Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Podsjetimo da Schmidt preuzima dužnost 1. augusta.

    U Dubrovnik dolaze i komesarka Evropske komisije za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica i glavna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić.

    U subotu se na skupu održavaju tri diskusije, na temu geopolitike u svijetu nakon pandemije, političke situacije na Zapadnom Balkanu te ekonomskog razvoja na tom području kroz Evropsku uniju i inicijative Tri mora i Kina 17+1.

    Isti dan u Dubrovniku se otvaraju Dubrovačke ljetne igre, a prisutni će biti i posjetitelji foruma. Forum će se održati u skladu s epidemiološkim mjerama – učesnici će morati predočiti Covid potvrde, a bit će omogućeno testiranje.

  • Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.


    Njemački političar Kristijan Šmit postaće novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Incka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Incko podnio ostavku 27. maja, Šmita je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    “S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Šmita trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Šmit preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    “Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Kristijan Šmit i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava Srbe, čiji je političar Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Incka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo”, rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci rekli su za “Glas Amerike” da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Kompletan tekst pročitajte na portalu Glas Amerike.

  • Karan: Šmit nije visoki predstavnik, nego radnik “na crno”

    Karan: Šmit nije visoki predstavnik, nego radnik “na crno”

    Kristijan Šmit nije visoki predstavnik međunarodne zajednice, kako ga predstavljaju, nego klasični radnik “na crno” kojeg dovode u BiH bez pravnog utemeljenja za njegovo imenovanje, izjavio je za Srnu profesor ustavnog prava Siniša Karan.
    Karan je istakao da Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, te samim tim nema ovlašćenja za obavljanje ove dužnosti, podsjetivši da je Aneks 10 /Sporazum o civilnom sprovođenju mirnog rješenja/ Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH jedini izvor ovlašćenja visokog predstavnika.

    Profesor ustavnog prava je naglasio da je Aneks 10 i jedini izvor mandata i ovlašćenja visokog predstavnika, te da je ta institucija njime i uspostavljena i su ovlašćenja visokog predstavnika regulisana Članom 2 Aneksa 10.

    On je pojasnio da odredba Člana 5 ovog aneksa predviđa da je visoki predstavnik na terenu konačni autoritet za tumačenje Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja.

    “Shodno Članu 6 Aneksa 10, sporazum je stupio na snagu poslije potpisivanja, s tim da su strane preuzele obavezu /Član 4/ da će u potpunosti sarađivati sa visokim predstavnikom, kao i sa međunarodnim organizacijama i agencijama kao što je predviđeno u Članu 9 Opšteg okvirnog sporazuma”, precizirao je Karan.

    On je dodao da se Članom 2 Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma visokom predstavniku stavlja u zadatak da: prati implementaciju mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama sporazuma s ciljem afirmacije punog poštivanja svih civilnih aspekata sporazuma, vrši koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u BiH radi osiguranja efikasne implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma.

    Profesor ustavnog prava je pojasnio da je ovim odredbama predviđeno da će visoki predstavnik poštivati njihovu samostalnost u okviru njihovog djelokruga, te po potrebi davati opšte smjernice u vezi sa uticajem njihovih aktivnosti na implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, pomagati, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi sa implementacijom civilnog dijela sporazuma, učestvovati na sastancima organizacija donatora, podnositi periodične izvještaje o postignutom napretku Ujedinjenim nacijama, Evropskoj uniji, SAD, Ruskoj Federaciji i drugim zainteresovanim vladama, stranama i organizacijama, te davati smjernice za rad međunarodnih policijskih snaga Ujedinjenih nacija /IPTF – misija okončana 31. decembra 2002/.

    On je naglasio da Upravni odbor Savjeta za provođenje mira /PIK/ nema ovlašćenje da imenuje visoke predstavnike bez odobrenja Savjeta bezbjednosti
    UN, ukazavši da je takozvana odluka Upravnog odbora PIK-a o imenovanju novog visokog predstavnika akt bez pravnog dejstva.

