VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit odlazi, jednog dana…

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, “otkrio” je da će biti posljednji visoki predstavnik.

    Gostujući u programu Fejs televizije, Šmit je, između ostalog, poručio da, bez obzira što će biti posljednji visoki predstavnik, namjerava ostati u BiH “sve dok je potrebno”, odnosno sve dok, kako je rekao, ne budu realizovane 5+2 reforme.

    Takođe je poručio da mu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svojim “negodovanjem i nepriznavanjem visokog predstavnika, samo produžava mandat u BiH”.

    Incko rekorder
    Šmitovo obećanje da će biti posljednji visoki predstavnik mnogi su, inače, primili s velikom dozom skepse, budući da Šmit nije pojasnio koliko bi njegov (ne)legitimni mandat mogao da traje.


    Iako je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN u avgustu 2021. preuzeo dužnost od dotadašnjeg visokog predstavnika, Valentina Incka, činjenica je da ne postoji ograničenje u dužini mandata koji šef OHR ima u BiH.

    Prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, švedski diplomata Karl Bilt, na čelu OHR nalazio se samo godinu i po dana.

    Njegov nasljednik, Španac Karlos Vestendorp, funkciju visokog predstavnika obavljao je dvije godine, Austrijanac Volfgang Petrič u toj fotelji proveo je tri godine, britanski diplomata Pedi Ešdaun četiri, Nijemac Kristijan Švarc Šiling jedva nešto više od godinu dana, slovački karijerni diplomata Miroslav Lajčak na čelu OHR takođe je bio oko godinu i po, da bi, nakon njega, za visokog predstavnika bio izabran Austrijanac Valentin Incko, koji je na poziciji visokog predstavnika ostao rekordnih 12 godina.

    Referendum?!
    Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da bi, s obzirom na nepriznavanje Šmitovog legitimiteta od strane vlasti u Republici Srpskoj, ali i kritika koje na njegov račun neprestano stižu od brojnih političkih lidera iz FBiH, možda najbolje rješenje bilo da sudbina njemačkog diplomate u BiH bude odlučena na referendumu.

    Možda je najbolje rješenje da se raspiše referendum o ostanku Kristijana Šmita u BiH, budući da njegove odluke ne važe u Republici Srpskoj, a Srpska funcioniše sasvim normalno i bez njegovih odluka koje se primjenjuju samo u FBiH, iako i tu protiv sebe ima Željka Komšića koji ga je žestoko isprozivao u UN. Zbog toga je možda najbolje raspisati referendum o njegovom odlasku iz BiH i na taj način, demokratskim putem, riješiti taj problem – predlaže Aćimović.

    Dodaje da ako ne postoji mogućnost da šef OHR djeluje na teritoriji cijele BiH, odnosno ako se u Republici Srpskoj ne prihvataju njegove odluke, nema smisla ni samo postojanje OHR.

    “Zatvoriti sve političare do konačnog dogovora”
    Na naše pitanje da li može prognozirati datum zvaničnog zatvaranja OHR u BiH, Aćimović odgovara da bi domaći politički lideri cijeli taj proces mogli značajno da ubrzaju.


    – Prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije moraju da se ispune na nekoj konferenciji za BiH, da je ne nazivamo nekim Dejtonom 2. Mislim da je potrebna neka nova konferencija za BiH, gdje bi politički lideri bili zatvoreni i pregovarali dok se svi ne dogovore, od pozicije do opozicije. Tu bi se usvojilo 14 zaključaka iz Mišljenja evropske komisije, automatski bi se otvorili pregovori s EU i dogovorili o brzom putu integracija. To bi bilo moderno zapadno rješenje tog problema. Možemo izabrati da li da idemo ovim putem blokada ili ćemo zatvoriti sve političare na jedno mjesto dok ne dogovore realizaciju svih 14 prioriteta, te dobiju garancije da će se po ubrzanom procesu otvoriti pregovori za pristupanje EU. Ova druga opcija, po mom mišljenju, puno je bolja – kaže Aćimović.

  • Šmit ne isključuje smjenu Dodika

    Šmit ne isključuje smjenu Dodika

    Kristijan Šmit, kojeg vlasti Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, poručio je da će nastaviti dolaziti u Republiku Srpsku bez obzira na prijetnje zvaničnika da nije dobro došao.

    On je gostujući jutros u jutarnjem programu BHRT rekao da zna da je bio „onemogućen njegov dolazak u Srpsku, ali da nastavlja da ide i ići će“.

    – Mislim da moramo razgovarati i sa predstavnicima Republike Srpske o temama koje uključuju, između ostalog, povratnike. Nedavno sam posjetio bračni par u Višegradu koji su bili napadnuti i moramo raditi na tome da Aneks 7 bude funkcionalan – naveo je Šmit.

