VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit u Zagrebu: Sastaje se sa Plenkovićem

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit danas je u Zagrebu, gdje će razgovarati sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

    Kako prenose hrvatki mediji, sastanak Ćmita i Planekovića planiran je u 9.30 časova u Banskim dvorima.

    Podsjetimo da je Šmit, koji je u avgustu ove godine preuzeo funkciju visokog predstavnika od Valentina Incka, boravio i u Beogradu i Ankari.

    Glavne tema razgovora biće izmjene Izbornog zakona i politička kriza u Bosni i Hercegovini.

    Vlasti Republike Srpske ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, navodeći da je on nelegalno postavljen na tu funkciju, bez potvrde u Savjetu ezbjednosti.

    Šmit je nedavno u intervjuu BN TV rekao da je on visoki predstavnik u BiH i da poštuje sve izabrane političare, ali da traži da i oni poštuju njega.

    Kazao je i da alati bonskih ovlaštenja stoje na raspolaganju visokog predstavnika u BiH.

  • Avaz piše: “Šmit ohladio Komšića”

    Avaz piše: “Šmit ohladio Komšića”

    U utorak su sastanak održali visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i član Predsjedništva Željko Komšić. Visoki predstavnik nije bio raspoložen za izjave za medije, ali je zato Komšić otkrio da se na sastanku, između ostalog, razgovaralo o inicijativi „Otvoreni Balkan“ i Izbornom zakonu u BiH te da Šmit, navodno, preferira Fileov model kao rješenje.
    Ovaj sastanak desio se u jeku posjete njemačke kancelarke regionu, gdje se najprije u Beogradu nasamo sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a dan poslije u Tirani s premijerima država u regionu.

    Ali, osim otkrivanja detalja sastanka, Komšić je nimalo biranim riječima govorio o kancelarki Merkel i Šmitu. Merkel je poručio da od Srbije neće praviti „regionalnog šefa“ te da „nema više gazda na Balkanu“. Za Šmita je, s druge strane, zaključio da je „neupućen“ u dešavanja u Bosni i Hercegovini te da je u BiH „možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti“.

    Ipak, prema informacijama koje ima „Avaz“ s lica mjesta, čini se da postoji i mnogo plastičniji razlog zašto je Komšić poslije sastanka bio kivan na Šmita i njemačku politiku. Šmit je, navodno, bio vrlo oštar prema Komšiću, poručivši mu, između ostalog, da svojom retorikom i djelovanjem direktno doprinosi dizanju tenzija te da, umjesto rada na rješavanju problema, svojim populizmom samo dodatno produbljuje probleme.

    Dok mu je visoki predstavnik „očitavao lekciju“, Komšić je, kako “Avaz”saznaje, djelovao vrlo iznenađeno i držao se rezervirano, ali je očigledno hrabrosti i drčnosti za slanje „oštrih poruka“ njemačkim diplomatama uspio sakupiti naknadno, kada je Šmitu vidio leđa.

  • Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Šmit: Nema centralizacije BiH na putu ka EU

    Njemački diplomata Kristijan Šmit koji je 1. avgusta preuѕeo funkciju visokog predstavnika izjavio je danas da na putu prema Evropskoj uniji neće doći do centralizacije BiH.

    U intervjuu za BN Televiziju iz Bijeljine, Šmit je upitan o strahovanju od unitarizacije BiH rekao da se to neće dogoditi za vrijeme njegovog mandata.

    -Ta zabrinutost građana nije opravdana i do toga neće doći. Ja imam razumijevanja za regionalne posebnosti i one se moraju poštovati – rekao je Šmit.

    Dodao je da on dolazi iz Bavarske u Nemačkoj gdje su ta prava posebno istaknuta.

    -Kao Bavarac znam jako dobro da se u saveznoj državi mogu davati i garantovati prava saveznim pokrajinama na primjer kao što je to slučaj u Ljemačkoj ili u entitetima u BiH – naveo je njemački političar.

