VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit izbjegavao odgovor na pitanje da li će smijeniti Dodika

    Šmit izbjegavao odgovor na pitanje da li će smijeniti Dodika

    Institucije su tu da rade, izjavio je danas Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit komentarišući zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za smjenu srpskog člana Milorada Dodika zbog bojkota te institucuje i izrazio očekivanje da će sve strane u BiH sjesti da razgovaraju kako bi se, kaže, prevazišao taj problem.

    Šmit je na Bledu, gdje učestvuje na Bledskom strateškom forumu, na pitanje Tanjuga da li će uvažiti zahtjev Džaferovića i primijeniti Bonska ovlašćenja, rekao da su “institucije tu da rade” i da očekuje da će svi koji učestvuju u njihovom radu pokazati odgovornost.

    Šmit međutim nije konkretno odgovorio na ponovljeno pitanje da li će uvaži zahtjev Džaferovića.

    “Veoma sam optimističan da ćemo svi zajedno sjesti da razgovaramo i da ćemo naći način da riješimo te probleme, ali i ostale stvari, kao što su ekonomska pitanja i evropske integracije”, rekao je Šmit.

    Dodao je da očekuje da će to uroditi plodom i naglasio da narod u BiH “ne smije da trpi”.

  • Vučić o inicijativi za smjenu Dodika: Opasan presedan, Srbija to neće prihvatiti

    Vučić o inicijativi za smjenu Dodika: Opasan presedan, Srbija to neće prihvatiti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne očekuje da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, smijeni srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te ističe da bi takav potez, ako bi i bio učinjen, predstavljao vrlo opasan presedan i da Srbija takvu odluku nikada ne bi priznala.

    “To ne bi bilo zasnovano na volji naroda. Takvih odluka neće biti, jer ne bi smelo da ih bude”, rekao je Vučić za TV “Pink” u Sloveniji, gdje je doputovao uoči sutrašnjeg početka Bledskog strateškog foruma.

    Govoreći o izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika DŽaferović da očekuje da Šmit pomogne da “profunkcioniše BiH”, uključujući i smjenu Dodika, Vučić je rekao da poznaje Šmita i misli da on tako nešto ne bi uradio jer bi predstavljalo veoma opasan presedan.

    “Ako to i uradi, Srbija to neće nikada priznati. To bi bilo toliko opasno da ja nemam reči! Zamislite da je Dodik to tražio za nekoga od njih. A mi koji imamo da utičemo na Dejtonski sporazum, odnosno njegovo sprovođenje, nama bi rekli da se mešamo i da ga opstruišemo, to je potpuno neosnovano. Mi ne želimo da rušimo integritet ni Srbije ni BiH”, rekao je Vučić.

    On je podsjetio da je već mnogo puta pokušao da pokrene dijalog između Srba i Bošnjaka, koji moraju da se poštuju i da razmišljaju o budućnosti.

    “Nudio sam tu vrstu strateškog dijaloga i posle linča u Srebrenici pre pet-šest godina. Neke teme su neprihvatljive za srpski narod. Srbija neće prihvatiti odluku da Dodik bude smenjen, ukoliko dođe do toga”, kategoričan je Vučić.

    On je istakao da će Srbija uvijek pomagati razvoj Republike Srpske.

    “Nama je cilj da se spojimo i sa Tuzlom i sa Sarajevom auto-putem”, rekao je predsjednik Srbije

  • Američki senatori sa Schmidtom razgovarali o investicijama i borbi protiv korupcije

    Delegacija američkog Kongresa sinoć je imala susret s visokim predstavnikom Christianom Schhmidtom. Između ostalog, razgovarano je mogućnosti privlačenja stranih investicija u BiH te borbi protiv korupcije.

    Kako je objavila Ambasada SAD-a na Twitter nalogu, održana je konstruktivna rasprava o prioritetima reformi i mogućnostima da BiH krene naprijed, privuče investicije i bori se protiv korupcije.

    Delegaciju iz SAD-a činili su senatori Richard Shelby, John Cornyn, Deb Fischer, Roger Marshall i Mike Crapo. Susretu je prisustvovao i američki ambasador Eric Nelson.

