VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Schmidt: Centralna banka je važna za stabilnost i razvoj BiH

    Schmidt: Centralna banka je važna za stabilnost i razvoj BiH

    Visoki predstavnik Christian Schmidt održao je danas u Sarajevu sastanak s guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine Senadom Softićem.

    Tom prilikom Schmidt je naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne CBBiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.

    Visoki predstavnik i guverner CBBiH razmijenili su mišljenje o potrebi očuvanja i daljeg razvijanja dosadašnjih uspjeha, te o važnosti kontinuiranog rada upravljačkih struktura CBBiH u cilju očuvanja neometane sposobnosti CBBiH da izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze.

    Visoki predstavnik je također naglasio koliko cijeni rad Centralne banke kojim je ova institucija zadobila povjerenje javnosti u cijeloj zemlji.

    Schmidt i Softić također su pozdravili ponudu Deutsche Bundesbank, centralne banke Savezne Republike Njemačke, da pojača svoj dijalog sa CBBiH kako bi se dodatno unaprijedili kapaciteti CBBiH za usklađivanje sa EU standardima i provođenje najboljih primjera iz prakse u sistemu centralnog bankarstva u BiH.

  • Izetbegović o ideji neformalnog sastanka Schmidta i političara iz RS-a: Ja mu to ne bih preporučio

    Izetbegović o ideji neformalnog sastanka Schmidta i političara iz RS-a: Ja mu to ne bih preporučio

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je danas kako ne preporučuje novom visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se sastaje sa predstavnicima RS-a van institucija.

    Upitan da li bi Milorad Dodik (SNSD) uvukao u bh. političko blato i novog visokog predstavnika ako bude održao neformalne i vaninstitucionalne sastanke s njim, Izetbegović kaže da će o tome odlučiti Christian Schmidt.
    “Ja mu ne bih preporučio da od starta prihvati takav odnos i vlastito pozicioniranje na takav način. OHR ima jasnu poziciju definisanu prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i ne treba dopustiti Schmidt da se taj autoritet dovodi u pitanje. Trebat će čvrste živce ispočetka dok se to sve ne namjesti”, izjavio je Izetbegović.


    Upravo o tome je jučer pisao i portal Klix.ba nakon što je Milorad Dodik pozvao visokog predstavnika Christiana Schmidta da se sastanu na Jahorini, u formi koja bi degradirala ne samo funkciju visokog predstavnika već i značaj Predsjedništva BiH. Time se postavlja pitanje da li će Schmidt već na prvoj prepreci oslabiti svoju poziciju.

    Predsjednik SNSD-a se cjenka, nastojeći visokog predstavnika uvući u bosanskohercegovačko političko blato u kojem godinama dominira.

    Prvi sastanak s Dodikom na Jahorini bio bi ne samo degradiranje uloge Predsjedništva, već i same funkcije visokog predstavnika. Ne može biti kompromisa po pitanju legitimiteta Christiana Schmidta te bi odlazak na Jahorinu dao na značaju Dodikovom shvatanju uloge i pozicije visokog predstavnika.

  • Dodik: Uslov za sastanak sa personom Šmit je dogovor srpskih stranaka

    Dodik: Uslov za sastanak sa personom Šmit je dogovor srpskih stranaka

     Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da sastanka sa Kristijanom Šmitom, ali ne u svojstvu visokog predstavnika, može biti samo ako se o tome dogovore sve srpske stranke.

    “Ako jednog dana odlučimo da se sa personom koja se zove Šmit, ali ne u svojstvu visokog predstavnika, bilo gdje da sastanemo, moj minimalni uslov je bio da se mi dogovorimo. Ako se ne dogovorimo, neće biti sastanaka”, rekao je Dodik za “RTRS” povodom nesuglasice zbog nepostojećeg sastanka sa Šmitom.

