VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Hoće li Vučić na današnjem susretu omekšati Dodikove stavove o Schmidtu?

    Hoće li Vučić na današnjem susretu omekšati Dodikove stavove o Schmidtu?

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD) danas će se u Beogradu sastati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

    Dodik je ranije ove sedmice izjavio da je sastanak dio njihovih redovnih konsultacija. Njih dvojica će ponovo razgovarati tri dana poslije beogradskog susreta Vučića i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, kojeg Dodik i ostali političari iz Republike Srpske ne smatraju visokim predstavnikom.

    Nakon ovog susreta je saopćeno da je razgovarano i o Bosni i Hercegovini. Upitan da li je tema razgovora bila blokada državnih institucija, koju su izazvali političari iz Republike Srpske, Vučić je odgovorio da to nije bio slučaj.

    “To je pitanje za Milorada Dodika. Mi smo se bavili ulogom Srbije, Dejtonskim mirovnim sporazumom, onim na šta mi imamo pravo”, rekao je i dodao da će Republika Srpska uvijek imati podršku Srbije.

    Vučić je potvrdio da je sa Schmidtom razmijenio mišljenje o korištenju bonskih ovlasti, a koje je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko posljednji put upotrijebio pri isteku svog mandata nametnuvši zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

    “Iznio sam naš stav po pitanju bonskih ovlaštenja i o tom govorio potpuno neskriveno i fer, jer je u redu da svakom kažete u lice šta mislite. I one je meni rekao šta misli”, istakao je predsjednik Srbije.

    Po okončanju ovog sastanka oglasio se Dodik i u izjavi za RTRS je naglasio da bi više volio da se sastanak nije desio. Tada je tvrdio da mu nije poznato u kojem svojstvu se Vučić sastao sa Schmidtom.

    “Još ne znam u kojem svojstvu je Vučić primio Schmidta. Hoću samo nedvosmisleno da kažem da Schmidt može da bude primljen gdje god hoće i u bilo kojem svojstvu, ali kada se vrati u Bosnu i Hercegovinu nije visoki predstavnik i to tako ostaje”, kazao je Dodik.

    Vučić je izjavio da će danas sa Dodikom razgovarati i povodom Dana nacionalne zastave Srbije. Detalji o mogućim temama razgovora nisu poznati, ali je za očekivati da će razgovarati i o ulozi Schmidta kao visokog predstavnika. Za razliku od Dodika, Vučić nije bio isključiv prema Schmidtu te niti jednom nije poručio da on nije visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

    Zbog toga dio javnosti pretpostavlja da bi Vučić mogao omekšati Dodikov stavove prema visokom predstavniku, a smatra se da je to i ranije činio po nekim drugim pitanjima.

  • Nakon sastanka Schmidta i Vučića, Dodik poručio: Volio bih da se nije desio

    Nakon sastanka Schmidta i Vučića, Dodik poručio: Volio bih da se nije desio

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) izjavio je kako bi volio da se nije dogodio sastanak Christiana Schmidta i Aleksandra Vučića danas u Beogradu, ali da će provjeriti u kojem svojstvu je predsjednik Srbije primio visokog predstavnika.

    Kaže da ne želi da pravdava sastanak Aleksandra Vučića i Christiana Schmidta.

    “Ali volio bi da se nije desio, jer će proizvesti spekulacije”, dodao je Dodik u intervjuu za politički magazin Pečat.

    Iako kaže da ne zna u kojem svojstvu je Schmidt doputovao u Beograd svima je kristalno jasno da je bio u funkcijiu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kako je i saopćeno iz ureda srbijanskog predsjednika, ali i OHR-a.

    “Јoš uvijek ne znam u kom svojstvu je Vučić primio Schmidta. Јa hoću samo nedvosmisleno da kažem, da Schmidt može da bude gdje god hoće primljen i u kom god svojstvu hoće, ali kada se vrati u BiH, taj isti Schmidt nije visoki predstavnik i to tako ostaje. Sasvim je uredu da se razgovara, ali mi u BiH ne možemo da razgovaramo, jer time manifestujemo novu priču”, rekao je Dodik.

    Uvjeren je da je taj sastanak bio iz najbolje namjere.

    “Vučić je veoma principijelan i sigurno će im reći da smo mi za Dejtonski sporazum, da smo za teritorijalni integritet BiH. Mi smo za to da se narodi dogovaraju, a ne da se vrše međunarodne intervencije. Bio ja tamo ili ne, uvjeren san da je to tako”, istakao je Dodik.

