Oznaka: christian schmidt

  • Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se Rusija zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava i da odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Kristijana Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta da bude visoki predstavnik u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li imenovanje Šmita predstavlja pokušaj zapadnih partnera u Savjetu za sprovođenje mira da izoluju uticaj Ruske Federacije na Balkanu, Kalabuhov je rekao da se češće događa obrnuto jer je uticaj Rusije jači što više pokušavaju da je izoluju.

    “To je lako objasniti. Rusija se zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava, a ne za izmišljanje mitskih pravila, oslanjajući se na ona kojim neki žele vladati svijetom”, rekao je Kalabuhov.

    On je izrazio uvjerenje da upravo odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno.

    Na pitanje da li je BiH međunarodni protektorat, Kalabuhov je odgovorio da je, nažalost, stvarno stanje takvo da neke države, skrivajući se iza plašta “međunarodne zajednice”, pokušavaju ostvariti svoje sebične interese u BiH.

    “U isto vrijeme oni otvoreno manipulišu javnim mnjenjem, namjerno dovode do destabilizacije situacije u zemlji kako bi se igrali na neriješenim međusobnim zabrinutostima i strahovima”, rekao je ruski ambasador u BiH.

    POKUŠAVAJU DA OŽIVE OHR

    Kalabuhov je istakao da, usput, suprotno međunarodnom pravu i zdravom razumu, pokušavaju da ožive OHR, koji je izgubio svoju dodatnu vrijednost, pod izgovorom potrebe za ispunjavanjem utopijskih uslova.

    “Prema našem mišljenju, to je apsolutno nespojivo s licemjernim izjavama naših međunarodnih partnera o podršci suverenitetu BiH, dok oni čine sve kako bi zemlja bila što duže lišena takvog suvereniteta”, dodao je ambasador Rusije u BiH.

    U kontekstu destabilizacije, Kalabuhov je istakao nametanje izmjena Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

    “To je već imalo takav uticaj na državu da čak ni najpronicljiviji analitičari ne vide načine kako se to može riješiti i tvrde da je nastala najuzavrelija kriza u postdejtonskom periodu”, naveo je Kalabuhov.

    POTREBNO VRIJEME DA SE BOLNA TEMA PREVLADA

    Prema njegovim riječima, činjenica je da, koliko god su bili visoki lični moralni kriteriji kojima se rukovodio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, sama tema je toliko bolna i bukvalno još krvari da se njeno prevladavanje i postizanje istinskog pomirenja ne može povezati s rokom završetka mandata.

    “Za to su potrebne decenije, ako ne i vijekovi. U suprotnom, radi se o podsticanju na mržnju, i to ne samo u BiH, već u čitavom regionu, što svi mi posmatramo”, naveo je ruski ambasador u BiH.

    Kad je riječ o međunarodnom vojnom prisustvu u BiH, Kalabuhov je rekao da je Rusija garant Dejtona, te da svojoj ulozi prisupa izuzetno odgovorno.

    “Za razliku od naših partnera, mi nastojimo obezbijediti da međunarodna zajednica, kako to proizlazi iz Mirovnog sporazuma, vodi mudru, dobro promišljenu i uravnoteženu politiku”, rekao je Kalabuhov, odgovarajući na tvrdnje pojedinih zapadnih analitičara da će Ruska Federacija u novembu onemogućiti produženje madata EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti UN.

    Prema njegovim riječima, to se odnosi na sve aspekte situacije u BiH, ističući da Ruska Federacija analizira okolnosti u kontekstu nedavnih događaja.

    “Naravno da ćemo se dodatno oglasiti o odlukama koje će Rusija donijeti”, rekao je Kalabuhov.

    Govoreći o ekonomskoj saradnji, Kalabuhov je ukazao da upravo u razvoju odnosa sa BiH u cjelini i sa Republikom Srpskom posebno vidi svoj glavni zadatak.

    “Radimo na načinima da realizujemo mnoge zanimljive projekte vezane za političke kontakte, trgovinsku i ekonomsku saradnju, razvoj kulturnih i humanitarnih veza. Pretpostavljamo da će poboljšanje pandemijske situacije dati novi zamah ovim važnim inicijativama”, smatra Kalabuhov.

  • Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    NAKON SASTANKA0

    Schmidt: Rečeno mi je da će Dodik danas biti ovdje, a da nakon toga neće biti dijaloga

    N. V. 38

    Foto: I. Š./Klix.ba

    Foto: I. Š./Klix.ba9 minFacebookMessengerTwitterEmailEmail

    Nakon sastanka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine novi visoki predstavnik Christian Schmidt se obratio novinarima kazavši da će iskoristiti svu snagu da ovu državu povuče ka EU, a prije toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.

    Prvi zadatak u Schmidtovoj agendi nakon preduzimanja dužnosti upravo je sastajanje sa članovima Predsjedništva BiH.

    “U skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom ću kao prvog partnera u svom radu vidjeti Predsjedništvo”, rekao je.

    Međutim, član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik nije želio prisustvovati sastanku iako je svoj dolazak prvobitno potvrdio. Kako je ranije saznao Klix.ba Dodik je u Predsjedništvu BiH odgovorio na pozivnicu, a kasnije je negirao da će doći zbog toga što je Narodna skupština RS-a odlučila da Srbi iz tog entiteta bojkotuju rad u državnim institucijama.

    “Žao mi je što danas nisu bila prisutna sve tri člana Predsjedništva. Prošle sedmice sam obaviješten da će 3. augusta sve trojica biti ovdje i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto”, prokomentarisao je Schmidt.

    On je uvjeren da će iznaći prilike da zajedno radi i sa Dodikom.

    “Sastajat ćemo se i sarađivati jer nam je to svima obaveza – da zajedno radimo u interesu države i ljudi BiH. Tako da ću nastaviti raditi sa svima i uvjeren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnim nivoima entitetima moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprinijeti”, rekao je.

    Iako smatra da bh. političari ne smiju čekati pomoć izvana kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.

    “Obavljat ću dužnost s čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristit ću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tijesnu saradnju sa Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2”, kazao je.

    Na kraju je naglasio kako nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.

    “Budite uvjereni da će tako i biti”, zaključak je Schmidta.

  • Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić dočekali su danas u zgradi Predsjedništva novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

    Sastanak je počeo u 11:00 sati, a nakon njega će se učesnici obratiti novinarima.

    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika s izvršnom vlasti na nivou BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti. Tokom prijema Schmidt je kazao da će iskoristiti svoju snagu da napravi bolju budućnost u BiH te da će lobirati za ovu državu u mnogim stranim zemljama.

    Milorad Dodik nije došao na sastanak što je i najavio ranije zbog toga što ne podržava mandat novog visokog predstavnika te zbog toga što bojkotuje rad državnih institucija, kao što je i dogovoreno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

  • Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je u ponedjeljak dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH najavivši provedbu reformi koje bi zemlji omogućile članstvo u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za Glas Amerike (VOA) govorio je o aktuelnim političkim temama, odnosu prema bh. političarima, provedbi Zakona o zabrani negiranja genocida te o utjecaju Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na zemlje Balkana.

    Gospodine Schmidt, zvanično ste preuzeli dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od gospodina Valentina Inzka. Koliko ste, do sada, imali priliku posmatrati političku klimu u BiH? Gdje ste uočili najveće nedostatke?

    Kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu. Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke.

    Prethodnih dana ste svjedočili reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na Vaše imenovanje. Kazali ste da je sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje. Šta ste konkretno mislili? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju Vaš dolazak u BiH?

    Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti. Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji.

    Pomenuli ste izmjene Izbornog zakona, a Bosnu i Hercegovinu 2022. godine očekuju Opći izbori. Ako vladajuće stranke u BiH ne postignu dogovor u vezi izmjena Izbornog zakona, da će biti moguće provesti izbore? Kako bi tada reagirala međunarodna zajednica?

    Izborni zakon već postoji. On treba biti poboljšan i izmijenjen. Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje.

    Prije samog odlaska iz BiH donio Zakon o zabrani negiranja genocida. U Federaciji BiH je prihvaćen, u Republici Srpskoj, očekivano, nije. Kako komentirate samu odluku o donošenju zakona, vrlo oštre stavove političara iz Republike Srpske i na koji način mislite da ga je moguće implementirati?

    Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom. Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo.

    Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film “Quo vadis, Aida” rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti – “da se tako nešto nikada više ne smije desiti”. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to.

    Ispravno je kada kažete da trebamo imati pogled u budućnost, ali smo skoro svaki dan svjedoci nemira na političkoj sceni. Naprimjer, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da “ako neko pokuša da hapsi, privodi (referirajući se na Zakon o zabrani negiranja genocida, op.a.,) policija Republike Srpske će to sprečavati“, pozivajući sve ljude u Republici Srpskoj da “prilikom svakog saznanja o eventualnom djelovanju državnih organa, obavijeste nadležnu policiju”. Kakav je stav međunarodne zajednice u ovakvim i sličnim slučajevima?

    Ostajem pri stavu da je to tema za pravosuđe. To je objavljeno u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju. Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time. S druge strane, ostaje politički aspekt gdje se postavlja pitanje – kako to može dovesti do cijele ove diskusije? Moramo razdvojiti entitete i historijsku odgovornost koju imaju pojedinci. Navest ću primjer Ratka Mladića i njegove presude pred Međunarodnim sudom u Haagu. I dalje imam jasan stav – moramo gledati naprijed.

    U Bosni I Hercegovini se očekuju određene reforme na međunarodnom planu u kontekstu dolaska Josepha Bidena u Bijelu kuću, ali i impliciranja Vašeg dolaska u BiH od strane njemačke kancelarke Angele Merkel. Njih dvoje dijele slično viđenje stanja u BiH. Kakvi su interesi Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na Balkanu i u BiH?

    Kada govorimo o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, riječ je o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije. Nažalost, tokom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsilacija se poboljšala.

    S jedne strane, američki predsjednik Biden koji poznaje vladu, poznaje Sarajevo, teme o kojima se govori i sam je angažiran na tome. S druge strane, kancelarka Merkel koja je sada u posljednjim mjesecima svoga rada i vrlo intenzivno se angažira u okviru Berlinskog procesa. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika – govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve.

    Ovakva situacija konstantna je deset godina i niko ne govori o BiH. Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta? To se ne smije desiti jer je na stotine hiljada ljudi stradalo i ako to znači da moram biti neugodan i grub, to ću onda, zaista, i biti. Kada govorimo o vlasti, ne govorimo o vlastitim interesima i džepu, već o angažmanu. Naravno, ja shvatam i cjelokupnu situaciju i ne kritiziram jer želim, nego jer želim raditi uz kompromis. Ako imamo zemlju u kojoj samo stari pričaju bez postignutog dogovora, a istovremeno mladi odlaze vani, onda je to znak da se svi građani moraju uključiti u djelovanje i stvoriti određenu perspektivu. Tu govorimo o vladavini prava i perspektivama za mlade, jer, ipak, ovaj dio Europe treba biti domovina. Ne smijemo se pomiriti s tako velikim gubicima i odlascima mladih ljudi. Ja, svakako, neću.

  • Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović će se danas sastati sa Christianom Schmidtom

    Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović će se danas sastati sa Christianom Schmidtom

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić će se sastati danas sa novim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

    Sastanak je zakazan za 11:00 sati u zgradi Predsjedništva, a nakon čega će se učesnici obratiti novinarima.
    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika sa izvršnom vlasti na nivouu BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti.

    U BiH je Schmidt došao 30. jula, dva dana uoči preuzimanja dužnosti. Juče ujutru je izvršena primopredaja između bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka i novog Christiana Schmidta. Navečer je organizovan i prijem tim povodom na koji su došla brojna lica bh. politike, ambasadori, državnici i ljudi iz svijeta kulture.

    Ne očekuje se da će na sastanak doći član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik. Narodna skupština Republike Srpske je izglasala bojkot državnih institucija nakon što je Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida stoga ni Dodik ne planira doći. Osim toga, njegov stav o Uredu visokog predstavnika (OHR) odavno je poznat javnosti, a dodatno je ta retorika intezivirana zbog posljednjih aktuelnih događaja.

  • Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Uoči prijema u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, povodom dolaska novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, novinarima se obratio Valentin Incko, bivši visoki predstavnik.