    On je ponovio da je Šmit lažni visoki predstavnik i da se sa njim može razgovarati samo kao bivšim savjetnikom, poslanikom i saveznim ministrom i to zajedno sa svim političarima iz Republike Srpske.

    Dodik je rekao da nije želio da u ime njih bilo šta odlučuje, niti je bilo šta odlučio.

    “U tom pogledu mislim da je nepotrebna hajka napravljena na bazi jednoga u najmanju ruku loše motivisanog medija iz Republike Srpske koji ima zadatak da razgradi zajedničku akciju i to pokazuje njihovu plaćeničku ulogu”, poručio je Dodik. 

  • Ambasador Rusije u BiH: Ne planiram saradnju sa Šmitom

    Ambasador Rusije u BiH: Ne planiram saradnju sa Šmitom

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne planira saradnju sa Kristijanom Šmitom, jer ga ne smatra visokim predstavnikom u smislu člana sedam Povelje UN.
    Kalabuhov je rekao da postoji određena aura oko OHR-a, te da ga samo treba demistifikovati.

    “Slobodno se obratite Šmitu zahtjevom da se pokrene direktan prenos sastanaka u OHR-u. Ako postoje prenosi uživo sa sjednica Savjeta bezbjednosti UN, zašto se to onda ne odnosi na OHR, pogotovo kada radi za dobrobit građana BiH?”, pitao je Kalabuhov u intervjuu za portal “Kliks”.

    Ruski ambasador smatra da ljudi u BiH treba da pogledaju nekoliko sjednica i formiraju svoje mišljenje o OHR-u.

    Odgovarajući na pitanje da li je BiH, odnosno Republika Srpska, “posljednji bastion ruskog uticaja u Evropi”, Kalabuhov je ukazao da se u riječi “posljednji” osjeća fatalizam.

    “Republika Srpska je entitet u sastavu BiH, koji ima široka ustavna ovlaštenja. Isto kao i Federacija BiH. Ne stvaramo uporišta projekcije moći, već nastojimo proširiti krug prijatelja naše zemlje”, rekao je Kalabuhov.

    Komentarišući odluku političkih predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu institucija BiH, Kalabuhov ističe da Srbi, kao konstitutivni narod, u skladu sa Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, mogu, na osnovu demokratske procedure, donositi odluke koje zadovoljavaju interese srpskog naroda u BiH.

    “To se odnosi i na druge konstitutivne narode, čijom je suverenom voljom bila stvorena moderna država BiH. S druge strane, naravno, bilo bi bolje da se odluke donose u zajedničkim strukturama BiH na osnovu postignutih kompromisa”, dodao je Kalabuhov.

    On smatra da su za stabilan razvoj BiH potrebna dva uslova, od čega je prvi potpuno uklanjanje uticaja spoljnih faktora na stanje u BiH, bilo u obliku “dokazanih prijatelja”, OHR-a ili takozvane ambasadorokratije.

    “Drugi uslov je otvoren i miran dijalog unutar BiH, uz učešće konstitutivnih naroda, svih građana zemlje. Uz to, nema potrebe prilagođavati ga nekim spoljnim uslovima, čak i najuglednijih struktura”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je napomenuo da bi narodi BiH sami trebali razviti takve oblike suživota koji odgovaraju njihovom savjesnom razumijevanju istorije, mentalitetu i osobinama, dodajući da je to jedina garancija budućnosti BiH.

  • Plenković od Schmidta očekuje da Hrvati u BiH budu u ravnopravnom položaju

    Plenković od Schmidta očekuje da Hrvati u BiH budu u ravnopravnom položaju

    Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da od novog visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta očekuje da radi za dobrobit svih te da Hrvati u BiH budu ravnopravni.

    Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je kazao da je Christian Schmidt jako iskusan i ozbiljan njemački političar koji jako dobro poznaje situaciju u jugoistočnoj Europi.

