Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kazao je da Republika Srpska ima pravo da postoji kao i FBiH.
On je za N1 dodao da stabilnost nije upitna.
“Zapravo institucije treba da rade svoj posao, ono što treba da nas brine je broj mladih ljudi koji odlaze”, dodao je Šmit.
Naveo je da odgovorni iz zemlje treba da reaguju.
“Ne možete reći da želite biti nezavisni, a da ne želite da donosite odluke”, poručio je on.
Kako je dodao “zajednički ćemo raditi da svi građani BiH uživaju svoja prava”.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt održao je u danas sastanak sa predsjednikom Saveza za bolju budućnost Fahrudinom Radončićem.
Kako je navedeno na službenom Twitter nalogu OHR-a, sastanak je održan s ciljem da visoki predstavnik čuje i Radončićeve stavove o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.
Podsjećamo, Schmidt je prije nekoliko dana, na otvaranju 21. Beogradskog ekonomskog foruma, podržao inicijativu “Otvoreni Balkan”.
Radončić, kao jedan od najsnažnijih zagovaratelja ove inicijative, pozdravio je ovu Schmidtovu odluku.
Kristijan Šmit izjavio je da očekuje da se politički predstavnici iz Republike Srpske vrate u institucije BiH, ocijenivši da je to obaveza svih onih koji su izabrani da rade u korist naroda.
“Siguran sam da će se oni priključiti, odnosno vratiti u institucije i tamo izraziti svoj politički stav. Ukoliko to ne urade, koga će imati za političke taoce? Ljude – mlade i stare, sve oni koji očekuju poboljšanje okolnosti u kojima žive“, rekao je Šmit za Politiku.
Govoreći o odluci srpskih predstavnika da ne učestvuju u radu institucija BiH dok se ne povuče Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, Šmit je rekao da postoje neke mogućnosti za saradnju, ne kroz javna izjašnjavanja, već “radeći na pitanjima koja treba rješvati“.
On je istakao da inicijativa Otvoreni Balkan ubrzava saradnju u regionu, i ocijenio da bi bilo najbolje ako bi broj učesnika mogao da bude povećan sa tri na šest država, dodavanjem Crne Gore, Bosne i Hercegovine i takozvanog Kosova.
Šmit je rekao da bi predložio da se to ne shvati ideološki, već kao zajednički rad na pripremi svih tih država za članstvo u Evropskoj uniji.
“Dobro iskorištene inicijative mogle bi otvoriti put ka ekonomskom uspjehu za sve”, naglasio je Šmit.
Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić poručio je u razgovoru sa njemačkim diplomatom Kristijanom Šmitom da Srbija poštuje integritet i cjelovitost BiH, te da je od velikog značaja balansiran pristup i puno razumijevanje svih aspekata odnosa među narodima.
Dačić je istakao da Srbija pridaje veliki značaj odnosima sa BiH, kao važnim susjedom i spoljnopolitičkim partnerom sa kojim ima veoma razvijenu saradnju u svim domenima.
On je izrazio uvjerenje da Srbija i BiH u budućnosti mogu neuporedivo brže da razvijaju svoje ekonomske veze i odnose, saopšteno je iz pres-službe Skupštine Srbije.
Dačić i Šmit su razmijenili mišljenja o trenutnoj političkoj situaciji u regionu sa naglaskom na napretku BiH, Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana prema EU.
Šmit je naveo da je funkcionalnost BiH neophodan faktor kako bi se dosegao nivo na kojem joj više neće trebati međunarodna pomoć, što je ključno i za napredak ka EU.
Istovremeno, Šmit je izrazio podršku inicijativama usmjerenim ka regionalnoj saradnji na Zapadnom Balkanu, što predstavlja korak napred na putu ka EU, gdje, po njegovom mišljenju, region i pripada.
Christian Schmidt podržao je danas, na otvaranju 21. Beogradskog ekonomskog foruma, inicijativu “Otvoreni Balkan”.
