VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šamar Kristijanu Šmitu iz Savjeta bezbjednosti UN

    Šamar Kristijanu Šmitu iz Savjeta bezbjednosti UN

    Odluka Savjeta bezbjednosti UN da ne dozvoli obraćanje Kristijanu Šmitu novi je šamar Rusije ostatku međunarodne zajednice, koja je ovog njemačkog diplomatu dovela na čelo OHR i podržava ga u ulozi visokog predstavnika u BiH.

    Intenzivni pregovori u Savjetu bezbjednosti UN trajali su nekoliko dana, a Ruska Federacija je od početka insistirala da se OHR izbaci iz teksta usvojene rezolucije, te da se Šmitu zabrani obraćanje, jer će u suprotnom staviti veto na produženje mandata EUFOR u BiH.

    Iako će Šmitov izvještaj o stanju u BiH biti razmatran, rusko odbijanje da on nastupi pred Savjetom bezbjednosti UN na kraju je prevagnulo.

    Analitičari ocjenuju da su Vašington i Brisel ovim zadali snažan šamar OHR, dok je Šmitov autoritet još više srozan.

    Autoritet urušen ili ne?
    „Poraz Zapada“ i „sahrana bonskih ovlaštenja“, samo su neke od fraza koje su analitičari koristili komentarišući odluku Savjeta bezbjednosti UN da se Šmitu ne dozvoli obraćanje.

    Analitičari smatraju da politički rat oko toga da li BiH ima ili nema visokog predstavnika ovim nije završen već samo produžen. Podsjećaju da je za Rusiju, Kinu i vlast Republike Srpske Šmit od samog početka nelegitiman, dok je za EU, SAD i zemlje regiona, ali i političke predstavnike Federcije BiH, njemački diplomata i dalje visoki predstavnik.

    Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da odluka Savjeta bezbjednosti UN nije imala veze s Kristijanom Šmitom već sa međunarodnim pravom i načinom na koji se postavlja visoki predstavnik.

    – Nije ovdje riječ o tome da li je sada Šmitov autoritet urušen jer on lično ima autoritet. Činjenica je da njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Da je dozvoljeno da se Šmit obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i pročita izvještaj to bi de fakto značilo prihvatanje njega kao visokog predstavnika. Poznato je da ga Rusija i Kina ne prihvataju i niko nije trebao očekivati da će dozvoliti da se on obrati – ističe Šolaja.

    Konfuzija
    Dodaje da Šmit nije izabran u skladu s međunarodnim pravom, što je sada jasno i potvrđeno odlukom da mu se ne dozvoli obraćanje u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I dalje imate klackalicu u smislu da Šmita jedni podržavaju, a drugi ne. Međutim, potvrđeno je da on nema legalitet i da ne može da proizvede nikakvo međunarodno pravno dejstvo. Svaka odluka koju bi eventualno donio izazvala bi još veću konfuziju i krizu u BiH. Ako bi primjenio bonska ovlaštenja to bi tek bila konfuzija – zaključuje Šolaja.

    Ističe da BiH traži temeljito preslagivanje u međunarodnoj zajednici kada je u pitanju odnos prema njoj, jer su Rusija i Kina ovim pokazale da su i one dio međunarodne zajednice, a ne samo EU i zapadne zemlje.

    “Plaća tuđe dugove”
    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se saga nastavlja, jer će i dalje jedan dio međunarodnih i domaćih aktera podržavati visokog predstavnika u BiH, a drugi ne.

    – Nikakvo jasno razjašnjenje nije došlo od strane Savjeta bezbjednosti UN. Niko nije izglasao da Šmit nema mandat niti da ima, čime se nastavlja ta neka situacija dvojstva. Savjet bezbjednosti UN Šmita niti je priznao niti ga je opozvao – objašnjava Sitarski.

    Navodi da se ovim samo produžava period različitih tumačenja, a samim tim i prilično nejasnog legitimiteta, ne samo Šmita nego i mnogih institucija u BiH.