    Incko smatra da se njegovom nasljedniku treba dati najmanje 100 dana da bi pokazao kakva je njegova politika, prenosi Avaz.

    – Neke stvari se se ovdje odugovlače i po 12 godina. Recimo Sejdić i Finci, to treba ubrzati. Bolje da pitate Šmita. Možda je on mislio na stil rada, ali što se tiče suštine on sigurno neće popuštati. Mislim da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne gospodin Šmit. Gospodinu Šmitu trebamo dati najmanje 100 dana šanse da pokaže kakva je njegova politika i siguran sam da ćete to vidjeti brzo – naveo je Incko.

  • Šmit građanima BiH: Upotrijebiću svu svoju snagu da ova zemlja ima dobru budućnost

    Šmit građanima BiH: Upotrijebiću svu svoju snagu da ova zemlja ima dobru budućnost

    Novoimenovani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit uputio je videoporuku građanima Bosne i Hercegovine.

    “Dame i gospodo, dragi građani Bosne i Hercegodine. Prije svega dolazim kao prijatelj otvorenog srca u Bosnu i Hercegovinu. Čast mi je i veliko zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenim ljudima u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu. Koji žele izgraditi život sa drugima i za druge”, rekao je Šmit.

    On je rekao da će upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, veze i iskustvo da osigura da ova zemlja i njena djeca imaju imaju dobru budućnost.

    “Ne želim obećati ništa nemoguće, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, veze i iskustvo da osiguram da ova zemlja i njena djeca, žene i muškarci imaju imaju dobru budućnost i da se njihove nade u bolji život ispune. Jer to ljudi ovdje zaslužuju: život u miru, sigurnosti, propraćen neophodnim ekonomskim napretkom”, istakao je Šmit.

    On smatra da se BiH mora vratiti na političku agendu međunarodne zajenice i EU.

    “Jako ću se truditi da to postignem. Za to ću se boriti u Vašingtonu, Njujorku, Briselu, Moskvi, Parizu i Berlinu, ali u drugim prijestonicama, Cilj mora biti jačanje BiH kao pouzdanog člana zajednice država te podrška njenim naporima da postane dio evropskih integracija. Ali put do tog cilja definitivno nije jednosmjerna ulica!”, rekao je novi visoki predstavnik i dodao:

    “Svi koji se, na primjer, žele pridtužiti EU – najuspjšenijem penzionom i ekonomskom savezu na svijetu – moraju se pridržavati i garantirati njegova pravila. To se također odnosi i na neke druge međunarodne integracije”, rekao je u obraćanju građanima BiH.

    Kako kaže, ta njega je potpuno jasno: “Napredak i dalji razvoj društva mogući su samo kroz refleksivan pristup vlastitoj prošlosti”.

    “Podrazumijeva se da se ratni zločini ne smiju veličati niti poricati, bez obzira na to ko je u njih bio umiješan. Uvjeravam vas da ću raditi na mirnoj budućnsoti BiH – to podrazumijeva i razumijevanje među svim ljudima – kao i pouzdane pravne osnove za poštivanje ljudskih i međunarodnih prava. Jer raznolikost je osnova uspjeha u kompanijama, u organizacijama, u zajednicama i u državi”, kazao je.

    U različitosti leži snaga za sve, kaže dalje Šmit i dodaje da prevazileženje granica u svijesti ljudi znači uzdizanje iznad njih.

    “Preuzeo sam ovu funkciju kako bih postigao najbolje za ovu zemlju i prosperitetnu budućnost njenih građana. Najljepša hvala”, zaključio je Šmit.

  • Dodik: Ne idem u Sarajevo – Šmit nema legitimitet

    Dodik: Ne idem u Sarajevo – Šmit nema legitimitet

    rpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je da neće ići u Sarajevo, jer Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik u BiH nema legitimitet.

    “Republika Srpska neće sprovoditi njegove odluke”, poručio je Dodik.

    Na svečanosti koju Šmit organizuje večeras u Sarajevu neće biti predstavnika institucija i partija iz Republike Srpske.

    Najavili su da zbog nelegitimnog izbora, sa Šmitom neće sarađivati, niti će prisustvovati prijemu.