On je poručio da nije bitno da li je to, kako je čuo da pojedini u regionu kažu, “inicijativa koju su napravili Srbi, odnosno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”, već koje ekonomske koristi može da donese.
“Čuo sam neke ljude kako govore da je inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ nešto što su Srbi napravili. Nije pitanje ovdje ko je šta učinio, već šta se može iskoristiti kao ekonomska prednost”, poručio je Schmidt, prenio je Tanjug.
Izrazio je, kako je rekao, veliko zadovoljstvo što može podržati tu inicijativu baš na Beogradskom ekonomskom forumu. Schmidt je kazao da je i u kabinetima Angele Merkel i Ursule von der Leyen rekao da će kroz različite komentare podržati bilo koji okvir koji je usmjeren na ekonomski razvoj regiona Zapadnog Balkana, kao i u razgovoru s predstavnicima Slovenije, koja sada predsjedava EU.
“Već imamo tri zemlje učesnice koje podržavaju inicijativu ‘Otvoreni Balkan’ – Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Svi zajedno treba da radimo na tome”, naveo je šef OHR-a.
Također, naglasio je da je “Otvoreni Balkan” odlično ime za to, jer je to otvoren projekat za druge i dobra priprema za smanjenje prepreka, birokratije i priprema za članstvo u EU.
Schmidt je rekao da prvi put učestvuje na Beogradskom ekonomskom forumu i istakao da je ranije Bill Clinton rekao da se sve vrti oko ekonomije, a naročito u ovom regionu, koji ima i svoje breme, ali i potencijal u tom smislu.
Visoki predstavnik u BiH je rekao, govoreći o inicijativi “Otvoreni Balkan”, da je veoma važno spajanje ekonomije i političara, kao i da politika mora podsticati ekonomski razvoj. Kaže da su njegove kolege u Bundestagu govorile, kada je riječ o društvenom tržištu, da nije neophodno uplitanje politike u tržište zbog potrebe fer konkurencije, ali da je njegov stav da građani moraju imati koristi od tržišta, a ne štetu.
Schmidt je dodao da je inicijativa “Otvoreni Balkan” dobra za pristupanje EU. Projekt ‘Otvoreni Balkan’ služi, kako je rekao, da se izbjegne situacija da ima sve više koraka ka EU integraciji, jer bi to dovodilo do nekonkurenosti ekonomije i zato je neophodno da imamo regionalnu saradnju.
Visoki predstavnik u BiH ističe da predsjednik Vučić ima puno mapa koje predstavlja za razvoj infrastrukture i da, također, podržava Vučićevu ideju za infrastrukturnu podršku boljoj povezanosti regiona. Bolja povezanost je i dobra priprema za međunarodnu konkurenciju koja čeka zemlje u regionu, dodao je Schmidt.
“Moramo raditi na tome da ispunimo, ne samo narativ koji se odnosi samo na gledanje u okviru sopstvenih granica, već da se osvrnemo na zajedničku poziciju – da moramo raditi zajedno”, poručio je Schmidt.
Kazao je i da, naprimjer, u BiH MMF nije mogao uvesti određene stvari u vezi s elektronskim potpisom u bankarstvu zbog određenih političkih zadrški.
Schmidt je rekao da je iz BiH otišlo više od 60.000 visokokvalifikovanih radnika u Njemačku i druge zemlje EU, kojima treba osigurati uslove da ostanu u zemlji. Zaključio je da su pojedine zemlje zahvaljujući inicijativi “Otvoreni Balkan” počele ubirati plodove te saradnje i pozvao sve da doprinesu zajedničkoj budućnosti ovog regiona.
Nelegitimno izabrani visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit pozvao je lidere EU da pošalju ohrabrujuću poruku zemljama Balkana i samoproglašenom Kosovu koji žele da pristupe Uniji.