    – Mi imamo hroničnu krizu sa bazičnim društvenim konsenzusom u BiH. Ovdje se i Ustav drugačije tumači, a kamoli mandat visokog predstavnika – kaže Sitarski.

    Urušavanju kredibiliteta i autoriteta same funkcije visokog predstavnika, kako tvrdi Sitarski, najviše je doprineo bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, ali i raniji šefovi OHR, koji su „izazvali velike probleme u BiH“.

    – Šmit sada plaća tuđe dugove. Sam Kristija Šmit kao političar i čovjek uopšte ničim nije doprineo takav odnos prema njemu, već je na neki način žrtveno jagnje. Sada mora pokazati još više diplomatske vještine, što samo po sebi neće biti lak zadatak – zaključuje Sitarski.

  • Dodik: Srpska će naći mehanizam da tuži Šmita

    Dodik: Srpska će naći mehanizam da tuži Šmita

    Republika Srpska će naći mehanizam da tuži Kristijana Šmita za lažno predstavljanje, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Istakao da će Srpska to pokušati uraditi u njegovoj zemlji.

    • Јuče smo dobili važnu poruku od Savjeta bezbjednosti i to znači da nema visokog predstavnika – rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

    Dodik je naglasio da je Savjet bezbjednosti bio na strani međunarodnog prava.

    • Biće zanimljivo gledati kako će se ponašati gospodin Šmit. Ako nije prepoznat po Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN, onda ne može biti prepoznat ni ovdje. Čudi me da je čovjek tog političkog iskustva sebi na kraju mogao dopustiti ovakvu blamažu – dodao je Dodik.

    On je naglasio da Republika Srpska nije pobijedila u Savjetu bezbjednosti UN, nego da je zadovoljna što je na tom mjestu pobijedila istina.

  • “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra važnim to što se Kristijan Šmit neće obraćati u Savjetu bezbjednosti UN i da u tome može da se vidi dobar pomak.

    Dodik je upozorio da u BiH i dalje ostaje teška situacija, kao i da postoje i oni koji minimiziraju opasnosti ili pripisuju da je to nečiji hir.

    “Održavanje ili neodržavanje sjednice Savjeta bezbjednosti je činjenica i kako onda može biti moj hir”, rekao je Dodik.

    Ponovio je da Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti, koji sada neće da primi ni njegov izvještaj, niti da on govori.

    Dodik je istakao da “Šmita nema, da ne postoji”, ali da ne može da razumije “mozgove” koji ovdje, u Republici Srpskoj, Srbiji, na nekim drugim mjestima smatraju da on postoji.

    “To je isto kao kad bih ja sada otišao za Njujork, došao i rekao ‘evo ja bih nešto govorio na Savjetu bezbjednosti'”, rekao je Dodik i dodao da je taj izvještaj napisalo nekoliko ljudi ostrašćenih protiv Republike Srpske i Milorada Dodika.

    Prema njegovim riječima, onoliko puta pominjanje u negativnom konktekstu za svakog je neozbiljno, jer bi za ozbiljnu priču bile dovoljne dvije konstatacije.

    “Pokušati da na onaj način napišete izvještaj Savjetu bezbjednosti apsolutno je dokaz da je to čaršijska, sećijska, sarajevska priča koja služi za njihovo uveseljavanje. Tu nema ničega ozbiljnog. To nije izvještaj, to je samo pokušaj tog izvještaja”, rekao je Dodik.

    Ne zna, kaže, kako će se to na kraju završiti, ali je podsjetio na ranije iznesene stavove da ne vidi problem u tome da se produži mandat Euforu, odnosno sa ostane misija Altea.

    Izrazio je žaljenje što kod nas nema analitičkog kapaciteta da se može na pravi način reagovati na tvrdnje iz Sarajeva da je sve to razgradnja Bosne što, kako je istakao, nije tačno.

