VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Lagumdžija: Schmidt je upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH

    Lagumdžija: Schmidt je upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH

    Povodom nedavnih izjava Christiana Schmidta o Željku Komšiću oglasio se nekadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, koji je kazao da bi nametanje Izbornog zakona stvorilo nove nepravde.

    “Nakon ‘medenog mjeseca’ visokog predstavnika i dvije trećine šefa države, koji nije trajao ni mjesec dana, jučer su se pojavile prve upozoravajuće verbalne pukotine”, rekao je Lagumdžija.

    U vezi sa Schmidtovom izjavom da Hrvatima treba nešto dati da bi se osjećali dovoljno zastupljenima, jer bi u suprotnom mogli bojkotovati izbore, Lagumdžija je kazao da se ovdje ne radi o tome ko će ući u Predsjedništvo, već o tome kako ne otvarati nove krize, praviti nove nepravde da bi se ispravljale manje i ostavljale veće.

    “Promjenama Izbornog zakona se ne trebaju ispunjavati parcijalne političke želje malih populista i velikih prevaranata, već prije svega treba ispuniti nekoliko kapitalnih ciljeva”, naglasio je.

    Dodao je da Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon treba mijenjati da bi se primijenila presuda Suda u Strazburu, koji je utvrdio diskriminaciju u ovim dokumentima, te da se Ustav može mijenjati samo u Parlamentarnoj skupštini BiH. lagumdžija tvrdi da visoki predstavnik ni teorijski nema kapacitet da nametne promjene Ustava.

    “Treba eliminirati nedemokratsku praksu kroz sistemski omogućene blokade u formiranju vlasti, prije svega u Federaciji. Za ovo nema političke volje bez novih izbora. Ovo se, djelomično, može riješiti bez izmjena Ustava i kroz izmjene samo nekih zakona. To u krajnjoj liniji može biti urađeno nametanjem odluke visokog predstavnika. Posebna je tema da li on to hoće da uradi i pod kojim uslovima… Visoki predstavnik ne bi smio nametati Izborni zakon kojim će ispravljati bilo čije frustracije, a istovremeno stvarati nove i još veće. Ipak, izgleda da ga ne treba upozoravati da nema pravo na podjelu Federacije na dvije primarno etničke izborne jedinice, jer je i sam dobro primijetio da to vodi do podjele na 3 entiteta (što svakako niti ima mandat niti će mu biti dozvoljeno)”, rekao je Lagumdžija.
    Osim toga, kazao je da je visoki predstavnik upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, dodavši da to nije istina, jer HDZ u pravilu ima znatno veći broj funkcionera nego što to Ustav propisuje.

    “Na kraju treba svakome, i visokom predstavniku, kao i onima koji nas jadno ‘brane’ ili jalovo napadaju, jasno dati do znanja: Ovdje ima dovoljno građana ove zemlje, i muslimana i onih koji to nisu, kao i prijatelja Bosne i Hercegovine kao države i društva zajedničkih vrijednosti. Oni neće dozvoliti da se ovdje, na mala vrata, izbornim zakonima, stvara teritorija nastanjena izdanim i s pravom ogorčenim Evropljanima, koje neki mogu kolokvijalno i pogrešno nazivati ‘muslimansko ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira'”, zaključio je Lagumdžija.

  • Sarajevo od oduševljenja do razočarenja Šmitom

    Sarajevo od oduševljenja do razočarenja Šmitom

    Njemački diplomata Kristijan Šmit koga dio BiH priznaje za visokog predstavnika, nastupom na tribini u Njemačkoj posvećenoj evroatlanskim perspektivama, zadao je bolan udarac zagovornicima tzv. građanskog koncepta u BiH.

    Šmit je jasno poručio da su potrebne izmjene Izbornog zakona, jer je Željko Komšić izabran glasovima Bošnjaka. Zbog toga je Kristijan Šmit za kratko vrijeme prešao put od srdačne dobrodošlice do statusa neželjene osobe u Sarajevu, samo zato što govori notorne činjenice – kažu za RTRS hrvatski i srpski poslanici u PS BiH.

    Dolazak njemačkog diplomate Kristijana Šmita, sarajevski politički establišment dočekao je s oduševljenjem i nadom da će biti promoter njihovih interesa, tim više jer ga Republika Srpska ne smatra visokim predstavnikom. Porukom da je Željko Komšić u Predsjedništvo izabran bošnjačkim glasovima, a Sarajevo dominantno bošnjački grad, Šmit je sarajevska nadanja pretvorio u noćnu moru.

    “Komšić je hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da se sve skupa završi, recimo, nekim oblikom bojkotovanja izbora”, poručio je Šmit.