    Profesor ustavnog prava je pojasnio da PIK nije ništa drugo nego ad hok skup zemalja bez pravnog ovlašćenja i da Savjet bezbjednosti nije ovlastio ni ad hok Upravni odbor PIK-a da imenuje novog visokog predstavnika, niti je odobrio ili ratifikovao Šmitovo imenovanje, niti je o tome donesena odgovarajuća rezolucija Savjeta bezbjedbosti, kao što saglasnost nije dala ni Republika Srpska kao strana potpisnica Aneksa 10.

    Karan je istakao da PIK nema nikakvo ovlašćenje da visokom predstavniku daje ovlašćenja izvan mandata iz Aneksa 10, niti je Savjet bezbjednosti UN visokom predstavniku dao bilo kakva dodatna ovlašćenja.

    “Građanin Šmit nema, niti može da prisvaja bilo kakvo valjano pravno ovlašćenje po osnovu Aneksa 10 niti po bilo kom drugom osnovu”, naglasio je Karan, dodavši da je PIK “neformalna grupa država”, ad hok grupa bez ikakvih pravnih ovlašćenja /kako ga i Evropski sud za ljudska prava naziva/”, pojasnio je Karan.

    On je konstatovao da pravni savjetnici OHR-a ne mogu odlučivati o proceduri imenovanja, dodavši da Aneksom 10 visoki predstavnik nije dobio izvršna i
    naredbodavna ovlašćenja, kao ni zakonodavna.

    “Iz Aneksa 10 ne proizilazi donošenje zakona i drugih propisa umjesto legalnih i legitimnih organa entiteta i institucija BiH. Visoki predstavnik ni po kom osnovu ne može da nameće zakone, mijenja entitetske ustave, ne može ‘zalediti’ bankovne račune stranaka, ukinuti nižestepene sudske odluke, zabraniti određenim licima imenovanje na političke funkcije, smijeniti funkcionere na najvišem političkom nivou ili lica na nekim drugim ključnim pozicijama”, precizirao je profesor ustavnog prava, upitavši gdje su granice intervencionističkih ovlaštenja visokog predstavnika i da li takva granica uopšte postoji.

    Karan je naglasio da su samoprigrabljena diktatorska ovlašćenja visokog predstavnika suprotna ljudskim pravima, posebno pravu na pravično i javno suđenje po osnovu člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i pravo na slobodne izbore po osnovu protokola broj jedan uz Evropsku konvenciju.

    Profesor ustavnog prava je istakao da je poštovanje Dejtonskog sporazuma ključni element poštovanja vladavine prava /Član 1, tačka 2 Ustava BiH/ i nijedna institucija ni pravni ni politički subjekat ne mogu biti iznad zakona, ustava, sudskih i političkih odluka, a posebno ne iznad odluka donesenih demokratskim procedurama u organima državne vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni.

    Nažalost, konstatovao je Karan, visoki predstavnici u BiH su pokazali prezir prema ovim osnovnim principima te nanijeli ogromnu štetu pravnoj i političkoj kulturi BiH.

    “Ni od Vas se ne očekuje ništa drugo. A kada bi htjeli mogli biste izbjeći sankcije rada na ‘crno’, građanine Šmit, ako bi ukinuli naredbu od 23. marta 2007. godine kojom je jedan raniji visoki predstavnik, apsolutni monarh, zabranio sve postupke pred bilo kojim sudom kojim se ‘osporava, na bilo koji način, jedna ili više odluka visokog predstavnika’.

    Prestanite da se miješate u rad sudskih i zakonodavnih organa /što je i krivično djelo trgovine uticajem/, a posebno Ustavnog suda što su i priznali neki vaši prethodnici /jedan bivši sudija Ustavnog suda priznao je da postoji ‘prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud… uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona…’. Dovoljno smo već poniženi činjenicom da imamo strane sudije koji određuju našu sudbinu neustavnim odlukama od najveće važnosti /pitanje državne imovine, konstitutuivnosti naroda, simbola i obilježja…/”, naveo je Karan.