    Govoreći o izvještaju koji je poslao Savjetu bezbjednosti UN, a u kojem je naveo da predsjednik Srpske, Milorad Dodik vodi secesionističku politiku, Šmit je rekao da nije mogao da ne pomene to u izvještaju jer bi u tom slučaju „izvještaj bio manipulativan“.

    – Iznenađen sam jer je Željka Cvijanović uputila pismo gdje je pitala da li je moje imenovanje legitimno i dobila je konkretan odgovor. Moje pitanje je da li ona manipuliše nekim tezama? Oni kao da žive u nekom izoliranom svijetu gdje nisu svjesni šta su problemi. Pozivam Cvijanovićevu da javno sa mnom razgovara i da mi kaže koje su to pritužbe Republike Srpske. Spreman sam da razgovaram s njom – rekao je Šmit.

    Na pitanje kako komentariše Dodikovu ideju o ujedinjenu Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, Šmit je podsjetio na referendum u Crnoj Gori 2005. godine kada su se građani jasno izjasnili da žele samostalnost i nezavisnost. Također, naglasio je kako niti jednom do sada nije primjetio da zvanični Beograd dovodi u pitanje njegovu poziciju, funkciju i legitimitet.

    Na pitanje da li ima namjeru smijeniti Dodika ako nastavi sa svojom secesionističkom politikom, Šmit je odgovario da su sve karte i opcije na stolu, a da je to odluka o kojoj mora dobro razmisliti i uzeti u obzir sve stvari – između ostalog stav i mišljenje građana.

    – Ipak su, kako on kaže, oni ti koji biraju svoje predstavnike- rekao je Šmit. On je komentarisao i ministra bezbjednosti BiH, Nenada Nešića, navodeći da je, kao ministar, odgovoran za bezbjednost svih onih koji su u BiH, pa i za njega lično.

    – Šta je posao ministra bezbjednosti nego da osigura bezbjednost za sve u zemlji pa i za mene. Za sve ostalo neka se obrati Ministarstvu spoljnih poslova jer su oni nadležni za moju funkciju i poziciju. Nešićev zadatak je da garantuje i moju bezbjednost, a ako toga nije svjestan, onda on zapravo nije shvatio svoj zadatak. Treba prestati sa igrama i raditi svoj posao – rekao je Šmit.

  • Nelegalna i destabilizujuća vladavina Kristijana Šmita

    Nelegalna i destabilizujuća vladavina Kristijana Šmita

    Penzionisani njemački političar Kristijan Šmit od dolaska u BiH više puta je nezakonitim i despotskim ovlašćenjima opustošio vladavinu prava i ugrozio političku stabilnost BiH, navodi se u 30. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    Godine 2021, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit stigao je u BiH, lažno tvrdeći da nosi titulu visokog predstavnika i besmisleno tvrdeći da ima pravo da dekretima vlada BiH, iako je jasno da je takva diktatorska vlast zabranjena demokratskim ustavnim uređenjem BiH, Dejtonskim sporazumom i fundamentalnim principima međunarodnog prava – napominje se u Izvještaju.

    U Izvještaju se ističe da nijedan neutralan, obaviješten posmatrač ne bi mogao zaključiti da je BiH postala stabilnija za vrijeme Šmitovog mandata i da je, možda, jedino mišljenje oko kojeg su Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH saglasni to da je Šmit nanio štetu i doveo do destabilizacije BiH.

    • Bošnjaci su održali velike ulične demonstracije protiv Šmitove vladavine, a član Predsjedništva BiH Željko Komšić u septembru ga je nazvao “dezorijentisanim klovnom” – podsjeća se u Izvještaju koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa Dejtonskog sporazuma, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti uputio premijer Radovan Višković.

    U trećem dijelu Izvještaja se dodaje da je Šmit u kratkom roku u svoj dosije uspio da upiše jednu destruktivnu grešku za drugom i da, umjesto da pomogne da se krize riješe, više puta ih je sam izazivao, a zatim raspirivao.

    • Šmit nije rješenje političke nestabilnosti u BiH, već njen primarni uzrok. Nema nikakve kvalifikacije, iskustvo niti vještine potrebne za zadatak autora budućnosti BiH koji je preuzeo na sebe. Kao što često podsjeća novinare, Šmit nije diplomata, a njegov nedostatak diplomatskih vještina je, nesrećom, žalosno očigledan. On je temperamentno, kulturno i profesionalno nekvalifikovan za ulogu koju mu je dodijelila šačica zemalja koje su ga nezakonito odabrale – piše u Izvještaju.

    U ovom dokumentu se navodi da su Šmitova politička karijera i njegovo druženje sa grupama i pojedincima koji slave vojne heroje njemačke prošlosti obilježeni onim što se najblaže može opisati kao ekstremna neosjetljivost prema ratnim žrtvama nacističke Njemačke.