    Zanimljivo da su Šmitove packe prećutane u Sarajevu. Јer, teško je opovrgnuti notornu činjenicu da je Komšić iako se uporno ogrće “građanskim” plaštom, zapravo rezervni bošnjački član Predsjedništva.

    “Neosporna je činjenica da nama Hrvatima kao konstitutivnom narodu, drugi narod bira političke predstavnike u Domu naroda i činjenica je da nemamo svog predstavnika u Predsjedništvu dok Bošnjaci imaju dva predstanika. Stoga je meni razumljivo da Šmit konstatuje da je nužno mijenjati Izborni zakon kako bi se otklonile anomalije koje ruše Dejtonski sporazum”, istakla je Borjana Krišto, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH.

    Stav Republike Srpske nimalo nije promijenjen, Kristijan Šmit je osoba koja se predstavlja za visokog predstavnika, bez legitimiteta Ruske Federacije i Kine. I takav nije po volji političkog Sarajeva, jer nepristrasno, a ne kroz bošnjački okular posmatra probleme i procese u BiH.

    Bez sumnje, Šmit govori u korist Hrvata što se može sagledati kroz diplomatske napore Hrvatske da preko jedne od najmoćnijih zemlja EU, Njemačke, izdejstvuje bolji polažj svojih sunarodnika u BiH.

    “A, s druge strane, i predstavnici američke administracije bez kojih se ne može donostiti bilo kakva ozbiljnija odluka za BiH, zato smatram da je ovo važna kapitalna prekretnica i sada je do bošnjačke strane da shvate da međunarodna zajednica više neće biti njihov advokat i da moraju sjesti kako je rekao Dodik sa Srbima i Hrvatima i dogovoriti kako dalje”, istakao je Zoran Krešić, politički komentator iz Mostara.

    Pojedini analitičari iz FBiH kažu da poslije Šmitovih poruka više ništa neće biti isto. Smatraju da su istorijske i ozbiljan udarac tzv. građanskom konceptu BiH.

  • Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, a više su ga birali Bošnjaci

    Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, a više su ga birali Bošnjaci

    Novi visoki predstavnik Christian Schmidt govorio je na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH te predloženim promjenama.

    “Gospodin Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt na skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine”, koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

    On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”.

    Schmidt, koji je početkom augusta preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), ukazao je i na potrebe promjene izbornog zakona.

    “Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u oktobru sljedeće godine.

    “Sada se postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta. Kada bi se to dogodilo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bi bio snažno doveden u pitanje”, rekao je Schmidt.

  • Schmidt: Stabilna i nezavisna Centralna banka BiH je javni interes

    Schmidt: Stabilna i nezavisna Centralna banka BiH je javni interes

    Visoki predstavnik Christian Schmidt pohvalio je Centralnu banku BiH na izvršavanju njenih ustavnih i zakonskih obaveza u najboljem interesu cijele zemlje.

    Svi građani države BiH u oba entiteta i u Brčko Distriktu profitiraju od stabilne valute, ističe se u saopćenju OHR-a.

    “Centralna banka BiH doprinosi očuvanju stabilnosti domaće valute i bankarskog sektora, čak i u vrijeme globalnih kriza. Prije samo nekoliko dana je izvršila distribuciju sredstava MMF-a Bosni i Hercegovini čija je namjena ublažavanje posljedica pandemije covida-19. Međunarodne agencije za kreditni rejting, čiji izvještaji služe kao smjernice prilikom donošenja odluka o investicijama, kontinuirano prepoznaju značajnu ulogu Centralne banke BiH,” izjavio je visoki predstavnik.

    U telefonskom razgovoru sa guvernerom Senadom Softićem, visoki predstavnik je izrazio punu podršku ovoj instituciji i radu Upravnog vijeća, naglašavajući da je očuvanje kontinuiteta njezinog rada i nezavisnosti od politike ključno za sveukupnu stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine.

  • Džaferović: Stojim iza svog poziva da se Dodik smijeni, nije mu mjesto u Predsjedništvu

    Džaferović: Stojim iza svog poziva da se Dodik smijeni, nije mu mjesto u Predsjedništvu

    Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović rekao je danas tokom razgovora s novinarima na Bledskom forumu u Sloveniji da stoji iza svog poziva visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da smijeni Milorada Dodika.

    Džaferović je rekao da oni koji opstruiraju rad institucija BiH ne trebaju raditi u njima.

    “Stojim iza toga, ne treba da radi u institucijama Bosne i Hercegovine niko ko blokira njihov rad, a položio je zakletvu da će institucije funkcionirati, da će štititi ljudska prava i Ustav BiH”, kaže Džaferović.

    Upitan kakva je bila reakcija visokog predstavnika na njegovu izjavu, Džaferović odgovara da nije dobio odgovor. Visoki predstavnik jedini ima ovlaštenja, ističe on, i njegova uloga je da pomogne Bosni i Hercegovini.