    Među aktivnostima američkih kongresmena je donacije deminerske opreme Oružanim snagama BiH, zbog čega je jučer upriličen događaj na brdu Žuč iznas Sarajeva.

  • Kovačević uvjerava: Milorad Dodik se neće sastati sa Šmitom

    Kovačević uvjerava: Milorad Dodik se neće sastati sa Šmitom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik neće se sastati sa Kristijanom Šmitom, jer on nije visoki predstavnik, nego gost u BiH, izjavio je savjetnik za unutrašnju politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da je Šmit čovjek koji iza sebe ima zavidnu političku karijeru u Njemačkoj, ali da on nije visoki predstavnik, te da u tom kontekstu ne može ni biti sastanka s njim.

    – Mi se trudimo da poštujemo Dejtonski sporazum. Jedino što je relevantno u Dejtonskom sporazumu jeste Aneks 10 koji jasno predviđa na koji način se bira visoki predstavnik u BiH – podsjetio je Kovačević i dodao da to u slučaju Šmita nije ispoštovano, jer je njega “izabralo neko tijelo, koje se zove PIK”, ali to tijelo u Aneksu 10 ne postoji.

    Kovačević je naglasio da je posljednji visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, jer za Šmita nije donesena nikakva rezolucija u Savjetu bezbjednosti UN i nije potvrđeno njegovo takozvano imenovanje u Savjetu bezbjednosti UN.

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH je ponovio da se Dodik neće sastati sa Šmitom u svojstvu visokog predstavnika, te da ne isključuje mogućnost da se negdje slučajno sretnu.

    – Ako se Dodik igdje sretne slučajno sa Šmitom, mogu sa sigurnošću da pretpostavim da će prvo da mu kaže da on nije visoki predstavnik u BiH – rekao je Kovačević za Televiziju “N1”.

    Kovačević je pojasnio da Dodikova odluka da se sutra sastane sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom nije protivna zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.

    On je naveo da su zaključci svih parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj jasni, te da u njima ne postoje uslovi da predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama BiH donose odluke, osim u slučaju odluke koja bi bila protivna interesima Republike Srpske.

    – Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je u kameru medijima rekao da nema ništa protiv. I drugi predsjednici opozicionih stranaka su isto tako rekli – istakao je Kovačević, dodajući da su izjave člana PDP-a Jelene Trivić da je Dodik samostalno donio odluku netačne i da odražavaju lošu komunikaciju u PDP-u.

    Kovačević je ocijenio da je sarajevskim medijima stalo da dođe do narušavanja srpskog jedinstva, ali je garantovao da ga Milorad Dodik i SNSD neće narušiti.

    -Nama ne pada na pamet da mi ne dozvoljavamo donošenje odluka na taj način da nekome prepustimo da donosi odluke u ime BiH, a da se mi sklonimo u stranu i da gledamo šta se radi i da se onda većinom radi na štetu Republike Srpske i srpskog konstitutivnog naroda. Mi mislimo da ne treba da dozvolimo, ni u međunarodnoj komunikaciji, niti bilo gdje, da se donose odluke i govori o stanju u BiH bez nas – poručio je Kovačević.

    On je naglasio da je BiH u stanju permanentne krize. “Ovo je, definitivno, najveća politička kriza koja će očigledno da se proširuje i bude veća”, smatra Kovačević.

    Na navode novinara da SNSD i predsjednik te stranke Milorad Dodik “često mijenjaju mišljenja pominjući referendum o pravosuđu BiH, te da je za očekivati i da dođe do sastanka sa Šmitom”, Kovačević je rekao da SNSD i Dodik uvijek istraju u svojim stavovima.

    Kovačević je pojasnio da referendum u Republici Srpskoj nije održan zbog toga što je došla komesar EU za spoljne poslove Ketrin Ešton, koja je u Banjaluci razgovarala sa predsjednikom Republike Srpske i predstavnicima iz Srpske, te da je založila autoritet EU za “strukturalni dijalog o pravosuđu”.