    • Brojni komentatori koji su Šmita nazvali nacistom ili nacističkim simpatizerom možda su nepravedni; međutim, iz Šmitovih veza jasno je da njega ne vrijeđaju nacisti kao što bi bio uvrijeđen svako ko ispravno razmišlja, a kamoli onaj koji je uzurpirao moć da vlada zemljom koja je razorena u Drugom svjetskom ratu. Neprihvatljivo je da bilo ko bude diktator u BiH. Diktatorsko ponašanje osobe Šmitovog porijekla i sklonosti mučno je – ističe se u Izvještaju.

    U tekstu se navodi da su posmatrači iz reda Šmitovih sunarodnika izuzetno kritični prema njegovom mandatu i ulozi, poput kolumniste Maksimilijana Popa koji je u najvećem evropskom nedjeljniku “Špigl” napisao da “mnogi građani BiH doživljavaju /Šmita/ kao opasno uplitanje u unutrašnja pitanja” ili Mihaela Martensa iz vodećeg njemačkog dnevnika “Frankfurter algemajne cajtung”, koji je dao sažet opis: “Kristijan Šmit je pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme”, dodajući da “kolonijalistička struktura kao što je Kancelarija visokog predstavnika nema mjesta u modernoj Evropi”.

    • Lideri u regionu prepoznali su Šmitovu pogubnu ulogu. Na primjer, hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je BiH pod Šmitom “trapavom, traljavom, nesposobno vođenom kolonijom”. Milanović je rekao: “Da bi zaštitio svoju stražnjicu i svoju reputaciju, promijenio je krivični zakon prema kojem je ono što je Dodik napravio – krivično djelo. To se zove kolonijalna uprava i to uništava zemlju”. Upitao je: “Јe li to način smirivanja situacije u BiH, deeskalacije?” – navodi se u Izvještaju.

    U ovom dokumentu se dodaje da je Šmit u julu, smatrajući da je njegova riječ zakon, nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”, te da Šmitov pokušaj da kriminalizuje nesprovođenje njegovih nezakonitih dekreta označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ova zemlja, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

    U tekstu se dodaje da je Tužilaštvo BiH, ignorišući činjenicu da Šmitove nove krivične zabrane nisu propisno donesene u skladu sa Ustavom, nedavno podiglo optužnice protiv dvojice zvaničnika Republike Srpske zbog nepostupanja prema Šmitovom nalogu.

    U Izvještaju se naglašava da su optužnice šokantan napad na demokratiju i vladavinu prava, gdje se jedna nezakonitost slaže preko druge, u tiranskom nastojanju da se onesposobe demokratski izabrani i legalno postavljeni nosioci funkcija u Republici Srpskoj.

    U dokumentu Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN se navodi da “zakon” za čije kršenje su zvaničnici Republike Srpske optuženi uopšte nije zakon, pošto ga Parlamentarna skupština BiH nikada nije usvojila kako to izričito nalaže Ustav BiH, već ga je u formi odluke donio Šmit, te da je ovaj atak na vladavinu prava utoliko eklatantniji što Šmit čak nije ni legalno imenovan na poziciju na kojoj tvrdi da se nalazi.

    • Nedavno podignute optužnice protiv zvaničnika Republike Srpske zasnovane su na formalnim postupcima koje su po Ustavu i zakonu dužni da obave. Svaki od njih je optužen da je prekršio Šmitov “zakon” tako što su omogućili stupanje na snagu dva zakona koja je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koja je Šmit kasnije – nezakonito – proglasio ništavnim. Međutim, optuženi funkcioneri nisu imali izbora osim da sprovedu akte demokratski izabrane Narodne skupštine Republike Srpske – ističe se u Izvještaju.

    Napominje se i da su tužilaštvo koji je podiglo optužnicu i sud koji ju je potvrdio nezakonito formirani odlukama bivših visokih predstavnika u flagrantnom kršenju Ustava BiH – i zakonskih procedura i jasne podjele nadležnosti između nivo uprave BiH i dva entiteta.

    Osim toga, dodaje se u Izvještaju, predsjedavajući sudija u prethodnom postupku nalazi se u očiglednom sukobu interesa, jer je bivši pravnik OHR-a koji sada sudi optuženima za nepoštovanje naloga OHR-a, a uz to, postupajući sudija je bivši oficir ratne bošnjačke armije.

    • Ukratko: funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, u neustavnom sudu, kom predsjedava sudija u sukobu interesa, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovani zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše. Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana sila – piše u Izvještaju.

    U Izvještaju se naglašava da Šmit sebe u potpunosti stavlja iznad pravnog i ustavnog okvira BiH i ismijava vladavinu prava, kao i da njegovo licemjerje nije bezazleno.

    • Za čovjeka koji ne prestaje da bunca o vladavini prava, niko nije nanio više štete vladavini prava u BiH od njega i šačice njegovih pristalica u međunarodnoj zajednici – piše u Izvještaju.