    “Po dejtonskom ustavu, postoje brojne mogućnosti za bojkote i blokade u funkcioniranju institucija. I zato postoji visoki predstavnik koji će pomoći da se ne koriste bojkoti i blokade institucija Bosne i Hercegovine, da se, dakle, ne zloupotrebljava dejtonski ustav”, podvlači Džaferović.

    Podsjećamo, Džaferović je rekao da visoki predstavnik u BiH treba da reaguje kako bi se odblokirao rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pa čak i da pokrene pitanje smjene.

    Ovo je Džaferović rekao nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH. Džaferović je pojasnio da je član Predsjedništva Milorad Dodik glasao protiv svih tačaka, te da su na dnevnom redu bile uglavnom tačke vezane za vanjsku politiku i sigurnost.

  • Komšić i Džaferović se sastali sa Šmitom: Razgovarali o blokadi institucija BiH

    Komšić i Džaferović se sastali sa Šmitom: Razgovarali o blokadi institucija BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sastali su se sa predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Kristijanom Šmitom tokom Strateškog foruma u Bledu, a razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, sa fokusom na, kako je navedeno blokadu institucija Bosne i Hercegovine.

    Po dejtonskom ustavu, postoje brojne mogućnosti za bojkote i blokade u funkcioniranju institucija. I zato postoji visoki predstavnik koji će pomoći da se ne koriste bojkoti i blokade institucija Bosne i Hercegovine, da se, dakle, ne zloupotrebljava dejtonski ustav – naveo je Džaferović, prenosi Klix.On tvrdi da se protivnici i zalažu da visoki predstavnik ode kako ne bi imao ko da reaguje na njihove bojkote i blokade koje znače, prema njegovom mišljenju, potpuno ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Komšić je na pitanje o konstitutivnim narodima kazao da konstitutivnost u ustavima ima korijene u Sovjetskom savezu, i da to nije večna kategorija.

    – Vi možete biti multikulturalno društvo i multietničko bez konstitutivnosti. Bivša država je to po automatizmu preuzela od Sovjeta. To je tada čuvalo BiH. Važno je zaštiti prava pojedinaca i zaštitili ste sve što je važno u jednom društvu – izjavio je Komšić.

  • Schmidt poručio Dodiku iz Slovenije: Blokada nije politika, nego slabost

    Schmidt poručio Dodiku iz Slovenije: Blokada nije politika, nego slabost

    Na današnjem panelu regionalnih i evropskih lidera na temu “Budućnost Evrope – Proširenje”, koji je održan u sklopu Bledskog foruma u Sloveniji, obratio se i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.Schmidt se ovom prilikom dotakao nedolaska člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, nazvavši ovaj njegov potez “slabošću”.

    “Danas nedostaje jedan član Predsjedništva ovdje. Mišljenje da su blokade politika je pogrešno. Blokade nisu politika. Blokade su slabost”, kazao je Schmidt.

    Podsjećamo, iako je poziv prihvaćen ranije, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik jučer je objavio da neće ići u Sloveniju i da odluka o službenom putovanju Predsjedništva BiH ne postoji.

    Kao razlog je naveo da će u Sloveniji biti i Christian Schmidt koga on ne priznaje za visokog predstavnika.

    “Ako neko ode, on je otišao u privatnom aranžamanu i ne može zastupati BiH. Na tom skupu će se pričati o NATO-u. BiH nije na putu ka članstvu u NATO-u i to je veoma jasno”, rekao je Dodik.

    Na panedlu su danas govorili predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    Konšić je rekao da niko u BiH neće biti manje Bošnjak, Hrvat ili Srbin, ako se odrekne konstitutivnosti jer tako žive građani širom Evrope.

    Džaferović je dodao da stanovništvo BiH ogromnom većinom želi da BiH postane članica EU i da bi njen ulazak relaksirao odnose na Zapadnom Balkanu.

  • Džaferović: Nisam dobio odgovor od Šmita o smjeni Dodika

    Džaferović: Nisam dobio odgovor od Šmita o smjeni Dodika

    Bošnjački član Predsedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je danas da od visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, nije dobio odgovor na njegov zahtjev da pokrene pitanje smjene srpskog člana Milorada Dodika, zbog, kako je naveo, blokade rada kolektivnog šefa države BiH i dodao da ostaje pri tom zahtjevu.

    “Nisam dobio odgovor. Ali to je njegova uloga. On mora da spriječi zloupotrebu Dejtonskog sporazuma. Sve one koji kritikuju mene zbog te izjave pozivam da pomognu da institucije Bosne i Hercegovine normalno funkcionišu”, rekao je Džaferović.

    Lično ga, kaže, najviše interesuje da institucije funkcionišu i da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum bez rezerve.