    – Rekla je da će da uvaži sve stavove Republike Srpske, ali, nažalost, riječ EU kada su u pitanju takve stvari ne znači mnogo, ali to ne znači da ne treba da insistiramo i da ne treba da nastavimo da ukazujemo na sve ono što su problemi BiH – rekao je Kovačević, ističući da je pravosuđe BiH i te kako problem u ovoj zemlji.

    Kovačević, koji je i portparol SNSD-a, ocijenio je da je uvredljivo i bezobrazno tvrditi za SNSD, stranku koja 15 godina pobjeđuje na svim izborima u Republici Srpskoj, da ne drži do svojih stavova, te da su na taj način uvrijeđeni svi građani Srpske koji smatraju da ova stranka u najvišoj mjeri predstavlja stavove Republike Srpske.

    Kovačević je istakao da lider SNSD-a Milorad Dodik ne mijenja mišljenja kada je riječ o položaju Srpske i da deklaracija o samostalnosti nikada nije donesena i usvojena u SNSD-u.

    – SNSD je govorio, ukoliko se određene stvari u BiH ne budu uvažavale, da će odgovor Republike Srpske biti samostalnost – rekao je Kovačević.

    On je istakao da BiH nije članica MAP-a i da je NATO jasno rekao da BiH nije u MAP-u, da BiH ni na koji način nije mijenjala svoj status i da je usvojila Program reformi koji jasno definiše isključivo saradnju sa NATO-om.

    Kovačević je ukazao da je nekadašnji srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputio pismo na osnovu Deklaracije o strateškom opredjeljenju Republike Srpske u sistemu odbrane BiH, koja je usvojena u Narodnoj skupštini Srpske 2005. godine za vrijeme vlasti SDS-a i PDP-a i u kojoj je pisalo da je strateški cilj Srpske i BiH da bude članica NATO-a, a poslije Borisa Paravca iz SDS-a koji je na Predsjedništvu usvojio da je NATO strateški cilj BiH.

    – Kasnije smo imali promjenu stava Republike Srpske 2017. godine kada je u Narodnoj skupštini Srpske usvojena Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske i tada smo imali promjenu stava u zajedničkim institucijama BiH – istakao je Kovačević.

    Kovačević je konstatovao da je zaustavljen NATO put BiH, te da je dobijen jasan stav da se članstvo u NATO-u više ne prejudicira.

    Na navode novinara da srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH ne dolaze na posao, on je istakao da predstavnici svih građana Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH redovno dolaze na posao i da rade, te da su jasno rekli da ne postoje uslovi da se u ovom trenutku donose odluke, koje nisu oni izazvali nego neko drugi.

    Kovačević je dodao da je, kada je riječ o raspodjeli sredstava MMF-a koja su nedavno uplaćena na račun Centralne banke BiH, riječ o novcu koji je namijenjen za oporavak od štete i posljedica koje je izazvala epidemija virusa korona.

    – Već ranije su institucije i svi nivoi vlasti u Republici Srpskoj dogovorili na koji način se raspoređuju ta sredstva i 38 odsto tih sredstava pripada Srpskoj. Ne postoji potreba da se donosi bilo kakva odluka jer smo tu odluku donijeli u ranijem period – objasnio je Kovačević.

    On je napomenuo da ne postoji nikakva blokada institucija BiH i da predstavnici Republike Srpske ne učestvuju u donošenju odluka.

    – Oni koji su izazvali takvu situaciju da predstavnici Srba i predstavnici Republike Srpske smatraju da ne postoje uslovi da učestvujemo u donošenju odluka, treba da donesu rješenje kako da taj problem koji su izazvali otklone- poručio je Kovačević.

    On je dodao da je bivši visoki predstavnik Valentin Incko stvorio najveću krizu u BiH.