    “Mislim da je razuman, da će tražiti kompromise, voditi računa o ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH, a osobito o pravima Hrvata kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu”, kazao je, napomenuvši da mu je prije dvije godine u Berlinu uručio hrvatsko odličje, prenosi Hina.

    “Ja od njega očekujem jedan agilan, aktivan pristup na dobrobit svih, a isto tako i da Hrvati budu u ravnopravnom položaju”, zaključio je hrvatski premijer.

  • Vučić: Lično dobro poznajem Schmidta, mislim da više neće biti korištenja bonskih ovlasti

    Vučić: Lično dobro poznajem Schmidta, mislim da više neće biti korištenja bonskih ovlasti

    Nakon sastanka sa rukovodstvom Republike Srpske, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao da su teme razgovara bila političke aktuelnosti i ekonomska saradnja.

    “Saslušao sam rukovodstvo RS-a po pitanju svih važnih tema u regionu, Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, posebno imajući u vidu nametnute odluke Valentina Inzka. Stav Srbije je da oktroisane odluke nikad nisu dobre, da to nije u duhu Dejtona i da tri naroda u BiH moraju zajedno dolaziti do rješenja”, rekao je Vučić.

    Na pitanje kako će Srbija reagovati ukoliko novi visoki predstavnik primijeni bonske ovlasti kako bi smijenio srpske predstavnike u vlasti, on je rekao kako sumnja da će se ići u njihovo dalje korištenje.

    “To su ovlasti koje omogućavaju donošenje nedemokratičnih odluka koje mogu ići i na štetu nekog od tri naroda. Za nas su prihvatljive samo odluke koje odgovaraju srpskom narodu. Mi da učestvujem u nelegitimnom smjenjivanju legitimnih predstavnika vlasti, ne pada nam na pamet”, rekao je.

    Prokomentarisao je i novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

    “Gospodina Schmidta sam sretao mnogo puta, imam mnogo dobre lične odnose s njim, mislim da je vrlo inteligentan čovjek, ali to nema veze sa mojim stavom o nametanju odluka u BiH”, rekao je.

    Odluke donesene u Narodnoj skupštini RS-a nije želio komentarisati jer je to, kako kaže, posljedica nametnutih odluka.

    Zajednički jezički normativ Srbije i Republike Srpske

    Na sastanku su rukovodstva Srbije i RS-a dogovorili da do 15. septembra, odnosno Dana srpskog jedinstva budu doneseni nacrti zakona o zaštiti i upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma.

    “Želimo da imamo isti normativ u Srbiji i RS-u i da idemo na uređenje školskih programa iz najvažnijih predmeta (historije, geografije i srpskog jezika i književnosti) na način da bi imali isti sadržaj na teritoriji Srbije i RS”, rekao je Vučić.

    Navodi da su svi narodi svoj identitet čuvali, te da i Srbi imaju mnogo zajedničkih pisaca i drugih osoba koje se ne smiju zaboraviti.

    “Nikom ništa nažao ne činimo ako hoćemo da sačuvamo svoj jezik i identitet”, rekao je on.

    Ekonomska saradnja

    Osim aktuelnih tema iz svijeta politike zbog kojih su u Beograd otišli i lideri parlamentarnih stranaka, pa tako i opozicije, sa rukovodstvom RS-a je razgovarano i o ekonomskim projektima – a to je gradnja autoputeva, mosta na Savi, hidroelektrane, aerodroma i druge ideje.

    Govoreći o energetskim projektima, rekao je da osim već isplanirane gradnje elektrane Buk bijela, postoje i neke nove ideje.

    Vučić također želi ubrzati odluke o gradnji autoputa Sarajevo – Beograd koji bi kroz Bosnu i Hercegovinu išao preko Višegrada.

    “Zamolio sam Milorada Dodika da razgovara s partnerima i vidi je l oni žele taj autoput ili ne jer od toga zavisi i brzina radova u Srbiji”, rekao je.