    U dokumentu se podsjeća da je u junu Narodna skupština Republike Srpske djelovala u cilju zaštite demokratije i vladavine prava usvajanjem zakona o prestanku objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske, kao i da je Narodna skupština s pravom odbila da bude parlament kolaboracionista koji prodaju demokratiju i vladavinu prava za interes strane diktatorske vlasti.

    • Republika Srpska se nada da će sve zemlje koje cijene slobodu, demokratiju i suverenitet osuditi Šmitove nezakonite i tiranske odluke i jasno staviti do znanja da BiH moraju da upravljaju njeni građani u skladu sa njenim demokratskim ustavnim poretkom, a ne bezobzirni njemački autokrata. Ništa manje ne zahtijeva ni put evropskih integracija na koji je BiH krenula. Republika Srpska je uvjerena da BiH, bez obzira na trenutne političke tenzije, može uspjeti i postići članstvo u EU ako se Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH, bude vjerno sprovodio, uključujući poštovanje ustavne strukture BiH i vraćanje demokratske samouprave – navodi se u Izvještaju.

  • Priznavanje Šmita uslov da Srpska dobije novac iz EU?

    Jedan od uslova koje bi EU mogla da ispostavi Republici Srpskoj za dobijanje dijela kolača od šest milijardi evra, namijenjenih Zapadnom Balkanu, jeste priznavanje legitimiteta Kristijana Šmita kao visokog predstavnika.

    Ovo za Srpskainfo tvrdi stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, komentarišući nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije BiH, kao i poruke koje je fon der Lajenova slala nakon sastanka s političkim liderima u Sarajevu.

    – Predviđeni su iznosi za pojedinačne zemlje, ali nisu fiksno postavljeni. Uslov su reforme. Ako se sprovode, dolaze i sredstva. Znamo da treba vremena, ali ako se ne radi, sredstva će biti prebačena drugim zemljama koje ostvaruju rezultate – nedvosmisleno je zaprijetila predsjednica Evropske komisije domaćim političkim liderima ukoliko ne bude realizovano 14 prioriteta iz ranijeg Mišljenja Evropske komisije o BiH.

    Iako nije otvoreno iznijela stav o statusu svog zemljaka Kristijana Šmita u BiH, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, fon der Lajenova je na novinarsko pitanje o budućnosti OHR rekla da su “pravila veoma jasna”, te da postojanje kancelarije OHR, prema njenim riječima, zavisi od napretka koji ostvare vlasti u BiH.

    Iako se, osim famoznih 14 prioriteta, finansijska pomoć BiH zvanično nigdje ne uslovljava priznavanjem Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, Srećko Đukić za Srpskainfo tvrdi da je to sigurno jedan od uslova kako bi Republika Srpska mogla da koristi sredstva iz EU.

    – Vrlo teško će BiH uspjeti da krene dalje sa sadašnjim stavom Republike Srpske prema visokom predstavniku i Ustavnom sudu BiH. Ako rukovodstvo u Banjaluci nastavi s insistiranjem na takvom stavu, ne treba isključiti ni mogućnost da se sva sredstva iz EU namijenjena BiH usmjere u Federaciju BiH, a da Republika Srpska ne dobije ništa. Mislim da je to trenutno mnogo izglednije nego neke druge kombinacije – smatra Đukić.

    Dodaje da su obećanih šest milijardi evra za tekuće reforme značajna sredstva za sve države Zapadnog Balkana, posebno kada se ima u vidu da će do 2030. godine Evropska unija, prema njegovim riječima, u razvoj Zapadnog Balkana uložiti još mnogo novca.

    – To su iznosi na koje nijedna država ne može ostati imuna. To su pare koje u svakoj zemlji mogu da podstaknu promjene – ocjenjuje Đukić.

    Između ostalog, on ističe da Srpska, zbog svojih stavova o Kristijanu Šmitu već trpi posljedice obustave ranije obećanih investicija, poput onih iz Njemačke.

    – Zaista ne vidim koliko Republika Srpska profitira zbog toga što ne priznaje Šmita? To je nekakav principijelni stav, ali on zaista, prema mom mišljenju, nema praktičnu vrijednost i snagu u politici. Posebno u odnosima Republike Srpske sa svijetom – kaže Đukić.

  • Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti

    Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti

    Ako predsjednik Republike Srpske spriječi moj budući rad i rad mojih službenika, uključujući i terenske kancelarije OHR, odmah ću obavijestiti Savjet bezbjednosti UN.

    Takva politika bi imala dalekosežne posljedice i onemogućila bi punu civilnu implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH.

    Navodi se ovo, između ostalog, u izvještaju o stanju u BiH koji će Kristijan Šmit sutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN.

    U izvještaju, koji je objavila N1, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova, Šmit je naveo da je, “otkako je na poziciji visokog predstavnika, svjedočio do sada neviđenom nivou napada na Dejtonski sporazum i na njegov mandat, a koji su uglavnom dolazili od predsjednika Srpske Milorada Dodika”.