    Smatra da je Schmidt taj koji bi mogao taj sastanak da zloupotrebi i da ga koristi u neku vrstu priče.

    Dodik ističe da je čuo da opozicija u Republici Srpskoj govori o tome kako neko treba da se sretne i poručuje im da on ne upravlja opozicijom, ali da i ona neće upravljati vlastima.

    “Ovdje su vlasti u funkciji Republike Srpske, a opozicija je svojim politikama probosanska priča”, rekao je Dodik i ponovio: “Gospodine Schmidt, niste visoki predstavnik”.

  • Šmit: Funkcionalnost BiH neophodan faktor

    Šmit: Funkcionalnost BiH neophodan faktor

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit boravio je danas u zvaničnoj posjeti Beogradu gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Vučić i Šmit razgovarali su o političkoj situaciji u regionu sa naglaskom na napretku BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

    “Šmit je naveo da je funkcionalnost BiH neophodan faktor kako bi se dostigao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija kao i za napredak ka EU integracijama”, saopšteno je iz OHR-a.

    Iz OHR-a dodaju da je Šmit podržao inicijative usmjerene ka regionalnoj integraciji zemalja zapadnog Balkana.

    “On je pohvalio stalnu podršku predsjednika Vučića suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, zaključuju iz OHR-a.

    Tokom posjete Beogradu, visoki predstavnik sastao se i sa Njegovom Svetošću, patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

  • Vučić: Izneo sam naš stav u lice Šmitu, i on je rekao šta misli, nisu bile lake teme

    Vučić: Izneo sam naš stav u lice Šmitu, i on je rekao šta misli, nisu bile lake teme

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je danas u Beogradu imao otvoren razgovor sa njemačkim diplomatom Kristijanom Šmitom, te da je potpuno i neskriveno iznio stav Srbije o primjeni bonskih ovlašćen

    “Zamolio sam ga da imaju mnogo izbalansiraniji pristup, nego što su imali neki drugi predstavnici međunarodne zajednice u ranijem periodu”, rekao je Vučić.

    On je novinarima u Zemunu izjavio da je bilo riječi o situaciju u regionu, da je Šmit iznio neke svoje zebnje, te istakao da Srbija poštuje Dejtonski sporazum i integritet BiH, ali i cjelovitost i integeritet Republike Srpske unutar BiH.

    “Rekao sam da želimo još bolje ekonomske i svake druge veze kako sa Republikom Srpskom, tako i sa BiH”, rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da je iznio i stav Srbije o primjeni bonskih ovlašćenja i o tome govorio potpuno neskriveno i fer.

    “Jer je u redu da svakome kažete u lice šta mislite. I on je meni, svakako, rekao ono što on misli. Tako da, to je bio otvoren razgovor, ali nisu lake teme na stolu”, rekao je Vučić.

    Na pitanje da li je bilo riječi o deblokadi instucija BiH i povratku srpskih predstavnika, Vučić je rekao da nije, niti se on time bavi, te da je to pitanje za srpskog člana Predsjendištva BiH Milorada Dodika.

    “To su njihove odluke. Mi smo se bavili ulogom Srbije i Dejtonskim sporazumom, onome na šta mi imamo pravo, našom analizom i našim sagledavanjem situacije”, rekao je Vučić, podsjetivši da će u nedjelju, 12. septembra, ponovo razgovarati sa Dodikom, te da će Republika Srpska uvijek imati podršku Srbije.

    Vučić je na Zemunu prisustvovao ceremoniji polaganja kamena temeljca za izgradnju fabrike za proizvodnju vakcina kineske kompanije “Sinofarm”, uz zajedničko ulaganje Srbije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata /UAE/, za koju je rekao da je regionalno čudo i srpski ponos.

    Kamen temeljac za srpsku fabriku vakcina je položen u zemunskom naselju Soko Salaš, kod Beograda, u dijelu privredne zone Auto-put.

  • Vučić Šmitu: Narodi u BiH bi trebalo da odlučuju uz što manje pritisaka

    Vučić Šmitu: Narodi u BiH bi trebalo da odlučuju uz što manje pritisaka

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Kristijanom Šmitom i poručio mu da od njega očekuje nepristrasan i izbalansiran pristup budući da su nerijetko predstavnici međunarodne zajednice jednostrano posmatrali stvari u Bosni i Hercegovini i region.

    Vučić je dodao da Srbija poštuje integritet i cjelovitost BiH, baš kao i cjelokupnost i integritet Republike Srpske u okviru BiH, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.