    Na kraju zaključak Aleksandra Vučića je da će Srbija dati sve za očuvanje stabilnosti kako bi zatim mogli razmišljati i o ekonomskim projektima.

  • Schmidt: BiH neće postati centralizovana država, a znajte da ja nisam naivan

    Schmidt: BiH neće postati centralizovana država, a znajte da ja nisam naivan

    Visoki predstavnik u BiH danas je u Sarajevu održao nastupnu konferenciju za medije, na kojoj je govorio kako vidi BiH i šta će raditi na razvoju države za bolji život svih građana.

    “Kao političar niste uvijek sretni svaki dan kada pročitate šta piše u novinama, ali u slobodnoj zemlji normalno je komentarisati. Nekada vam se i svidi. Važno je imati dobar radni odnos, možda i malo više od dobrog. Vaša odgovornost je da informišete ljude i to je jednako važno kao i naša odgovornost da usmjerimo budućnost ka razvoju”, kazao je na početku.

    Šta želimo ja i međunarodna zajednica od BiH, zapitao se Schmidt.

    “Odgovor je jednostavan. Ništa posebno. Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognemo na putu ka EU integraciji. Ali znamo da to uopće nije lako, no moguće je. Vratio bih se na svoje iskustvo iz 1989. godine, kada je moja zemlja postigla napredak kakav nikada nismo očekivali, jer je bilo neočekivano da Berlinski zid koji je sagrađen prije 60 godina tek tako padne – ne nasiljem, već zbog čistog opredjeljenja naroda. To je nešto što me uvelo u politiku. Nikada neću zaboraviti 1990. godine kada sam izabran u njemački parlament. Čuda se mogu desiti, ali prije nego tražite čuda, treba shvatiti da sva čuda u historiji imaju puno rada. Zato sam uvjeren da mlada BiH može i treba postati model dobrog života, ako fokus bude na zajedničkoj budućnosti, a ne da se cement troši na cementiranje podjela”, rekao je.

    Kazao je kako ima osjećaj da se previše vremena troši na prošlost, na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti.

    “Ja znam da je teška historija i situacija, ali to je nešto što nisu započele žrtve ‘90-ih godina. Ljudi su i prije trpjeli nepravde i to uključuje neuspjeh Evropljana, pa i mojih prethodnika, da donesu dobre procjene situacije na Balkanu. Kako ja vidim stvari? Ja nisam ovdje zbog svog narativa, već da budem pošteni posrednik i da u 21. vijeku shvatimo da je neophodno da uvidimo historiju, da je poštujemo, a posebno žrtve i naravno bez obzira na to koje je nacionalnosti, kojeg naslijeđa. Svaka žrtva se mora prežaliti. I da zaključimo šta ćemo učiniti u budućnosti da spriječimo takve situacije. To je naš zadatak”, kazao je.

    Schmidt je naglasio da svaki ratni zločin mora biti sankcioniran, bez obzira na to ko ih je počinio.

    “Govorimo o pojedinačnoj krivici i nikada se ne može govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Ja kao Nijemac znam dobro o čemu govorim. Nema razloga da se veličaju pravosudno osuđeni ratni zločinci. Ponekada ne morate gledati činjenice, već reakcije na činjenice”, dodao je.

    Foto: T. S./Klix.ba
    Foto: T. S./Klix.ba
    Kazao je da BiH, ali i Njemačka i sve zemlje svijeta, ukazuju da se ima još puno toga uraditi.

    “Okrenimo se budućnosti. Oni koji žele biti dio EU, moraju poštovati evropske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve je odavno standard EU i bit će dio razgovora o pridruživanju. Vi znate 14 preduslova Evropske komisije, ali moramo se suočiti s rješavanjem hitnih pitanja s kojima se suočava BiH. Moramo spriječiti egzodus mladih. Vrlo često čujem ‘naša djeca su otišla u inostranstvo’. To je dobro u smislu da je dobro imati razmjenu, ali razmjena znači i da se ljudi trebaju vratiti, a vratit će se kada vide opciju za život ovdje”, poručio je.