    Šmit u izvještaju, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, ističe da su ovakvi napadi, te međuetničke tenzije i porast nasilja nad povratnicima dodatno ometali napredak na Agendi 5+2.

    Međutim, naveo je da, uprkos ovom “veoma teškom političkom ambijentu”, uspostavljanje postizbornih organa vlasti je završeno u izvještajnom periodu, osim u dva kantona.

    Šmit u izvještaju optužuje vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj, predvođenu SNSD, da nastavlja “voditi opasnu politiku jednostranog nametanja pogrešne interpretacije Opšteg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira BiH” oko, kako navodi, hipotetičkog koncepta “izvornog Dejtona”.

    – Ovaj koncept negira kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i BiH kako je sadržano u članu 1.1. Ustava BiH i predstavlja Državu Bosnu i Hercegovinu kao savez država ili konfederaciju dvaju “državotvornih” entiteta koji su državi BiH prenijeli samo ograničena ovlaštenja – naveo je Šmit.

    On je istakao da “ovakve pogrešne interpretacije u kojima se Republika Srpska predstavlja kao entitet (ili država) srpskog naroda koji treba da ima pravo na samoopredjeljenje” služe za “legitimizaciju” usvajanja politike i pravnih akata koji dovode u pitanje ili krše osnovne aspekte Opšteg okvirnog sporazuma za mir, posebno kako bi se opravdalo njihovo odbacivanje ovlaštenja Ustavnog suda, kao i blokiranje donošenja odluka i djelovanja ključnih državnih organa.

    Kristijan ŠmitFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

    – U konačnici takve politike služe proklamovanom cilju direktnog promovisanja koncepta “mirnog razdvajanja” tri konstitutivna naroda ili raspada BiH” – upozorio je Šmit. Istakao je da su “preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj problematičan razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”.

    Pripreme za secesiju Srpske
    Šmit u svom izvještaju navodi da je Dodik tokom ovog izvještajnog perioda namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi “potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države”.

    – I kako bi delegitimisao moj mandat – istakao je Šmit. On je naveo da su se u zajedničkoj izjavi potpisanoj 24. aprila lideri vladajućih stranaka u Republici Srpskoj složili da preduzmu “niz koraka za stvaranje preduslova za buduću secesiju”.

    – Potpisnici su, između ostalih uslova, nastojali da obavežu predstavnike iz Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje odluka na državnom nivou dok Vlada RS i nadležni odbori Narodne skupštine Republike Srpske ne dadnu saglasnost – stoji u izvještaju.

    Kako bi implementirala prve korake ovog programa, kako dalje navodi Šmit, NSRS je odlučila da ne imenuje novog sudiju u Ustavni sud BiH koji bi popunio upražnjeno mjesto.

    Zatim je, kako je dodao, 21. juna izmijenila zakon kako bi se ukinula obaveza objavljivanja “odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske”, što je, kako je istakao Šmit, predstavljalo kršenje Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

    – NSRS je, takođe, 27. juna usvojila zakon kojim se sprječava provođenje i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS. Vlasti RS su ovu neustavnu odluku javno opravdale nedostatkom srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, iako je sama vladajuća koalicija Srpske zatražila odlazak ovih sudija iz Suda – naveo je Šmit. On je istakao da je Dodik, takođe, tražio smjenu međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    – Ovi napadi vlasti Srpske sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Opšteg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH – navodi Šmit.

    Upozorava da su napori vlasti u Srpskoj da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji, takođe, “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.

    Šmit objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.

    Šmit dalje navodi da je u avgustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i v.d direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.

    Nekoliko puta bio u Srpskoj
    Šmit se osvrnuo na Dodikove prijetnje početkom septembra ove godine da će biti uhapšen ako dođe u republiku Srpsku.

    – Još jedna kriza nastala je 6. septembra kada je predsjednik Republike Srpske izjavio da će me uhapsiti i protjerati ako uđem na teritoriju Srpske. Tvrdio je da će mi policija RS uskratiti zaštitu i da će mi institucije Srpske zabraniti ulazak – stoji u Šmitovom izvještaju.

    Dodaje se da time Republika Srpska “nastavlja svoj obrazac opstrukcije institucije odgovorne za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma”.

    Šmit ističe da je Vlada Srpske prvo prestala dijeliti informacije sa OHR, te da je onda OHR odbijen ulazak na sjednice NSRS.

    Takođe, Šmit navodi da mu unutar Srpske više nije obezbjeđena policijska pratnja, te da sada vlasti Srpske odbijaju objavljivati i implementirati njegove odluke.

    – I pored ovih ozbiljnih napada na Dejtonski sporazum i OHR koji su došli od predsjednika Republike Srpske i njegovih saveznika, kao i njegovih prijetnji meni, nastavljam sa radom na cijeloj teritoriji BiH. Od najave 6. septembra, obavio sam nekoliko posjeta u Republici Srpskoj, što je sve proteklo bez incidenata i organizovano sa oprezom – naveo je Šmit.