On je uputio poziv liderima pred samit EU 6. oktobra u Sloveniji.
Šmit je upozorio na novi rast potencijala za tenzije na Balkanu, nakon ranijih izjava iz bloka da članice EU ne mogu da se saglase u vezi s tim da li mogu da zapadnom Balkanu garantuju budućnost u Uniji.
“Samit mora da pošalje jasnu poruku da je Evropa zainteresovana za evropski Balkan”, rekao je Šmit za Rojters.
Šmit, koji je ranije vršio funkciju ministra u Vladi NJemačke, pozvao je na konkretne korake radi približavanja zemalja zapadnog Balkana EU i poboljšanja uslova života stanovništva regiona.
On je naglasio da građani i političari zemalja Balkana čekaju jasan signal kojim se otvara put za bližu saradnju sa EU.
Prema njegovim riječima, pomenuti koraci treba da sadrže povećanu težnju za zajedničkim rezultatom, prije svega jeftinijim tarifama za roming u Uniji, boljom infrastrukturom ili bližom ekonomskom povezanošću Balkana i EU.
Šmit je upozorio da su brojni mladi ljudi u BiH spremni da emigriraju, obeshrabreni nedostatkom napretka na putu ka članstvu u EU.
“Postoji veliki broj dobro obrazovanih nezaposlenih ljudi na Balkanu, jer ne mogu da nađu posao, kao i onih koji su otišli u inostranstvo, da rade u Austriji ili NJemačkoj”, dodao je Šmit.
Cilj samita 6. oktobra je da se udahne novi život u proces proširenja bloka, ali taj proces ometa neslaganje zemalja EU u vezi s tim da li Unija treba da potvrdi obećanje i ponudi članstvo u bloku BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i samoproglašenom Kosovu.
Rojters napominje da su nedavno porasle tenzije na administrativnom prelazu između centralne Srbije i samoproglašenog Kosova, te da je primijetan i rast frustracije u regionu zbog nedostatka napretka u razgovorima o proširenju EU.
Zagovarači proširenja upozorili su na rastući uticaj Kine i Rusije na Balkanu usljed oklijevanja Evropske unije.
Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, jer njegov izbor nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nedavno je uputio pismo predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji, u kojem traži da zakaže sjednicu na kojoj će biti usvojeno privremeno finansiranje institucija BiH, potvrđeno je za Srpskainfo.
Postoje dvije opcije nova odluka o privremenom finansiranju zato što trenutna ističe ili usvajanje budžeta. Za obe odluke potrebna je saglasnost srpskih predstavnika. Ukoliko uskoro ne bude donesena odluka o privremenom finansiranju, od oktobra bi moglo doći do obustave svih isplata iz budžeta Bosne i Hercegovine. To bi značilo da će svi državni službenici ostati bez plata.
S obzirom na to da je Predstavnički dom Parlamenta BiH održao sjednicu prije sedam dana na kojoj nije ni razmatrao budžet, jer nisu bili prisutni parlamentarci iz Republike Srpske, Šmit je odlučio da reaguje i da stavi do znanja da je potez na Savjetu ministara BiH.
Podsjećamo da su institucije BiH u blokadi zbog zaključaka Narodne skupštine RS koji su doneseni nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da zakonski zabrani negiranje genocida i ratnih zločina.
– Smatramo da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH (Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i Savjetu ministara BiH), osim u slučajevima kada je nepohodno učešće radi sprječavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona – glasi zaključak Narodne skupštine zbog kojeg je trenutno upitno da li će i na koji način zaposleni u državnim institucijama nastaviti primati platu.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit se sastao danas sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem, a nakon čega je o Izbornom zakonu te položaju Hrvata u BiH govorio za Dnevnik Hrvatske radiotelevizije.