    Šta je zadatak političara?

    “Nije samo sjediti i raspravljati gdje je ko i kada bio. Zadatak je uraditi nešto da se mladi ljudi vrate u BiH. To su ljudi dobrog znanja, u BiH je dobra univerzitetska struktura kada gledam sa strane nauke. Na tome trebamo raditi. To se ne može narediti, na tome treba dobro raditi i to dovodi do funkcioniranja države”, dodao je.

    Kazao je i da je čitao Pribeov izvještaj o pravosuđu i vladavini zakona.

    “Vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno. Svoje iskustvo ću iskoristiti za bolju budućnost ove zemlje. Bio sam i ranije u ovoj regiji tako da znam da nije riječ o jednostavnim prijedlozima. Vrlo je bitno shvatiti kako to provesti u BiH i regiji. Ima puno stvari koje treba uraditi i želim iskoristiti svoju moć i instrumente da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje”, kazao je.

    Kaže da će sve raditi na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Osim OHR-a i visokog predstavnika za koje postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ja ću se striktivno držati tog sporazuma i vidjeti šta se može popraviti na osnovu njega. Riječ je o privremenoj poziciji dok disfunkcionalnosti ne budu riješene. Ne čekamo raj, niko nema idealnu situaciju na svijetu. Ali važno je da funkcioniše i na tome ćemo raditi”, smatra. Schmidt kaže da ponekad ima dojam da postoji igranje igara tipa “Neću ti dati to, a ti onda meni nećeš dati to”.

    “Hoću da imamo zajednički interes. Znajte, ja nisam naivan. Znam veoma dobro nakon 30 godina rada u Njemačkoj i EU kako stvari mogu biti komplikovane. Najduža zasjedanja ministara su bila kada smo razgovarali o ribolovu i kvotama, to su bile duge noći u salama. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost i to je normalno, ja to prihvatam. Ali u jednom momentu kažemo, prijatelju, sjest ćemo i raditi da dođemo do zaključaka. Obično sam tih čovjek i opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou. Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih, jer znate da postoje presude Evropskog suda koje do sada nisu provedene”, kazao je.

    Dotakao se i Amerike.

    “Za SAD možemo reći da su se vratili u EU i Zapadni Balkan. I na tome hvala predsjedniku Joeu Bidenu. On veoma dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svakoga. I Velika Britanija, bez obzira na Brexit, je opredijeljena da se drži skupa s međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge evropske prijestolnice. Kao i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusiju”, izjavio je.

    Na kraju je poručio da se ništa ne može riješiti ako nema spremnosti da se razgovara.

    “Moja ponuda svima u BiH je da sve dok postoje molbe i zahtjevi da razgovaramo, ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi počnu razgovarati ako do sada nisu, da ja olakšam situaciju. BiH neće postati centralizirana država, ali njena funkcionalnost se mora poboljšati. Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja nijednom entitetu ili kantonu, već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničke tačke, a ne na razlike. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena”, zaključio je.

  • Šarovića: Teško će nam biti sa Schmidtom, a i njemu s nama

    Šarovića: Teško će nam biti sa Schmidtom, a i njemu s nama

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović rekao je da će ukoliko visoki predstavnik u BiH rješenja bude tražio kroz nova nametanja to postati sunovrat u kome će svi biti na gubitku.

    “Christianu Schmidtu je Valentin Inzko ostavio teško nasljeđe donoseći odluku koja je podijelila političku javnost, ali i cjelokuno društvo BiH. Možda je to Inzko uradio i zbog svoje lične biografije, ali ovome čovjeku, kao i svima nama, ostavio je veliki teret. Teško će mu biti sa nama, a i nama će biti teško sa njim”, ocijenio je Šarović.