    On je istakao da je važno da zemlja nastavi da sprovodi reforme na putu od Dejtona prema Briselu navodeći da važnu ulogu u tom procesu imaju Hrvatska, Srbija i Turska, ali i EU i međunarodna zajednica.

  • “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju.

    Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma – rekao je Kristijan Šmit u ekskluzivnom intervjuu BN TV.

    On poručuje političarima da se drže činjenica prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    – Visokog predstavnika bira Savjet za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju – kazao je Šmit.

    Dodao je da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradimo nešto dobro za sve.

    – Ja želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome učestvuju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe – kazao je Šmit.

    Govoreći o krizi u BiH, koja je nastala nametanjem Inckovog zakona, Šmit kaže da dobro poznaje krize u BiH.

    Kaže da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sagovornici budu i nosioci vlasti i to će biti.

    – Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada posmatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari – kazao je Šmit.

    Na pitanje da li je bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da sa njim razgovaraju, on odgovara potvrdno.

    – Neću vam reći ko me je kontaktirao. Čini mi se da u ovoj zemlji sve što bi trebalo da bude povjerljivo nekako dospije u javnost – kazao je Šmit.

    On kaže da ima veliko poštovanje za sve izabrane ljude, ali isto tako očekuje, kako je rekao, poštovanje i za sebe.

    – Interes Republike Srpske i Federacije BiH trebalo bi da bude isti. Njihov interes treba biti ekonomski razvoj, a da bi to postigli morate razgovarati – kazao je Šmit, navodeći da daje podršku “Otvorenom Balkanu”…

    Kada je u pitanja uticaj Turske, Srbije i Hrvatske na BiH, on kaže da te zemlje igraju važnu ulogu i dodaje:

    – Ali, ipak će stvari ostati pri tome da Evropska unija i međunarodna zajednica na osnovu Dejtonskog sporazuma igraju ulogu koja je važna i dio cijele ove priče – kazao je Šmit.

    On kaže da je put BiH ipak od Dejtona ka Briselu.

    Što se tiče bonskih ovlaštenja, on je rekao da je to “alat visokog predstavnika u BiH, koji mu stoji na raspolaganju”.

    Takođe, je rekao da je za BiH važna vladavina prava i da tome treba posvetiti pažnju.

    Govoreći o uticaju zemlje odakle dolazi, Šmit kaže da će se angažovati da Njemačka pomogne razvoju, ne samo BiH, nego i regionu, bez obzira ko će biti novi kancelar umjesto Angele Merkel, jer poznaje, kako naglašava, sve kandidate za tu funkciju.

    Dodajmo da Republika Srpska, Rusija i Kina ne priznaju imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH kao legitimno, jer nije izglasano u Ujedinjenim narodima.

  • Kakve poruke šalje Šmit: Rado će da pomogne, ali odgovornost je na političarima

    Kakve poruke šalje Šmit: Rado će da pomogne, ali odgovornost je na političarima

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit dao je prvi televizijski intervju od njegovog dolaska u BiH i tom prilikom je govorio o političkim odnosima unutar BiH, krizi, dogovorima, uticaju međunarodne zajednice, kao i drugim aktuelnim temama.

    Ja sam naučio kada se sjedi za stolom i nastoje se pomiriti različiti interesi, da se ne smije ustati i otići od stola zato što se nije postiglo stopostotno rješenje i stopostotni dogovor, već se zapravo mora sjesti i naći zajedničko rješenje, ali to i jeste uloga politike. EU i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim, odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika, različitih stranaka i naroda u BiH – rekao je Šmit između ostalog tokom intervjua za BHRT.

    Šmit je očigledno ostavio domaćim političarima prostora da se dogovore i sami pokušaju da premoste trenutnu krizu. Iz njegovih izjava jasno je da je Šmit veoma dobro upoznat sa situacijom u BiH i da zna gdje je došao.

    Politikolog Velizar Antić kaže da je Šmitu jasno i da su se političari odnarodili i da su u prvi plan stavili svoje lične interese i interese svojih političkih partija, a da su im interesi naroda na trećem mjestu.