  • Schmidt se u prvom zvaničnom obraćanju zahvalio Inzku na zakonskoj zabrani negiranja genocida

    Schmidt se u prvom zvaničnom obraćanju zahvalio Inzku na zakonskoj zabrani negiranja genocida

    Novi visoki predstavnik Christian Schmidt se nakon zvaničnog preuzimanja dužnosti zahvalio svom prethodniku Valentinu Inzku i na tome što je zakonski zabranio negiranje genocida.

    U prvom zvaničnom obraćanju javnosti građanima u Bosni i Hercegovini zahvalio se što ima priliku da “služi” narodima Bosne i Hercegovine te je poručio da dolazi kao “prijatelj” naroda Bosne i Hercegovine. Istakao je da je neophodno razgovarati ne samo s domaćim zvaničnicima, već i sa samim građanima.

    “Preuzimam dužnost da pomognem ljudima koji teško rade da bi izdržavali porodice, onima koji žele mirnu budućnost”, poručio je.

    Ocijenio je da je pozicija visokog predstavnika “jedna izuzetna pozicija”. Podsjetio je da ova pozicija postoji upravo kako bi postojao mir. Smatra da se ova funkcija treba obnašati, kako je rekao, s dubokim poštovanjem.

    “Nije lako dostići dogovor o nekim pitanjima. Zato sam tu, kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i kako bih pomogao, građanima, konstitutivnim narodima i ostalima kako bi ostvarili uravnotežen mir”, naglasio je Schmidt.

    Zahvalio je Inzku na tome što je 12 godina bio visoki predstavnik međunarodne zajednice. Između ostalog, zahvalio mu se i za posljednju odluku – zakonsku zabranu negiranja genocida počinjenog u Srebrenici.

    Smatra da Bosna i Hercegovina mora biti u fokusu međunarodne zajednice. Kao cilj je istakao jačanje Bosne i Hercegovine kao pouzdanog partnera drugim državama.

    “Ostvarivanje tog cilja neće biti jednosmjerna ulica. Svi koji se žele pridružiti Evropskoj uniji se moraju pridržavati i garantovati pravila tog saveza. Ali, to nije lak zadatak”, naglasio je novi visoki predstavnik.

    Prema njegovim riječima, napredak društva je moguć samo uz refleksivan pristup vlastitoj prošlosti. Kao primjer za to je naveo svoju zemlju, a to je Njemačka. Podsjetio je da je ova država bila podijeljena, a da se padom Berlinskog zida ujedinila “bez pucnja”.

    “Sve to ne bi bilo moguće bez pomoći Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza, Francuske, Velike Britanije i drugih evropskih država”, dodaje.

    Zahvalio im se na tome, kao i za to što imaju isti cilj u Bosni i Hercegovini. Uvjerava da će imati jednak odnos prema pravima svakog pojedinca i svakog naroda.

    “Nećemo se baviti samo branjenjem granica i odbacivanjem ideja o pomjeranju granica, već i prevazilaženjem granica”, zaključio je i pozvao na zajednički rad za bolji život.

  • Christian Schmidt je službeno novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini

    Christian Schmidt je službeno novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini

    Christian Schmidt je od danas zvanično novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. On je od Valentina Inzka simbolično primio zbirku svih akata OHR-a.

    Ovu funkciju je preuzeo u Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu od Valentina Inzka koji je ovu dužnost vršio 12 godina. Schmidt je u petak, 30. jula, došao u Bosnu i Hercegovinu. Tada je posjetio Mostar, a dan poslije je došao u Sarajevo gdje se susreo s gradonačelnicom ovog grada Benjaminom Karić (SDP) i američkim ambasadorom Ericom Nelsonom.


    Strankama sa sjedištem u Republici Srpskoj i Rusiji nije prihvatljivo imenovanje Schmidta za visokog predstavnika, dok su stranke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine pozdravile ovo imenovanje.


    Uoči preuzimanja funkcije visokog predstavnika za njemački radio BR24 je izjavio da “nije veliki vezir” te da može biti “prijateljski nastrojen, ali i neugodan”. Dužnost je preuzeo u trenutku velikih političkih tenzija izazvanih Inzkovom odlukom da zakonski zabrani negiranje genocida u Bosni i Hercegovini.