    “Tačno je da mi čitamo ustav i vidimo šta nam pripada i mi ćemo to nama i uzeti. Ono što pripada BiH neće niko uzeti, ali to u izvještaju niko ne pominje. Nigdje se ne pominje da tamo ima devet ovlaštenja koja ima BiH i neće ih dirati u Republici Srpskoj, da BiH predviđena Dejtonom nigdje nije sporna, ali jeste sve drugo”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao i da je izvještaj Republike Srpske upućen Savjetu bezbjednosti UN pun odgovornosti, pa i za BiH, jer nigdje ne nastoji da ukine BiH.

  • Dodik: To što Šmit neće govoriti na sjednici Savjeta bezbjednosti, logičan slijed

    Dodik: To što Šmit neće govoriti na sjednici Savjeta bezbjednosti, logičan slijed

    Da Kristijan Šmit neće govoriti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a moglo se i predvidjeti zbog činjenice da Rusija i Kina nisu glasale za imenovanje visokog predstavnika u BiH, istakao je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da to predstavlja logičan slijed.

    • Bilo je za očekivati da na sljedećim sesijama nema visokog predstavnika, niti izvještaja. Ali neki se ponašaju nelogično i misle da sada treba da na razmatranje SB UN stave visokog predstavnika i da podnese neki izmišljeni izvještaj koji vrvi od neistina – naglasio je Dodik.

    Naglasio je da su Šmitov izvještaj napisali muslimani u Sarajevu i Obavještajna služba.

    • Šmit je samo potpisao – istakao je Dodik.

    Kristijan Šmit neće govoriti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, koja se treba da bude održana danas, niti će OHR biti pomenut.

    Navodi se to u tekstu rezolucije koji je Savjet bezbjednosti UN-a usaglasio sinoć nakon višednevnih pregovora. Konačnom verzijom rezolucije produžava se mandat EUFOR-a u BiH, odnosno misije Altea.

    Ruska Federacija je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedjeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. Međutim, u utorak popodne članice Savjeta bezbjednosati su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može vidjeti, OHR i visoki predstavnik se nigdje ne pominju.

  • “Solomonsko rješenje – ali Rusi dobili sve što žele” Politički analitičar Erol Avdović o tekstu rezolucije UN o BiH

    “Solomonsko rješenje – ali Rusi dobili sve što žele” Politički analitičar Erol Avdović o tekstu rezolucije UN o BiH

    Politički analitičar iz Amerike Erol Avdović oglasio se na Fejsbuku nakon što je usaglašen tekst rezolucije o produžavanju mandata EUFOR u BiH u čijoj konačnoj verziji OHR nije spomenut, što znači da se Kristijan Šmit neće obratiti pred Savjetom bezbjednosti UN.

    Avdović je objavio status koji počinje riječima: “Solomonsko rješenje ali Rusi dobili sve što žele”, prenosi RTRS.

    Avdovićev status prenosimo u cjelosti.

    – Pregovori iza zatvorenih vrata Savjeta bezbjednosti UN su završeni. Rusi su dobili što su htjeli. Moskva je praktično ultimatumom zahtijevala da se visoki predstavnik ne obrati UN, u zamjenu da se rezolucija o produženju EUFOR usvoji bez njihovog veta.

    Dobitnici i gubitnici – može li se bez Šmita.

    Tako ćemo imati novi tekst rezolucije, koji je zapravo usaglašavan već dugo, a ne samo posljednjih dana – da se OHR i visoki predstavnik nigdje ne spomenu u rezoluciji o EUFOR-u. Na kraju su izgleda i Amerikanci pristali na to iako je izgledalo da su se potrudili i da je njihova crvena linija bila – upravo zahtjev za obraćanjem Šmita. Odlučili su se za solomonsko rješenje i izgleda da su svi sada mirni, ako već svi nisu zadovoljni, jer EUFOR ide dalje.

    Rusima i dalje odgovara oko 700 vojnika u sastavu EUFOR, što je bolje nego slanje robusnijih NATO snaga. Zapad je na kraju “zadovoljan”, jer vjerovatno EU i SAD nisu u ovom trenutku bili spremni poslati više (hiljada) novih vojnika NATO-a u Bosnu i Hercegovinu, ako bi misija EUFOR bila okončana.