Oizbornim reformama Šmit je razgovarao i sa Plenkovićem na sastanku, a za HRT je rekao da je osiguranje legitimne političke zastupljenosti u izbornom procesu zadatak koji moraju raditi domaći predstavnici vlasti na ustavnom i zakonskom nivou.
– Mislim da je to zadatak za odgovorne u Bosni i Hercegovini. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor – rekao je Šmit.
– Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta – rekao je.
Na sastanku sa Plenkovićem je naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija u BiH, uz podršku međunarodne zajednice, a u intervjuu nakon sastanka je pojasnio da su uzrok te nefunckionalnosti – različita stajališta.
– Individualni ili etnički identitet se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i s Evropom u cjelini. Evropska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta – rekao je.
Na pitanje da li Hrvati u BiH imaju jednaka prava kao druga dva naroda, Šmit je rekao kako je u BiH tek nekoliko sedmice, ali da je već uvidio da problem leži u manjku prava onih koji uopšte ne pripadaju konstitutivnim narodima.
– Mislim da sad treba promotriti kako narod diše, kako biračko tijelo na to gleda. Mislim da se moramo usredotočiti na Dejtonski sporazum. Neke su stvari ispravljene. Postoje tri konstitutivna naroda. Imamo i druge narode. Uglavnom narode koji nisu povezani s tim konstitutivnim narodima. Mislim da nije lako sve ih povezati, ali važno je na tome raditi – rekao je.
Osvrnuo se i na Milorada Dodika, odnosno njegovo nepriznavanje Šmitove jurisdikcije na šta je kazao da je “vrlo jasno da ga je imenovala međunarodna zajednica”.
Govoreći o pomoći međunarodne zajednice, navodi da je jedan od uspjeha – uspostavljanje mira, ali dodaje da za stranim faktorom i dalje ima potrebe u BiH te da ga je Angela Merkel poslala u Sarajevo da bolje sagleda situaciju i pronađe način da poboljša život naroda.
– Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i evropskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput budi rečeno, 70 posto mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo kamo drugo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda – rekao je on u intervjuu.
Specijalni izaslanik američkog predsjednika Josepha Bidena za Zapadni Balkan, odnosno zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu Gabriel Escobar razgovarao je sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom.
Iz Escobarove kancelarije je objavljeno da je ovaj specijalni izaslanik, koji je došao na mjesto Matthewa Palmera, prilikom razgovora izrazio solidarnost sa Uredom visokom predstavnika u BiH i Schmidtovim mandatom.
Kazao je da je to mandat koji za cilj ima “provođenje reformi koje unapređuju euroatlantski put BiH i donose veći prosperitet njenim građanima”.Inače, ovaj diplomata je nedavno došao na ovu funkciju, a do tada je radio kao zamjenik ambasadora SAD-a u Beogradu, no posjeduje veliko iskustvo i znanje o regionu Zapadnog Balkana. On je čak bio na čelu kancelarije OHR-a u Banjoj Luci 1998. godine kada je Milorad Dodik preuzeo premijersku funkciju u Republici Srpskoj, upravo uz pomoć međunarodne zajednice.
Nelegitimno izabrani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit boravio je danas u zvaničnoj posjeti Zagrebu gdje se sastao sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem sa kojim je razmijenio mišljenja o trenutnim političkim trendovima i kretanjima u BiH i na Balkanu, sa naglaskom na evroatlantske integracije.
Iz OHR-a je saopšteno da su Šmit i Plenković razgovarali o procesu izborne reforme u BiH.
Šmit je na sastanku naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija BiH kroz pojačani angažman svih domaćih strana, uz podršku međunarodne zajednice.
Funkcionalnost je, naglasio je on, neophodan preduslov kako bi BiH izašla iz faze međunarodne supervizije i napredovala u integracijama u EU.
Šmit je zahvalio Plenkoviću na zalaganju Hrvatske i njenoj podršci težnjama BiH i drugih zemalja u regionu da se priključe EU.
Nijemca Kristijana Šmita Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.