    On smatra da je iz prvih obraćanja jasno da će dijalog biti sredstvo njegovog nastupa, a upravo su razgovor i dijalog ono što i srpski predstavnici potenciraju kao rješenje krize, saopćeno je iz SDS-a.

    Pozdravljajući odluku Schmidta da krene putem traženja kompromisa, Šarović je rekao da nema napretka dok se domaće vlasti ne dogovore o velikim pitanjima.

    “Niti jedan visoki predstavnik ne može donositi takve velike odluke, već to moramo mi sami. Vjerujem da će se Schmidt, kao sjajan diplomata i kao neko ko zna da nije dobio podršku Vijeća sigurnosti za izbor, odlučiti za put kompromisa”, rekao je Šarović.

    On je liderima partija iz Republike Srpske poručio da moraju da procese vode mudro.

    “Smatram da mi kao predstavnici iz Republike Srpske treba da imamo inicijative, vodeći računa o našim interesima, kako prebroditi ovu krizu. Dijalog bez pobjednika je jedino rješenje ove krize”, zaključio je Šarović.

  • Tagesschau: Schmidt dolazi u BiH da govori otvoreno i djeluje grubo ako je to potrebno

    Tagesschau: Schmidt dolazi u BiH da govori otvoreno i djeluje grubo ako je to potrebno

    Austrijski novinar Nikolaus Neumaier analizirao je dolazak novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a u tekstu objavljenom na stranici njemačke televizije Tagesschau govorio je o problemima i prilikama s kojima će se suočavati Schmidt u BiH.

    Kako navodi u tekstu, prvi dan u Uredu visokog predstavnika u BiH za Christiana Schmidta predstavlja zapravo i simbol koliko je ova funkcija zapravo teška i zahtijevna. Njegov prethodnik, kako se ističe u analizi, nametnu je izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici što je izazvalo brojne reakcije prije svega političara iz RS-a.
    “Moguće je zamisliti da će predstavnik Srba, nacionalista Milorad Dodik, bojkotovati Schmidtovu inauguracionu posjetu tročlanom predsjedništvu države (tekst je pisan prije sastanka u Predsjedništvu op.a.). Neki posmatrači su čak mogli zamisliti da srpski političari žele pokrenuti referendum za otcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine – entiteta Republika Srpska. U svakom slučaju, srpski lider Dodik odbija visokog predstavnika jer nema legitimitet. Odnos između njega i Schmidta, koji prije nekoliko godina nije bio loš, sada je potpuno narušen. Novi visoki predstavnik demonstrativno izbjegava spominjanje imena Milorada Dodika”, navodi novinar.

    Kakav se Schmidt očekuje u BiH?

    U daljoj analizi, novinar ističe kako visoki predstavnik u BiH formalno ima apsolutna ovlaštenja kojima ne samo da može donositi zakone, već i smjenjivati političare kao što je Milorad Dodik.


    “Schmidt je u intervjuu za Bayerischer Rundfunk rekao da nije bosanski ‘veliki vezir’, ali da je spreman upotrijebiti svoja ovlaštenja u hitnim slučajevima. Nijemac sebe vidi kao osobu koju podržava međunarodna zajednica. Namjerno je izabran političar koji je spreman da govori otvoreno i da djeluje grubo što se također čini neophodnim. Država se nakon rata u BiH pokazala slabom u odnosu na bh. entitet, a čini se kako opcije podjela još uvijek nisu isključene”, navodi se.

    Schmidtov cilj – priprema pregovora za pristup EU

    Novi visoki predstavnik prema analizi ima ima jasan cilj, a to je da Bosna i Hercegovina postane stabilnija i zrela za početak prisutpnih pregovora s EU. Ipak ističe se kako i dalje postoje problemi sa ustavom, biračkim pravima i neravnopravnim statusom svih stanovnika u gradnji države.