    A zadovoljno je izgleda i većina od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN, jer su bar u pisanoj formi dobili (žestoki – superrealistični) Šmitov izvještaj, o kojem u srijedu imaju pravo debatovati. To što ovog visokog predstavnika neće biti ni u Njujorku, niti na video-linku iz Sarajeva – izgleda, već sada, nikog posebno ne uzbuđuje.

    Nije on Pedi Ešdaun – Kad Miljacka ovlaštenja odnese.”

  • Šmit neće govoriti u Savjetu bezbjednosti, EUFOR-u produžen mandat

    Šmit neće govoriti u Savjetu bezbjednosti, EUFOR-u produžen mandat

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usaglasio je tekst rezolucije o Bosni i Hercegovini. Institucija visokog predstavnika neće biti pomenuta u konačnoj verziji kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Kristijan Šmit neće govoriti na sjednici.

    To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Savjeta bezbjednosti vodile u Njujorku.

    “Dnevni avaz” prenio je šta se navodi u rezoluciji:

    “Savjet bezbjednosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u saradnji s Evropskom unijom da u daljem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizujuće snage (EUFOR Altea) kao pravnog nasljednika Sfora pod zajedničkom komandom i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa sprovođenja Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u saradnji sa prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je saopšteno Savjetu bezbjednosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004, u kojima se priznaje da će EUFOR Altea imati glavnu ulogu stabilizovanja mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlašćenje iz stavke 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za dalje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije.”

    Sjednica Savjeta bezbjednosti jutros je bila odložena, a kasno danas poslije podne saopšteno je da će biti održana sutra u 21 sat po srednjoevropskom vremenu.

  • “Nemam ko većina Srba mišljenje o svemu” Vučić poručio da neće komentarisati Šmitov izvještaj dok ga detaljno ne pogleda

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je vidio sa portala da su u izvještaju Kristijana Šmita glavne optužbe na račun Republike Srpske i kako žele da ruše Dejtonski sporazum, ali da smatra da je problem u tome što su svi drugi pokušavali da to urade.

    Vučić je napomenuo da nije pročitao Šmitov izvještaj o BiH i da ne bi da ga komentariše dok ga cijelog i s pažnjom ne pročita.

    – Nemam ko većina Srba mišljenje o svakom pitanju. Video sam sa portala i da su glavne optužbe na račun Republike Srpske i kako žele da ruše Dejtonski sporazum. Ali, mislim da je problem u tome što su svi drugi pokušavali da to urade. Ponavljam, želim s pažnjom to da prvo pročitam – rekao je Vučić za TV Pink.

    On je rekao da, kada se govori o BiH, Srbija čini sve da pomogne kada je ta pomoć potrebna, te podsjetio koliko vrsta pomoći je Srbija uputila BiH.

    – Oko BiH mi učinimo sve, damo vakcinu, gas, gradimo auto-puteve prema njima. Popravljamo odnose sa Crnom Gorom. Nacionalna ambicija su nam ekonomija, mir u regionu, populaciona politika bez koje ništa što radimo ne vrijedi, a jedan od ciljeva treba da bude i zelena agenda, kao i snaga i mogućnost Srbije da odgovori na sve bezbjednosne i političke izazove – rekao je Vučić.

    On je napomenuo da je napravljen izuzetak u poštovanju međunarodnog javnog prava.

    – Zato mi je i smiješno da danas pričaju o pravu i pravdi, to je glupost. Samo Srbija nema pravo na samoopredeljenje i nema pravo ni na šta, već su nas bombardovali – rekao je Vučić, koji boravi u Glazgovu na klimatskom samitu.

    On je rekao da u Srbiji vide uvijek potencijalnu opasnost i da nju treba, kad god izbije na prvo mjesto po ekonomiji, skratiti, sabiti, da ne bi “ugrožavala” druge u regionu.