    Svoju poziciju jako dobro koriste za svoje interese i manipulišu osjećanjima naroda. Takođe, Šmit je svjestan moći međunarodne zajednice i onih koji su ga poslali. Pokušaće da bude medijator i neko ko rukovodi procesom razgovora među političkim elitama, a ne kao neko ko nameće rješenja i zakone – ocijenio je Antić za Srpskainfo.

    Dodaje da upravo zbog toga Šmit i izbjegava da spominje Bonska ovlašćenja, jer zna da bi njihovo eventualno korišćenje samo produbilo krizu u kojoj se nalazimo.

    – Osnovu svoje moći crpi iz autoriteta koji mu daju Njemačka i EU. A znamo da većina naroda, i barem deklarativno sve političke partije u BiH, žele da idemo u ovom smijeru. I sa pozicija tog autoriteta će se i postaviti u budućim razgovorima u zemlji – zaključio je Antić.

    Podsjećamo da je Šmit rekao i da su ljudi u BiH dosta propatili, te da je jedna od njegovih težnji da mladi ljudi konačno kažu “bolje nam je, naš život ovdje je bolji”.

  • Kalabuhov: Šmit nema neophodan međunarodni pravni legitimitet

    Kalabuhov: Šmit nema neophodan međunarodni pravni legitimitet

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov ponovio je stav Ruske Federacije da Kristijan Šmit nema neophodni međunarodni pravni legitimitet za visokog predstavnika u BiH i da se OHR pretvorio u kočnicu na putu suverenog razvoja BiH, zbog čega bi trebalo da bude zatvoren.

    “Po nama, cijela procedura se, ako bismo je opisivali dvjema riječima, svodi na to da Upravni odbor (Savjeta za provođenje mira) bira visokog predstavnika, a Savjet bezbjednosti UN ga odobrava ili potvrđuje”, istakao je Kalabuhov.

    On je napomenuo da i u rezolucijama Savjeta Evrope iz perioda kada je BiH primana u sastav te međunarodne organizacije, Rezolucija 234 u tački 5 propisuje ovu proceduru imenovanja visokog predstavnika.

    Govoreći o odluci bivšeg visokog predstavnika za BiH Valentina Incka da nametne “zakon o zabrani negiranja genocida”, Kalabuhov je ocijenio da je ova odluka bila pogrešna, ističući da su bonska ovlaštenja zastario mehanizam, instrument koji ne treba da se upotrebljava u suverenoj državi.

    “Nažalost, naši zapadni partneri tumače situaciju u tom smislu da su bonska ovlaštenja univerzalno sredstvo koje može upotrebljavati visoki predstavnik”, rekao je Kalabuhov večeras za ATV.

    Prema njegovim riječima, čak i najslobodnije i najšire tumačenje bonskih ovlaštenja ne dozvoljava da se donose mjere koje se tiču zakonodavstva.

    “To je posao za odgovarajuće institucije BiH i drugi razlog zbog kojeg mi se čini da je odluka Valentina Incka bila pogrešna jeste da ona nije bila motivisana interesima izbalansiranog pristupa, nego nekim drugim interesima, a među njima ja sumnjam i na neke moralne interese samog gospodina Incka”, kaže Kalabuhov.

    Ruski ambasador u BiH je rekao da visoki predstavnik treba da odražava usaglašene stavove konstitutivnih naroda i građana BiH.

    “Način na koji je Incko upotrijebio bonska ovlaštenja je neosnovan i, kako smo već ukazali, doveo je do krize, ne samo u BiH, već i u cijelom balkanskom regionu”, istakao je Kalabuhov.

    On je rekao da glavna uloga visokog predstavnika nije u obezbjeđivanju kretanja BiH ka evropskim institucijama, o čemu Ruska Federacija neprestano govori, već je to zadatak čelnika delegacija EU i odgovarajućih struktura i organa u BiH.