    Vučić je iskazao stav da narodi u BiH bi trebalo da odlučuju o svojoj sudbini uz što manje pritisaka i miješanja sa strane, izrazivši uvjerenje da Srbija i BiH u budućnosti mogu neuporedivo brže da razvijaju svoje ekonomske veze i odnose.

    Kako se navodi, Vučić i Šmit su razmijenili mišljenja o trenutnoj političkoj situaciji u regionu sa naglaskom na napretku Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

    Šmit je naveo da je funkcionalnost države Bosne i Hercegovine neophodan faktor kako bi se dosegao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija, kao i za napredak ka EU integracijama.

    Istovremeno, Šmit je izrazio podršku inicijativama usmjerenim ka regionalnoj integraciji svih zemalja na Zapadnom Balkanu, koja treba da bude inkluzivna i da predstavlja korak napred ka evropskoj integraciji.

  • Počeo sastanak Schmidta i Vučića u Beogradu

    Počeo sastanak Schmidta i Vučića u Beogradu

    Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt sastao se u Beogradu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Sastanak dolazi nekoliko dana poslije Schmidtovih izjava o izboru članova Predsjedništva te niz drugih izjava o stanju u Bosni i Hercegovini.

    Vučić je u više navrata govorio pohvalno o Schmidtu. Kazao je da se radi o iskusnom i ozbiljnom političaru koji dolazi iz velike zemlje.

    “Schmidt je jedan fantastično inteligentan čovjek, vrsni i veoma iskusan političar”, rekao je nedavno Vučić.

  • Šmit razgovarao sa patrijarhom Porfirijem: Razmijenili mišljenja o regionu

    Šmit razgovarao sa patrijarhom Porfirijem: Razmijenili mišljenja o regionu

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit sastao se u srijedu sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

    Kako je saopšteno iz OHR, tokom posjete Beogradu visoki predstavnik je iskoristio priliku da sa patrijarhom razmijeni viđenja i mišljenja o regionu.

    Dogovoreno je da će nastaviti održavati kontakt.

  • Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

    Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

    Prema onome što je visoki predstavnik Kristijan Šmit nedavno govorio na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH, može se naslutiti da bi, ukoliko to ne urade domaći političari, on mogao nametnuti određene izmjene Izbornog zakona BiH.

    Plan je, kako pojedini mediji pišu, retroaktivno ograničavanje mandata članovima Predsjedništva BiH na maksimalno dva.

    Ovo bi značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Obojica su do sada odradila najmanje po dva mandata, dok bi Milorad Dodik mogao biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića.

    Mandati
    Saznanje da se u kancelariji visokog predstavnika krčkaju izmjene Izbornog zakona BiH kojom će se broj mandata ograničiti na maksimalno dva je istovremeno i poražavajuće i ohrabrujuće. Kaže ovo za Srpskainfo politikolog Darko Kuzmanović.

    – Poražavajuće je iz razloga što nismo dostigli taj nivo demokratske svijesti da to sami učinimo, već to neko drugi mora činiti umjesto nas. Ohrabrujuće je iz razloga što će se napokon stati u kraj političkim metuzalemima, korumpiranim političarima i biznis predsjednicima – objašnjava Kuzmanović.

    Podsjeća da je ovaj model ograničavanja broja mandata, kakav od 1951. godine donošenjem 22. amandmana na američki Ustav poznaje politički sistem SAD, još 1995. trebalo uvrstiti u sam Dejtonski mirovni sporazum, za cijelu BiH.

    Dodaje da je nezastupljenost hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH upitna, a da Izborni zakon treba mijenjati u pravcu da u BiH nikada više ne dođe do marginalizacije bilo kojeg etnonacionalnog korpusa i legalnog kršenja Ustava.

    Dodikov prijatelj
    Kada je bivšem visokom predstavniku Valentinu Incku pred kraj mandata postavljeno pitanje da li je tačno da u OHR razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Kristijanu Šmitu.

    Pravilno insistiranje da se bavi konkretnim stvarima, što Izborni zakon jeste, Incko nije želio da čuje. Umjesto toga, donio je “zakon” koji spasava političke karijere Izetbegovića i Dodika, za kojeg je priznao da mu je prijatelj, a “prijatelju se u nevolji pomaže” – kaže Kuzmanović.

    Već sada je očigledno, dodaje, da se Kristijan Šmit neće baviti marginalnm temama već konkretnim stvarima koje bi, ako se bude gađala suština, mogle donijeti ozbiljne benefite za građane.