    On je pozvao Šmita da prizna da ne postoji pravni osnov za tzv. “bonska ovlašćenja”, ili da ima, kako kaže, tzv. “izvršna ovlašćenja” i ako ovo sve uradi i odmah napusti ove prostore, rad na “crno” može biti oprošten.

    “Drugi način, građanine Šmit, da budete lišeni kazne /Inspekcije rada/ za rad na ‘crno’ je Vaš dolazak u BiH kao turiste”, poručio je Karan.

    Osvrnuvši se na dosadašnji rad visokih predstavnika za BiH, Karan je podsjetio da su samo do 2009. godine, visoki predstavnici proglasili 105 amandmana na ustave entiteta, donijeli više od 800 odluka, više od 300 propisa i izvršili oko 500 smjena /vansudske kazne bez ikakvog procesa ili mogućnosti žalbe/, a da za to nisu imali nikakvo uporište u Dejtonskom sporazumu, niti u međunarodnom pravu.

    On je ukazao da je time visoki predstavnik postao najvažniji neustavni ustavotvorac i nezakoniti zakonodavac u BiH.

    “Djelujući kao ustavotvorna i zakonodavna vlast visoki predstavnik je vršio reviziju Ustava BiH, poremetivši Ustavom utvrđenu i jasno određenu konfederalno-federalnu ravnotežu između konstitutivnih naroda, entiteta i BiH s ciljem jačanja tendencija za centralizacijom i unitarizacijom BiH kroz majorizaciju”, rekao je Karan.

    On je konstatovao da je BiH sa visokim predstavnikom postala nesuverena, neefikasna, kvazi država, protektorat modernog doba, istovremeno kršeći ljudska prava i slobode konstitutivnih naroda i građana.

  • Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Savjet bezbjednosti UN nije glasao o rezoluciji kojom bi potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog prestavnika u BiH i sve se završilo raspravom u kojoj je Rusija bila protiv.

    Međutim, kako saznaje Srskainfo iz diplomatskih izvora, nakon što je završena rasprava, koju javnost u BiH pamti po verbalnom duelu ministarke spoljnih poslova Bisere Turković i ruskog ambasadora pri SB UN Vasilija Nebenzja, obavljene su konsultacije na najvišem nivou, na kojima je Rusija predlagala kompromisno rješenje.

    – Na zatvorenim konslutacijama, Rusi su predložili donošenje rezolucije kojom bi Šmit bio imenovan, pod uslovom da to imenovanje bude na godinu dana i bez upotrebe tzv. bonskih ovlaštenja. Ali, SAD su poručile da je to za njih završena stvar. Druge zemlje u ovome nisu učestvovale, konsultacije su završene za desetak minuta – otkriva odlično obaviješten izvor Srpskainfo.


    Podsjećamo, predstavnik SAD u Savjetu bezbjednosti, Ričard Mils, na sjednici je tvrdio da za imenovanje visokog predstavnika u BiH nije potrebna saglasnost svih članica SB UN.

    Mils je podsjetio je da su svi članovi u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (PIK), osim Moskve, podržali imenovanje Šmita, te ponovio da “za to nije potrebno da sve članice budu saglasne i da Savjet bezbjednosti UN ne mora da potvrdi njegovo imenovanje”.

    Prema njegovim riječima, imenovanje Šmita je “zatvoreno pitanje”

    Ipak, prema riječima našeg izvora, to što Šmit dolazi bez potvrde u SB UN, daje prostor za određeno političko djelovanje rukovodstva Republike Srpske, koje je poručilo da ne želi da sarađuje sa nelegitimnim visokim predstavnikom.

    Kako kaže, bez obzira što su iza Šmita sve zemlje, izuzev Rusije i rezervisane Kine, činjenica da nije potvrđen rezolucijom SB je za njega opterećenje i, ukoliko RS zaista odbije saradnju, Nijemac bi mogao da ima problema u provođenju mandata u BiH.