    “To znači da se poštuje i visoki predstavnik, i strane sudije u Ustavnom sudu BiH, međunarodne presude itd. Svako onaj koji blokira rad institucija ne treba da učestvuje u njihovom radu. To je sve što sam kazao i stojim iza toga”, rekao je Džaferović za sarajevsku N1 tv. sa Bledskog strateškog frouma.

    Džaferović je komentarisao izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da je Dodikova inicijativa kojom je pozvao Vučića, Milanovića i Erdoana da posreduju u novom dogovoru o budućnosti BiH – dobronamjerna.

    “Prema onom što čini (Milanović) nema tu dobre namjere, pa čak ni za one koje predstavlja. U našem interesu je da BiH funckioniše i da što prije postane članica NATO saveza i EU. Onaj koji blokira rad institucija BiH ne može biti dobronamjeran. Pozivam ga da što prije prestane”, rekao je Džaferović.

  • Vučić: Uskoro ću razgovarati sa Šmitom

    Vučić: Uskoro ću razgovarati sa Šmitom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je danas da će uskoro razgovarati sa Kristijanom Šmitom, koga Republika Srpska ne prihvata kao novog visokog predstavnika.

    “Uskoro ću ga videti i razgovarati sa njim”, rekao je Vučić novinarima na Bledu, gdje je učestvovao na Strateškom forumu.

    Komentarišući jučerašnji poziv bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića upućen Šmitu da pokrene pitanje smjene srpskog člana BiH Milorada Dodika kako bi se, kako je rekao, odblokirao rad Predsjedništva BiH, Vučić je istakao da neki ljudi ne mogu da razumiju koliko je to “neodgovorno, opasno i koliko je to igranje vatrom”, te naglasio da je zadovoljan načinom na koji je reagovao Šmit.

    “Za nas je važno i dobro je da je reagovao na takav način, da nije poslušao besmislene zahteve”, kaže Vučić.

    Šmit, koji je danas takođe učestvovao na Bledskom strateškom forumu, je odgovarajući na pitanje da li će uvažiti zahtjev Džaferovića i primjeniti bonska ovlaštenja, rekao da su institucije tu da rade i da očekuje da će svi koji učestvuju u njihovom radu pokazati odgovornost.

    On, međutim, nije konkretno odgovorio na ponovljeno pitanje da li će uvažiti zahtjev Džaferovića.

    “Veoma sam optimističan da ćemo svi zajedno sjesti da razgovaramo i da ćemo naći način da riješimo te probleme, ali i ostale stvari, kao što su ekonomska pitanja i evropske integracije”, rekao je Šmit.

  • Dodik: Dok se Šmit predstavlja kao visoki predstavnik, nema razgovora

    Ako se Kristijan Šmit identifikuje kao predstavnik Kvinte ili grupe zemalja koje su ga izabrani, možemo razgovarati, ali ako je visoki predstavnik, to ne može, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “Ako se Šmit identifikuje kao predstavnik Kvinte ili grupe zemalja koje su ga izabrani, možemo razgovarati. Ako se predstavni kao izaslanik Njemačke i to može, ali ako je visoki predstavnik, to ne može. On nije visoki predstavnik, Republika Srpska neće podleći pritiscima, jer mislim da je to pitanje za nas, biti ili ne biti. Ako mi prihvatimo da se na ovaj način sa nama upravlja, da se sa nama na ovaj način vlada i da se može pojaviti stranac kojeg izabere grupa zemalja i koji donosi ovdje zakone, ili ima pravo da mijenja nešto onda je bolje da nas nema. Bolje odmah potpisati kapitulaciju i dignuti ruke od ovog”, rekao je Dodik i dodao:

    “Visoki predstavnik, ovdje može doći samo čovjek koji je izabran od Savjeta bezbjednosti i ništa drugo. Ja znam da sa njegove strane stoji sila i da je ta sila ogromna, ali naprosto imate trenutak i istoriji kad je za neki narod nešto nepravda, a u ovom slučaju je to nepravda. Nepravda je da nam šalju čovjeka bez rezolucije Savjeta bezbjednosti i to ne možemo prihvatiti. Kakav bi mi to narod bili kada bi to prihvatili?”

    Dodik je prokomentarisao i izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva u kojoj je pozvao strance da “smijene srpskog člana Predsjedništva”.

    “Muslimani očekuju da visoki predstavnik radi ono šta hoće i dosad se radilo ono što su muslimani htjeli. Nema nijednog akta od 1995. godine koji je bio u interesu Srpske i nemam nijedan interes da uvažavamo visoke predstavnike. Džaferoviću mogu samo poručiti da nisam baš sretan što ga gledam tamo, a on će mene još dugo gledati ovdje”, rekao je Dodik.