    On kaže “da Dodik i dalje poziva na raspad BiH ili na “mirno razdvajanje” dva entiteta BiH, što je kao svoj cilj i zvaničan stranački cilj predstavio na Kongresu SNSD 30. septembra”. Osim toga, navodi Šmit, Dodik je negirao postojanje Brčko Distrikta u zvaničnim elektronskim i štampanim mapama.

    Šmit ističe da “su sve akcije Vlade RS bile praćene zapaljivom retorikom podjela i demonstracijama na međuentitetskoj liniji razgraničenja koje su organizovale političke pristalice Dodika”.

    – Ovim ponašanjem Dodik je, vještački i namjerno, pokrenuo dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom da se deeskaliraju tenzije koje je stvorio sam gospodin Dodik. U svojim izjavama je nastavio da osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio da će mi ograničiti pristup teritoriji Republike Srpske. Više puta je pozivao na nezavisnost Republike Srpske, na referendum o njenom statusu do kraja 2023. godine i na njeno ujedinjenje sa Srbijom – naveo je Šmit.

    Međutim, istakao je da je Vlada Srbije ponovila svoju posvećenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

    Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na pitanje imovine u BiH, navodeći, između ostalog, da je formirao Grupu tehničkih eksperata uz podršku nekoliko država članica Upravnog odbora PIK, koju čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava i imovinskog prava.

    Najavio je da će rezultat rada grupe tehničkih eksperata biti sažet u tehničkom izvještaju koji će predstavljati važnu polaznu tačku za politički proces usmjeren na postizanje sporazuma o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentu BiH.

    Šmit je naveo da je nakon privremene odluke Ustavnog suda BiH od 2. marta 2023. godine kojom je novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj Dodik “nastavio svoju retoričku kampanju oko pitanja državne imovine”.

    Osvrnuo se i na izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da odluke Ustavnog suda BiH ne predstavljaju pravni osnov ni za šta, te da predstavljaju kršenje Ustava BiH.

    – Predsjednik NSRS Nenad Stevandić ponovio je da je pitanje državne imovine “crvena linija”. Davno smo rekli da je imovina crvena linija, a ukoliko hoće da nas ugroze, time će ugroziti opstanak BiH – rekao je tada Stevandić.

    Šmit ističe da je vladavina prava ozbiljno narušena u BiH, te da su pravosudne institucije u BiH podložne neviđenim nivoima političkog pritiska, uz stalne napade zvaničnika Srpske na Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Ustavni sud BiH.

    Napadi na povratnike
    Šmit je u izvještaju naveo i da “politička retorika koja stvara atmosferu neprijateljstva je plodno tlo za zločine iz mržnje koje trenutno vidi u BiH”.

    – Prijetnje, zastrašivanja i provokativno ponašanje prema povratnicima su neprihvatljivi i moraju se odlučno rješavati na svim nivoima i u cijeloj zemlji. Potpuna i ažurna slika, kao što je ona iz popisa iz 2013. godine, nije dostupna, a podaci o kretanju stanovništva su uglavnom procjene – istakao je Šmit.

    Navodi da je u proteklom periodu zabilježen relativni porast nasilnih incidenata usmjerenih protiv povratnika, te da je porastao i broj međuetničkih incidenata koji nisu bili usmjereni na povratnike.

    Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na rad Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, Parlamentarne skupštine BiH, ali i vlasti u Federaciji BiH. U izvještaju se navodi i da su vlasti Srpske i politički lideri počeli organizovati sedmične proteste, privremeno blokirajući saobraćaj na međuentitetskoj graničnoj liniji s porukom da postoji “granica” između entiteta.

    – Ovi skupovi “ne samo da stvaraju okruženje podjela i promovišu međuetničku mržnju, već i postavljaju plodno tlo za potencijalne buduće incidente – istakao je Šmit.

    Pomenuo je i to da je Navodi da je NSRS usvojila zakon kojim se kleveta tretira kao krivično djelo.

    Protest medija protiv zakona o klevetiFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
    – U okruženju koje ne garantuje nezavisno pravosuđe, primjena ovog zakona može imati dalekosežne posljedice. To dodatno ograničava građanski prostor u Srpskoj i lako se može koristiti za ućutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje nezavisnih novinara, medija, aktivista nevladinih organizacija i građana koji izražavaju različita politička mišljenja – naveo je Šmit u svom izvještaju.

    Još jedan potez koji je ocijeno kao veoma problematičan je Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija koji ograničava građanski prostor za NVO i medije, nalik na tzv. zakone o stranim agentima.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit za visokog prestavnika u BiH nije imenovan u SB UN, zbog čega ga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska.