    “Glavni zadatak visokog predstavnika je realizacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i, po nama, visoki predstavnik ne treba da obezbijedi ulazak BiH u EU, nego prvenstveno da riješi egzistencijalno pitanje uspostavljanja povjerenja, strpljenja, mira u BiH, na osnovu čega će sami građani BiH određivati svoje spoljnopolitičke prioritete”, istakao je Kalabuhov.

    On je naveo je da se OHR, pa i sama figura visokog predstavnika, pretvorila u kočnicu na putu samostalnog, suverenog razvoja BiH, zbog čega Ruska Federacija zagovara da OHR bude zatvoren i da narodi i građani BiH određuju svoju sudbinu.

  • Schmidt: Deblokada rada institucija i izmjene Izbornog zakona su stvar dogovora bh. političara

    Schmidt: Deblokada rada institucija i izmjene Izbornog zakona su stvar dogovora bh. političara

    Visoki predstavnik Christian Schmidt u njegovom prvom televizijskom intervjuu u BiH nakon preuzimanja funkcije kazao je da je za rješavanje svih problema potrebno da političari ostanu za istim stolom, čak i kada je teško.

    Smatra da se samo tako može riješiti i blokada rada državnih institucija i Izborni zakona i drugi aktuelni problemi. Schmidt je govorio o aktuelnoj situaciji u BiH, ali i planovima za budućnost.

    Poručio je da trenutna blokada rada državnih institucija, nikome ne donosi dobro.

    “Blokade nikada ne doprinose uspjehu i ne donose dobro. U Njemačkoj se kaže: ‘Bolje razgovarati jedni sa drugima, nego razgovarati o drugima’. Ko želi nešto da pokrene, mora da razgovara da bi nešto potaknuo. Ne smijemo dopustiti da BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji doživi neuspjeh ili da zastajkuje na tom putu. Na ovaj put pozivam izabrane predstavnike države BiH”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik se prije nekoliko dana sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    “Predsjednik Srbije pozvao je visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na zvaničan razgovor. Za budućnost BiH potrebno je razgovarati sa glavnim gradovima u regiji, i to je ono što ja radim. Važno je razgovarati i o pripremama za samit zapadnoevropskih zemalja koji će biti održan u oktobru, kao i o poboljšanju privredne saradnje zemalja Zapadnog Balkana i to su bile teme o kojima smo razgovarali”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je u razgovoru odbacio kritike da se u svojim pogledima na izmjene Izbornog zakona svrstao na stranu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Poručio je kako odgovornost za rješenje pitanja izmjena Izbornog zakona nose domaći političari.

    “Ja sam impresioniran koliko ‘čitača misli’ ima u regiji jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopšte nisu tu. Puno je bolje raditi na rješenju, na izmjenama Izbornog zakona koje, između ostalog, moraju uključivati borbu protiv izbornih prevara. Osim toga, mora se osigurati da se ispoštuju odluke Suda za ljudska prava u pogledu učešća Ostalih”, rekao je Schmidt.

    On je istakao kako se, iako je teško, mora sjesti za sto i naći zajedničko rješenje jer to i jeste uloga politike.

    “Evropska unija i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika različitih stranaka i naroda u BiH”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je rekao kako će raditi na tome da se poboljša situacija stanovnika u BiH, a ne političara.

    Najvažnije je, kaže, da se poboljša kvaliteta života, te dodaje kako se puno političke energije troši na neke druge stvari.

    “Moraju se osigurati određeni pravni uslovi, obezbijediti vladavina prava, što će za neke biti neugodno, ali to je neophodno. Ja ću korisiti sve mogućnosti koje mi stoje na raspolaganju, na umrežavanju sa Evropskom unijom, sa raznim međunarodnim akterima, a mjerilo prema kojem ćemo mjeriti je li se situacija ovdje poboljšala je da li će u narednoj deceniji mladi ljudi reći – ‘da, rado živim ovdje, volim svoj život ovdje’. To je zadatak koji je pred nama, a koji nije lak i potrebna je podrška sviju da bi se to osiguralo”, rekao je visoki predstavnik.