    – Ni opozicioni ni korumpirani političari vlasti ne bi mogli da ustanu protiv zakona koji bi unio regularnost u izborni proces – zaključuje Kuzmanović.

    Odgovor iz OHR
    Iz OHR pojašnjavaju šta je govorio Šmit na konferenciji Njemačkog atlantskog društva.

    – Visoki predstavnik je u nedjelju, 5. septembra, učestvovao na konferenciji Njemačkog atlantskog društva, koja je imala za cilj upoznati učesnike s posebnim karakteristikama političkog i izbornog sistema BiH kako bi se dobila podrška za BiH. Visoki predstavnik je zahvalio predsjedavajućem Predsjedništva Komšiću, koji je dao značajan doprinos ovoj konferenciji svojom izjavom putem video linka – kažu iz OHR.

    Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški.

    – On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine. Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke ODIHR/GRECO i Venecijanske komisije i prezentuju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore. Svaki zakon treba poštivati principe Opšteg okvirnog sporazuma za mir – rečeno je iz OHR.

  • Aleksandar Vučić potvrdio da će se sutra sastati s Christianom Schmidtom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je na današnjoj press konferenciji o odnosima zemalja u regiji te je izjavio kako će se sutra sastati s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, a u nedjelju s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom

    Kako je naglasio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom mjeseca septembra rukovodstvo Srbije očekuje niz važnih sastanaka s evropskim i drugim liderima o kojima će se razgovarati kako o ekonomiji tako i o regionalnim političkim temama.
    Između ostalog, Vučić je naglasio kako će nakon posjete Angele Merkel 13. septembra Vučić dočekati i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen.
    “Želim da vas obavijestim da ću se krajem mjeseca sastati s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von Leyen. Četiri dana nakon toga imat ću razgovor s Erdoganom, a nakon toga i s liderima Višegradske skupine. U međuvremenu, dočekat ćemo i francuske i američke senatore tako da je gust raspored pred nama”, rekao je Vučić.

    Nakon toga, predsjednik Srbije osvrnuo se i na Bosnu i Hercegovinu te je potvrdio da će organizovati sastanak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, ali i članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

    “Već u nedjelju ću imati razgovor s Dodikom i zbog sutrašnjeg susreta sa Schmidtom i zbog svih drugih stvari”, naglasio je Vučić.

    Podsjetimo, predsjednik Srbije je sastanak s visokim predstavnikom u BiH najavio još prije sedam dana, kada su obavili kratki razgovor tokom Bledskog foruma.

    “Uskoro ćemo se vidjeti, danas sam ga vidio, pozdravili smo se ovdje na 30 ili 40 sekundi, razmijenili kratko misli o panelu na kome sam sudjelovao. Trebalo bi da ga vidim, ne znam sad točan datum. Pobrkao sam sve datume, pošto odjednom ima zahtjeva za milion posjeta i razgovora”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje novinara je li je taj sastanak dogovoren i kada.

  • Šmit i Eskobar na Balkanu: ima neka tajna veza?

    Šmit i Eskobar na Balkanu: ima neka tajna veza?

    Analitičari su mišljenja da će Eskobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći da doprinese dogovorima koji bi konačno mogli da se realizuju i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

    Gabrijel Eskobar je novi američki izaslanik za zapadni Balkan. Analitičari s kojima je DW razgovarao smatraju da postoji veza između imenovanja Eskobara i imenovanja novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

    Karijerni diplomata Gabrijel Eskobar odlično poznaje stanje na Balkanu, slažu se gotovo svi. Govori nekoliko jezika, među kojima i srpski, a od 1998. je tri godine bio na uzastopnim funkcijama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Poslednja, sa koje ide na novu dužnost, je funkcija zamjenika američkog ambasadora u Beogradu.

    Stalno se priča o snažnijem američkom uticaju na Balkanu nakon posljednjih izbora u SAD. Da li će zaista taj „snažniji uticaj“ biti oličen u zamjeni dosadašnjeg izaslanika Metju Palmera, vidjeće se nakon Eskobarovih prvih poteza.

    Jedna politika, kakva god da bude

    „Odlazak Palmera znači da nova administracija želi diskontinuitet u dosadašnjem odnosu prema regionu, tako da dovode čovjeka koji će nepristrasno da sprovodi tu politiku. Ali to ćemo da vidimo po prvim njegovim potezima“, kaže direktor novosadske organizacije Centar za regionalizam Aleksandar Popov, ističući da niko od njih nije solo igrač, te da bi, kakva god ona bila, jedna politika trebalo da bude vidljiva.