    – Ovo su činjenice, mi toga treba da smo svjesni, samo oni ne treba da govore o otvaranjima Pandorine kutije i tome kako smo samo mi izvor sveg zla. Mi možemo da se borimo za snažniju ekonomiju, brži napredak Srbije, da sarađujemo sa regionom i to je najvažnije za nas – kaže Vučić.

    On je dodao da će insistirati narednih dana na nacionalnoj ambiciji, koja podrazumijeva da je Srbija ekonomski najrazvijenija u regionu, da ima što bolje odnose sa komšijskim državama.

  • Dodikov savjetnik reagovao: Izvještaj Kristijana Šmita kao da je pisala SDA

    Dodikov savjetnik reagovao: Izvještaj Kristijana Šmita kao da je pisala SDA

    Da je neko tražio od SDA ili neke druge stranke iz Sarajeva da dostavi izvještaj Savjetu bezbjednosti UN o situaciji u BiH, taj dokument bi bio bukvalno identičan kao izvještaj građanina Kristijana Šmita, izjavio je Srni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za pravna pitanja Milan Tegeltija.

    “To govori sve o njegovom sadržaju, kvalitetu i pristrasnosti. To takođe govori dodatno u prilog svima koji ističu prevaziđenost OHR-a u BiH, koji više nije rješenje nego dio problema u BiH”, istakao je Tegeltija.

  • “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit će sutra u Savjetu bezbjednosti UN podnijeti izvještaj o stanju u BiH od stupanja na dužnost u augustu ove godine.

    Interesantno, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik u izvještaju je spomenut čak 61 put na ukupno 34 stranice izvještaja, piše Klix.

    – Od pisanja ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Opšteg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu sa najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako na to ne odgovori međunarodna zajednica, može voditi ka poništenju Sporazuma za mir – uvodne su riječi.

    Dalje kaže da je vrhunac eskalacije krize 2021. godine, potez Milorada Dodika, kojeg naziva de facto liderom RS, iako entitet ima izabranog predsjednika – poziv entitetu na jednostrano povlačenje iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti na državu u oblastima odbrane, indirektnih poreza i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), i da entitet “povrati” ono što on tvrdi da su uzurpirane ustavne nadležnosti u oblasti državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi.

    – On je dalje najavio izradu nacrta novog Ustava RS i odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona od visokih predstavnika” – navodi se u izvještaju.

    Šmit upozorava Savjet bezbjednosti UN o Dodikovim najavljenim planovima koje znače povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH koje borave u RS, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriji RS i uspostavljanje Vojske RS koju bi navodno činili pripadnici vojske koji su povuku iz OS BiH.

    – Potez bi vratio sat unazad 15 godina samo u oblasti reforme odbrane, pa čak i dalje u uslovima izgradnje povjerenja i sigurnosti. To bi takođe značilo i povlačenje entiteta iz Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) uz mjere sprečavanja tih institucija da djeluju na teritoriji RS – navedeno je.

    Šmit dalje kaže da Milorad Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom na “izvorni Dejton” te kaže da je i politički pogrešan naziv zasnovan na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH.

    – U praksi, politika ima za cilj poništiti mnoge teško stečene reforme u posljednjih 26 godina, a ne da bi se striktno pridržavali Mirovnog sporazuma nego da se vratimo na situaciju koja je postojala na terenu prije Dejtona. Ukratko, gospodin Dodik želi da povuče Republiku Srpsku iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir i da se odustane od civilne implementacije Sporazuma navedenom u Aneksu 10 – dodao je.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit ozbiljno upozorava međunarodnu zajednicu da je sve nabrojano jednako otcjepljenju bez proglašavanja.

    – Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što prema sadašnjim zakonima nije moguće prema ustavnom okviru bi dovelo do kolapsa tih institucija, a na kraju potkopavaju sposobnost države da funkcioniše i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Malo prije završetka ovog izvještaja, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – “nezavisna RS unutar dejtonske BiH”. Opozicione stranke u RS su napomenule da je ovo opasan put ne samo za BiH nego i za RS imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH i nemaju pravo da se odvoje od BiH – napisao je.