  • Tužilaštvo BiH neće više da se oglašava o predmetu u vezi sa Šmitom

    Tužilaštvo BiH neće više da se oglašava o predmetu u vezi sa Šmitom

    Tužilaštvo BiH saopštilo je da se neće više oglašavati u vezi sa predmetom koji se odnosi na Kristijana Šmita, a za koji su ranije objavili da je dodijeljen u rad tužiocu.Tužilaštvo BiH saopštilo je da se neće više oglašavati u vezi sa predmetom koji se odnosi na Kristijana Šmita, a za koji su ranije objavili da je dodijeljen u rad tužiocu.

    Nećemo se više oglašavati o navedenom – navodi se u odgovoru na upit Srne da li ova pravosudna institucija vodi istragu protiv Šmita, ispituje istinitost informacija i šta će preduzeti.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešiću rekao je ranije da čeka odgovor Tužilaštva, koje je na osnovu informacija koje su mu dostavljane o Šmitu dužno da sve ispita, utvrdi istinitost i u skladu sa tim podnese optužnicu.

    Srna nezvanično saznaje da je grupa pravnika iz Republike Srpske spremna da sastavi krivičnu prijavu protiv Šmita.

    Na pitanje RTRS od prije tri dana upućeno Tužilaštvu, ko je tužilac, koji je odabran putem CMS sistema, a kojem su dostavljene informacije SIPA o Šmitu, odgovor još nismo dobili.

    Iz Tužilaštva BiH ranije su naveli da su “prije više od mjesec dana primili akt Agencije za istrage i zaštitu BiH, koji je putem CMS sistema dodijeljen u rad tužiocu”.

    SIPA je dostavila Tužilaštvu BiH objedinjene provjere ove agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Službe za poslove sa strancima i Granične policije BiH koje su prikupili na osnovu zahtjeva ministra bezbjednosti Nenada Nešića.

    Nešić je 16. oktobra predao Tužilaštvu BiH dokumentaciju koje su mu dostavile bezbjednosne agencije u sastavu Ministarstva u vezi sa lažnim predstavljanjem Šmita i nezakonitim unošenjem oružja u BiH.

  • Tužilaštvo BiH istražuje Šmita, predmet dodjeljen tužiocu

    Tužilaštvo BiH istražuje Šmita, predmet dodjeljen tužiocu

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ipak sprovodi istražne aktivnosti u vezi sa boravkom Kristijana Šmita i njegove pratnje u BiH!


    Iako izbjegavaju da konkretno navedu da su ”formirali predmet” u Tužilaštvu BiH za ATV navode da je predmet dodijeljen u rad postupajućem tužiocu putem automatskog sistema za upravljanje predmetima – CMS-a.

    ”Tužilaštvo BiH je prije više od mjesec dana zaprimilo akt Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), koji je putem CMS sistema dodjeljen u rad tužiocu. U navedenom predmetu nisu do sada dostavljeni dokazi, koji bi upućivali na to da su izvršena krivična djela iz Krivičnog zakona BiH od strane službenih lica u institucijama BiH ili stranih državljana”, navode u Tužilaštvu BiH.

    Dodaju da im nisu dostavljeni izvještaji o počinjenim krivičnim djelima na šta su, kako navode, policijske agencije obavezne Zakonom o krivičnom postupku BiH. Na upit da li su od SIPA zatražili dodatne provjere, odgovaraju:

    ”Tužilaštvo BiH se neće oglašavati pojedinačno o svakoj procesnoj radnji koju preduzima”, ističu u Tužilaštvu BiH.


    Portparol SIPA Jelena Miovčić za ATV je rekla da je ova agencija na osnovu zahtjeva ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenada Nešića Tužilaštvu BiH dostavila objedinjene provjere koje su prikupljene zajedno sa Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela, Službe za poslove sa strancima i Graničnom policijom BiH.

    ”Nakon što su provjere završene one su objedinjene i dostavljene Tužilaštvu BiH. Potom se Tužilaštvo obratilo SIPA sa zahtjevom za dostavljanje dodatnih informacija”, rekla je Miovčić.

    Podsjetimo, ministar Nešić je na konferenciji za medije 12. oktobra pozvao Tužilaštvo BiH da hitno sprovede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH i njegovim aktivnostima, te da o rezultatima obavijesti javnost.


    On je tada rekao da je Šmit njemački građanin koji na prostoru BiH boravi na osnovu diplomatske note njemačke Ambasade u BiH, a ne na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti, što ukazuje da je on nelegitiman. Naveo je i da je Šmitovo obezbjeđenje kršilo procedure unošenjem dugih cijevi u BiH.

    Budući da je reakcija tužilaštva izostala, Nešić je 16. oktobra Tužilaštvu BiH lično predao sve prikupljene informacije koje su mu dostavile bezbjednosne agencije iz sastava Ministarstva bezbjednosti BiH.


    “Očekujem da Tužilaštvo formira predmet protiv Šmita i obavijesti javnost o rezultatima istrage“, rekao je tada Nešić.