    “Pripadnici jevrejske zajednice ili Romi se uvijek iznova spominju kao primjeri. U principu, na pozicije ne može biti izabran niko ko nije raspoređen u jednu od tri etničke grupe. Osim toga, potrebna je efikasna borba protiv rasprostranjene korupcije. To neće biti lagan posao. Zemlja je trenutno u opasnosti da postane funkcionalno nesposobna. U BiH zbog uređenja i tenzija postoje desetine područja u kojima postoji više od 130 ministarstava i ministara koji povezuju utjecaj i korist na ovim pozicijama. To je jedan od razloga zašto mlada generacija sve manje vidi perspektivu u državi. Više od 70 posto njih sjedi sa spakovanim koferima i želi napustiti zemlju”, ističe se u tekstu.

    Jači angažman Evropske unije i SAD-a

    Ipak, kako bi Schmidt mogao ostvariti svoje zamisli, novinar ističe kako Austrija, koja je i dalje važan partner za BiH, kao i EU i SAD moraju zauzeti odlučniji stav o brojnim pitanjima.


    “Bosnu i Hercegovinu ne treba prepustiti nacionalistima. Neuspjeh u Bosni ili čak novi nasilni sukobi mnogo su skuplji od integracije. Nada se polaže u američkog predsjednika Joea Bidena, koji dobro poznaje Balkan iz ličnog iskustva. Visoki predstavnik ne želi samo uključiti partnere u Berlinu, Briselu ili Washingtonu, već i Ankaru i srpsko rukovodstvo u Beogradu. Schmidt kategorički odbacuje ideju ponovnog pomicanja granica. Nedavno je ‘non-paper’, koji se pripisuje slovenskom premijeru Janezu Janši, izazvao nemir u državi. Predložena je podjela Bosne i Hercegovine u korist Srbije i Hrvatske. Manji dio prepustio bi se Bošnjacima. Promjene granica, kaže Schmidt, ne dolaze u obzir. Bosna i Hercegovina mora se očuvati u cijelosti i donijeti propise u kojima svako može živjeti gdje želi”, poručuje novinar.

  • Dodik: BiH nema visokog predstavnika

    Dodik: BiH nema visokog predstavnika

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je za RTRS da BiH nema visokog predstavnika, te da se Kristijan Šmit lažno predstavlja, zbog čega nije ni prisustvovao današnjem sastanku s njim u Sarajevu.

    “Mi hoćemo da se on identifikuje, onda ćemo moći da kažemo ‘e sad možemo ili ne možemo razgovarati s tobom u nekoj formi, eto ti si izaslanik SAD i Njemačke, napišite da jeste tako, ali nisi visoki predstavnik'”, rekao je Dodik u intervjuu za RTRS koji će biti emitovan večeras.

    Dodik je izjavio jda će rukovodstvo Republike Srpske, zajedno sa liderima parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Srpskoj, razgovarati sutra sa rukovodstvom Srbije u Beogradu o složenoj političkoj situaciji u BiH.

    Osim o političkoj situaciji, trebalo bi da bude razgovarano i o nastavku realizacije ključnih projekata koje Srpska sprovodi zajedno sa Srbijom, poput Hidro-elektrane “Buk Bijela”, izgradnje auto-puta od Bijeljine do granice na Rači, ali i o izgradnji Aerodroma Trebinje.

    Dodik je rekao za RTRS da će prvo biti održan sastanak delegacije Srbije, predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem, sa zvaničnicima Srpske, a potom i sa predstavnicima političkih partija iz Republike Srpske.

    “Prvo imamo sastanak u Vili `Mir` u 12.00 časova. Sastanak rukovodstva na nivou srpskog člana Predsjedništva, predsjednika Republike Srpske, Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske, te ministara koji su zaduženi za određene oblasti, a poslije i sastanak sa predstavnicima političkih partija iz Republike Srpske i vlasti i opozicije”, rekao je Dodik.