    „Ovo do sada je bio jedan gemišt i političkih odnosa i međunarodnih predstavnika, kako EU tako i Amerike“, smatra Popov.

    Međutim, teško je reći šta će se od svega toga desiti i šta će biti rezultat u praksi. Mnogi ipak vjeruju da značajnijeg zaokreta u politici neće biti. Politika prema zemljama zapadnog Balkana biće ista kao i poslednjih deset godina. Čak možda i slabijeg uticaja, s obzirom na situaciju sa Avganistanom koja je pomjerila američki fokus interesovanja.

    „Ključni problem će i dalje biti odnos Beograda i Prištine i neka vrsta medijacije u tom procesu. Zbog situacije sa Avganistanom, pomjeren je fokus međunarodne zajednice sa zapadnog Balkana, pa bi bilo dobro spustiti se malo na zemlju i ne očekivati da se svijet vrti samo oko vas“, kategorična je Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, koja vidi vezu u imenovanju Eskobara s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

    Osovina Šmit-Eskobar?

    „Više očekujem pritiske od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje posebno BiH gledaju kao svoje čedo, jer su one već i ranije preduzele konkretne mjere protiv nekih političara, u vidu sankcija (Milorad Dodik, prim.aut). Čini mi se da je dolazak Šmita veća posvećenost rješenju slučaja zvanog BiH, kao i da je ta posvećenost usaglašena sa Amerikom. Da li će to djelovanje doneti neka poboljšanja i pomake na zapadnom Balkanu, teško je predvidjeti“, kaže Topić.

    Djelovanje međunarodne zajednice, bilo kroz EU ili Ameriku, izjednačilo se sa čekanjem na Godoa, kaže Topić, ali je veći problem što domaći političari čekaju pomoć sa strane, bez bilo kakvih samostalnih rješenja.

    Zanimljivo je da je Eskobar u jednoj od misija bio šef kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci, ali i šef Kancelarije američke ambasade u ovom gradu. Pojedini mediji u BiH poslednjih dana prenose informaciju da je Eskobar „bio veoma aktivan oko izbora Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske 2010“, iako je to malo vjerovatno, s obzirom na popularnost koju je stranka na čijem je čelu (SNSD), imala u to vrijeme. To međutim ne isključuje mogućnost tih aktivnosti nekoliko godina ranije, kada je došao na vlast. U svakom slučaju ta podrška, kako su je tada zvali, „svjež dašak vjetra na Balkanu“, ovoga puta bi mogla izostati, kaže Popov.

    Ostao je samo eho

    „Eskobar poznaje čitav teren i ima ogromno iskustvo. Ali od Dodika, američkog eksponenta i alternative nacionalističkim liderima, ostao je samo eho. Ovaj Dodik koji je danas na sceni i koji je izložen američkim sankcijama, ne može imati ni naklonost američkog izaslanika“, kaže Popov, uz ocjenu da bi ovaj talas diplomatske ofanzive, mogao biti jasnije omeđen konkretnim ciljevima, i kada je reč o odnosima Beograda i Prištine, ali i kada je riječ o odnosima u BiH.

    Ipak, svi se slažu da će Amerika na Balkanu biti prisutna kao podrška EU, bez nametanja bilo kakvih rješenja. To je nedavno rekao i Eskobarov prethodnik, Metju Palmer – EU je tu da vodi pregovore između Beograda i Prištine, a krajnji cilj Amerike je uzajamno priznanje, ali se Amerika neće miješati u odluke. Ono što bude dogovoreno, mora biti sprovedeno, rekao je Palmer tokom posljednje posjete zemljama zapadnog Balkana.

    „Amerika će igrati iz drugog plana, Evropa je ovde broj jedan. Amerika želi da ponovo uspostavi saradnju s EU i biće im više podrška, nego što će voditi glavnu reč“, rekao je za BHT Ivan Vujačić, bivši ambasador Srbije u SAD.

    Crna Gora kao najveći saveznik

    Analitičari su mišljenja da će Eskobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći da doprinese dogovorima koji bi konačno mogli da se realizuju i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

    Što se tiče Crne Gore, Palmer je početkom jula, tokom posjete toj zemlji, pohvalio privrženost premijera Zdravka Krivokapića „zajedničkim vrijednostima“, pozivajući Crnu Goru da se ne pokoleba na svom evroatlantskom putu. Tada je rečeno da SAD „cijene doprinos Crne Gore razvoju regionalne stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu“, ali da je sada u fokusu borba protiv korupcije i transnacionalnog organizovanog kriminala – dve ključne oblasti za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.