  • Tužilaštvo BiH ne vodi istragu protiv Šmita

    Tužilaštvo BiH ne vodi istragu protiv Šmita

    Tužilaštvo BiH ne vodi istragu protiv Kristijana Šmita, potvrđeno je Srni u ovoj pravosudnoj instituciji nakon što je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić predao izvještaj bezbjednosnih agencija o Šmitu i njegovom boravku u BiH.

    Kao što smo već ranije odgovorili, Tužilaštvo BiH nije od agencija za provođenje zakona zaprimilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu iz nadležnosti Tužilaštva BiH, navedeno je iz Tužilaštva BiH u odgovoru na pitanje da li vode istragu protiv Šmita nakon što je Nešić juče dostavio izvještaj bezbjednosnih agencija i, ako ne, koji su razlozi.

    Nešić je juče predao Tužilaštvu BiH sve prikupljene informacije koje su mu o Šmitu i njegovoj naoružanoj pratnji dostavile bezbjednosne agencije u sastavu Ministarstva bezbjednosti, kao i o svim nezakonitostima koje su radili od trenutka stupanja na teritoriju BiH.

    On je konstatovao da Šmit prema svim dokazima nije legitiman visoki predstavnik u BiH te da od Tužilaštva očekuje da formira predmet.

  • Ambasada Rusije: Šmit nije legitiman, objavljujemo dokaz

    Ambasada Rusije: Šmit nije legitiman, objavljujemo dokaz

    Kristijan Šmit nije legitimni visoki predstavnik, a objašnjenje koje je poslao OHR stvara samo zabludu oko suštine, navedeno je u pismu Ambasade Rusije u BiH koje je poslano svim bh. medijima.

    “U Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nedvosmisleno se kaže da se strane obraćaju s molbom o imenovanju (designation) Visokog predstavnika, koji se odobrava u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo tako su odobravani svi prethodni Visoki predstavnici. Jedini izuzetak je bio Kristijan Švarc-Šiling, u vezi s kojim saglasnost Savjeta bezbjednosti je data ne u obliku rezolucije, nego pisma Predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti UN-a Augustine-a Mahiga od 30.januara 2006. godine”, navode oni.

    U nastavku maila, Ambasada Rusije je objavila pismo koje je tom prilikom upućeno:

    “Imam čast informisati da je Vaše pismo od 20. januara 2006. godine (radi se o pismu Generalnog sekretara UN-a) u vezi s odlukom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira o izboru (choose) Kristiana Švarz-Šilinga kao nasljednika Pedija Ešdauna na dužnost Visokog predstavnika u BiH od 31. januara 2006. godine bilo predstavljeno članicama Vijeća sigurnosti. One su pozdravile odluku Vijeća za provedbu mira. Takođe one bi željele da izraze zahvalnost Lordu Ešdaunu za njegov veliki doprinos”, naveli su u pismu.

    Ruska ambasada tvrdi da je Savjet bezbjednosti UN-a bila institucija koja je odobrila imenovanje Švarc Šilinga na dužnost.

    “U slučaju Kristiana Šmita bile su prekršene sve norme usaglašavanja kandidature za tu dužnost. Prvo, njegovo imenovanje se desilo uz prekršaj procedure konsenzusa u Upravnom odboru, koja je ispoštovana pri izboru svih prethodnih Visokoh predstavnika. Drugo, ovaj prijedlog Upravnog odbora nije usljedila nikakva reakcija od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Štaviše, dvije stalne članice Vijeća sigurnosti – Rusija i Kina – u suštini uložile su veto na rad Kristiana Šmita kao Visokog predstavnika. Bez obzira na pravne trikove, koje se koriste za negiranje realnosti, neosporna činjenica je u tome da Kristian Šmit nije legitiman Visoki predstavnik”, zaključeno je u pismu.

  • Tužilaštvo BiH: Nisu dostavljeni izvještaji bezbjednosnih agencija o Šmitu

    Tužilaštvo BiH: Nisu dostavljeni izvještaji bezbjednosnih agencija o Šmitu

    Nakon što je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić pozvao Tužilaštvo BiH da istraži njegove navode u vezi nelegalnog boravka Kristijana Šmita u BiH, iz te pravosudne institucije odgovorili su da od bezbjednosnih agencija nisu dobili izvještaje.

    Tužilaštvo BiH nije od agencija za sprovođenje zakona, zaprimilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu iz nadležnosti Tužilaštva BiH – odgovorili su iz Tužilaštva na pitanje RTRS-a da li će pokrenuti postupak protiv Kristijana Šmita na osnovu dokaza koje je Nešić iznio u javnost.

    Podsjećamo, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić juče je pozvao Tužilaštvo BiH da hitno sprovede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Šmita kao visokog predstavnika u BiH i njegovim aktivnostima, te da o rezultatima obavijesti javnost.

    On je najavio da je i sam spreman da se odazove na poziv Tužlaštva BiH i u interesu poštovanja zakona predoči sve dokaze.