    Govoreći o mogućnosti zatvaranja OHR-a u perspektivi, Schmidt je kazao kako ne postoji vremenski plan za to.

    “Ne postoji neki vremenski plan u tom pogleda, samo postoji zadatak – da se dođe do toga da situacija dozvoli da se OHR, ali i zadatak koji on obavlja zaključi i da se traže novi oblici saradnje. Želim da u političkom smislu upozorim da to ne znači da će se međunarodna zajednica nakon toga prestati zanimati za BiH jer previše su ljudi ovdje propatili. Zadatak ostaje, funkcionalnosti ostaju, samo možda na neki drugi način”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je dodao kako je stekao utisak da ljudi u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru… žele isto – da žive zajedno i da mogu zajedno da se razvijaju.

  • Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je o današnjem sastanku s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom te je iznio detalje i impresije s ovog susreta.

    Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktuelnu situaciju u BiH, ali i u regiji.

    “Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj utisak je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava”, rekao je Komšić.

    Kako je naveo Komšić, tokom razgovora s Christianom Schmidtom insistirao je na potrebi provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    “Insistirao sam na presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i na mišljenju Evropske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Prema mom mišljenju su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.


    Komšić je također istakao kako se tokom sastanka našao u čudnoj situaciji, gdje je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.

    “Ono što me začudilo jeste to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Šengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da sve što se dešava s Otvorenim Balkanom jeste samo dupliranje posla, ali u smanjenom obimu, jer ne učestvuje svih šest zemalja, već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo sarađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati saradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo šta će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, naglašava Komšić.


    Također, predsjedavajući Predsjedništva BiH je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.

    “Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije dešavaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate”, pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.


    “Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio, treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava, jer na tome počiva Evropa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa”, govori Komšić.

    Tokom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.

    “Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem, jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji, onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno”, objašnjava Komšić.

    Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.

    “Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku, što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu, odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, naveo je Komšić.


    Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

    “Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • U Predsjedništvu BiH počeo sastanak Christiana Schmidta i Željka Komšića

    U Predsjedništvu BiH počeo sastanak Christiana Schmidta i Željka Komšića

    Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Klix.ba je potvrđeno da je u toku sastanak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta sa predsjedavajućim Predsjedništva Željkom Komšićem.

    Schmidt u Predsjedništvo BiH stiže u jeku burnih političkih odnosa i nakon sastanka sa Aleksandrom Vučićem i turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.

    Posebno je zanimljivo što će Schmidt sa Komšićem razgovarati nakon nedavnom simpozija u Njemačkoj, na kojem je visoki predstavnik imao nekoliko izjava koje su izazvale burne reakcije u smislu nedovoljne zastupljenosti Hrvata i načina izbora Komšića u Predsjedništvo.

    Očekuje se da će razgovarati i o hapšenju bh. državljanina Edina Vranja u Srbiji te novoj diplomatskoj krizi između dvije zemlje.

  • Dodik nakon sastanka s Vučićem: Ne želim sretati Schmidta i tako mu dati legitimitet

    Dodik nakon sastanka s Vučićem: Ne želim sretati Schmidta i tako mu dati legitimitet

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem izjavio je da je tema današnjeg razgovora u Beogradu bio i Christian Schmidt, visoki predstavnik kojeg lider SNSD-a ne priznaje.

    “Razgovarali smo i o posjeti Christiana Schmidta Beogradu i razgovoru koji je predsjednik Srbije imao s njim. Predsjednik Vučić zna moje mišljenje da je Schmidt nelegitiman i da bih volio da to tog sastanka nije došlo”, rekao je Dodik.
    On je dodao da je nakon toga u Sarajevu bilo špekulacija o tom sastanku “i kod nekih naših ljudi”.

    “Schmidt je nelegalan. On nije visoki predstavnik i nema potrebe da se u tom njegovom svojstvu srećem sa njim i ne želim da mu dam legitimitet”, rekao je Dodik.


    Prema njegovim riječima, tema razgovora je bila i sutrašnja posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Srbiji.