    – Bio je godinama, decenijama u BiH, primio milionske apanaže i na kraju stvorio najveću krizu u istoriji dejtonske BiH. U Dejtonskom sporazumu tako nešto apsolutno ne postoji – rekao je Kovačević i poručio da SNSD ne mijenja mišljenje, te da ova stranka najbolje zastupa stavove građana Republike Srpske

  • Salkić pisao Schmidtu: Vlast u RS-u želi etnički očistiti entitet i pretvoriti ga u srpski teritorij

    Salkić pisao Schmidtu: Vlast u RS-u želi etnički očistiti entitet i pretvoriti ga u srpski teritorij

    Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić uputio je pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu u kojem ga poziva da poduzme korake na eliminiranju asimetričnih rješenja u ustavima entiteta, te sistemske diskriminacije koju provodi vlast RS-a.

    “Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH u ovom entitetu nije implementirana suštinski već samo formalno. Bošnjaci i Hrvati nemaju ustavnu i institucionalnu zaštitu u RS-u kao Srbi u FBiH. Ova asimetrična rješenja u nadležnostima Doma naroda i Vijeća naroda, te predsjednika i potpredsjednika u oba entiteta trebaju biti eliminirana ukoliko govorimo o stvarnoj ravnopravnosti”, naveo je Salkić.

    On smatra da “sistemska diskriminacija koja se temelji na nepostojanju ustavne mogućnosti za zaštitu interesa Bošnjaka, koju provode vlasti entiteta RS, ostavlja drastične posljedice po broj Bošnjaka koji danas žive u odnosu na broj Bošnjaka koji je prije 10 godina živio u ovom entitetu”.

    “Cilj vlasti u ovom entitetu jeste da u narednih deset godina tihim progonom realizuje ratne ciljeve i etnički očisti entitet RS i pretvori ga u čisto srpski teritorij. Zbog toga provode sistemsku diskriminaciju sprječavajući Bošnjake da se zaposle u javne ustanove, entitetske i lokalne organe čime je spriječeno između 10.000 i 15.000 Bošnjaka da ostvare zaposlenje u ovim institucijama”, napisao je.

    Također smatra da je “diskriminacija u pravoslaviziranom obrazovnom procesu natjerala Bošnjake koji žive u ovom entitetu da traže alternativne načine za obrazovanje svoje djece. Pored presuda sudova u ovom entitetu, Ustavnog suda BiH, diskriminacija je nastavljena kroz negiranje bosanskog jezika i nastave na bosanskom jeziku”.

    Potpredsjednik RS-a naveo je da nastavak veličanja ratnih zločinaca i stimulisanje negiranja počinjenog, dokazanog i presuđenog genocida nad Bošnjacima od strane političkih predstavnika bosanskih Srba predstavlja završnu fazu genocida.

    “Posljednje aktivnosti vlasti u ovom entitetu, uz potpunu podršku opozicionih političara iz reda bosanskih Srba, duboko su zabrinule i uznemirile Bošnjake i Hrvate, koji ovdje žive. Usvojeni zakon u NSRS-u o kažnjavanju onih koji govore istinu i činjenice o nastanku ovog entiteta dodatno produbljuje jaz između vlasti u ovom entitetu i onih koji zagovaraju istinu i pravdu, a to su prije svega žrtve svirepih zločina širom ovog entiteta”, napisao je.

    Pozvao je visokog predstavnika da, zbog navedenih stavki, reagira i obezbijedi potpuno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji garantuje povratak bez diskriminacije i pritiska, na one koji su se vratili, po bilo kojem osnovu.

    “Vlasti ovog entiteta u kontinuitetu vrše diskriminaciju ljudi koji su se vratili, neki i prije 25 godina i tretiraju ih kao povratnike i ne dozvoljavaju integraciju u sistem kako bi olakšali život sebi, svojim porodicama, svojim sunarodnjacima i svim drugim građanima. Vlasti ovog entiteta u kontinuitetu vrše diskriminaciju ljudi koji su se vratili, neki i prije 25 godina i tretiraju ih kao povratnike i nedozvoljavaju integraciju u sistem kako bi olakšali život sebi, svojim porodicama, svojim sunarodnjacima i svim drugim građanima”, zaključio je Salkić.

  • Vučić: Christian Schmidt nam je pomogao kada su htjeli da izoluju Milorada Dodika

    Vučić: Christian Schmidt nam je pomogao kada su htjeli da izoluju Milorada Dodika

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć je izjavio da je više puta razgovarao sa Christianom Schmidtom, novim visokim predstavnikom u BiH, i da će “uvijek pričati sa svima”. Naveo je da je Schmidt pomogao da Evropa ne izoluje Milorada Dodika.

    “On je više puta i pomogao Srbima, kada su Milorada Dodika htjeli da izoluju, ja sam ga zamolio da dođe i pomogne u rješavanju tog spora. Ja razumijem Dodika, ali ćemo razgovarati sa svima”, rekao je Vučić sinoć u emisiji “Ćirilica”.

    Dodao je da će Schmidtu reći da je protiv Bonskih ovlaštenja i Inzkove politike, i “da je svaka akcija protiv Dodika katastrofalna za stanje u region”.

    “Pri tome, da imate u vidu, Schmidt je jedan fantastično inteligentan čjovek, vrsni i veoma iskusan političar. Nadam se da će imati više takta i željeti da čuje i srpsku stranu”, kazao je Vučić.

    Vučić je naveo da su odnosi Srbije sa Republikom Srpskom najbolji ikada.

    “Nikada ne smiju da nam se ponove sankcije na Drini, olajavanja i svađe. Ja razumijem poziciju RS-a, i ja da sam na njihovom mjestu isto bih se ponašao. Ali i oni moraju da razumiju poziciju Srbije. Mi imamo više od 60 posto stranih direktnih investicija sa Zapada. Je li mislite da ja imam pravo da ugrozim takvu poziciju Srbije. A je li mislite da smijem da ugrozim Republiku Srpsku. Nećemo se saglasiti sa progonom Milorada Dodika. Mali smo mi za Rusiju, a ja želim da se nastavi napredak Srbije. Ali to ne znači da neću reći Schmidtu sve u lice. Komplikovana je situacija za nas izuzetno”, kazao je on, prenijele su Novosti.

  • Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.

    Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.

    U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.

    Spekulacije
    U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.

    – Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.

    Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.

    Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.

    – Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.

    – On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.

    Temeljna priprema
    Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.

    Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.

    – Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.

    Dušan Janjić
    – Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.

    Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.

    – Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.

  • Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini ponovo se oglasila o imenovanju Christiana Schmidta, navodeći da on “nije legitiman kao visoki predstavnik”. Isti stav nedavno je zauzela i Kina.

    “Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija. U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika”, navodi se u reakciji Ambasade Rusije.

    Kako navode, čitav niz dokumenata – Opći okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, dokumenti Vijeća za provedbu mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa, predviđa sljedeću proceduru za izbor visokog predstavnika.

    “Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja”, stoji u reakciji.

    Što se tiče konsenzusa, podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Paddy Ashdownu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum.

    “Pritom, retrospektivno, Paddy Ashdown, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, upravo naše zapadni kolege su se ‘probudile’ kada su vidjeli da Christian Schwarz-Schilling nema odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a kao ‘placebo’ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Christiana Schmidta”, navode iz Ambasade Rusije.
    Dodaju da razumiju ovu “specijalnu operaciju”.

    “Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao ‘paravan’ za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u ‘robota’ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizira situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno”, navodi se u saopćenju.

    Na kraju Rusi navode da nisu protiv Christiana Schmidta.

    “Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja ‘na balkanskom smjeru’. Ali prema Christianu Schmidtu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik”, zaključuje se.

    Podsjetimo, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovao je Schmidta 27. maja za novog visokog predstavnika, a na dužnost je stupio 1. augusta. Jedinstven stav međunarodne zajednice, izuzev Rusije i Kine, jeste da za njegovo imenovanje nije potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Šmit se sastao sa Merkelovom, dobio punu podršku

    Šmit se sastao sa Merkelovom, dobio punu podršku

    Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Kristian Šmit se u srijedu u Berlinu sastao s kancelarkom, gdje su razgovarali o trenutnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, saopštio je OHR.

    “Kancelarka Merkel obezbijedila je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu”, navedeno je u saopštenju.

    Kako se dodaje, tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija. 

    “Šmit je iskoristio priliku da se zahvali kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke Vlade njegovom mandatu”, zaključuje se u saopštenju.