    Šmit podsjeća da su državne institucije paralizovane još od jula ove godine kada je Milorad Dodik u dogovoru sa opozicijom u RS najavio povlačenje političkih predstavnika RS iz odlučivanja u državnim institucijama, kao odgovor na odluku prethodnog visokog predstavnika Valentina Incka koji je donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.

    – Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS usvojile su Zakon o neprimjenjivanju Odluka Visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu početkom oktobra. Ovim zakonom se odbija odluka visokog predstavnika i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati ​​u RS i obavezuje vlasti RS da ne sarađuju sa institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnom nivou. Ovo predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – navedeno je.

    Šmit upoznaje Savjet bezbjednosti UN da iako je Dodik nedavno izjavio da njegove akcije nisu usmjerene na izazivanje sukoba, on je takođe upozorio da svaki pokušaj rušenja pravosudnih institucija na državnom nivou ili agencija za provođenje zakona bi bilo dočekano silom.

    – Ničim izazvan, rekao je da ako NATO interveniše, RS će tražiti pomoć neimenovanih “prijatelja” za koje tvrdi da su ga uvjerili na njihovu spremnost u tom pogledu – dodao je.

    Šmit ističe da on kao visoki predstavnik i konačni tumač Opšteg okvirnog sporazuma za mir, ima ocjenu da vlasti RS već ozbiljno krše Sporazum i spremni su da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu.

    – Ako neosporno uspiju u ovom poduhvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim se RS uklanja iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, koji je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili umanjivanje važnosti ovakvog stanja stvari – moglo bi imati opasne implikacije za region i sire – upozorio je.

    Šmit kaže da ovo ipak ne znači da je samo Republika Srpska problematična.

    – Tri pune godine od Opštih izbora 2018, nije imenovana Vlada Federacije BiH. Dok institucije BiH potpuno stagniraju, sa najslabijim zakonodavnim učinkom Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama takođe ostaje neuhvatljiv – navodi Nijemac.

    Šmit je upozorio da je tekuća politička kriza počela tokom prethodnog izvještajnog perioda, već u februaru ove godine kada je Narodna skupština RS reagovala na izvještaje o neminovnosti odlaska Valentina Incka i imenovanja Kristijana Šmita usvajanjem zaključka kojim se poziva na predstavnika međunarodne zajednice da spriječe njegovo imenovanje.

    Naglasio je i na online kampanju “mirnog razlaza” koju je na proljeće promovisao SNSD.

    – Nakon toga je u martu Narodna skupština RS usvojila zaključke u kojima se pozivaju politički akteri u Federaciji BiH da se angažuju sa RS kako bi razgovarali o budućnosti BiH, upozoravajući da ukoliko se takvi razgovori ne materijaliziraju, “trebalo bi razgovarati o mirnom razlazu”. SNSD je 19. aprila pokrenuo online video kampanju koja promoviše i pokušaj normalizacije koncepta “mirnog raspada” BiH – naveo je.

    Podsjeća da je ubrzo nakon toga SNSD u NSRS dostavio svoju inicijativu za razgovore RS i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka za moguće rješenje za BiH, te najavio formiranje pregovaračkog tima s tim u vezi.

    – Inicijativa je nametnula stranačka pogrešna tumačenja Okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i tvrdnju da je BiH “nastala uz saglasnost RS i Federacije i tri konstitutivna naroda i da samo uz saglasnost oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postoji” i da država BiH “ima ograničen i izveden suverenitet” što odražava u svojim vanjskim odnosima. Inicijativa je “zahtjevala” da institucije Federacije i dva konstitutivna naroda učestvuju u političkim raspravama o “povratku temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma”, jasno stavljajući do znanja da ako se zahtjev ignoriše ili ishod nije na zadovoljstvo vlasti RS, RS “zadržava pravo da konačno odlučiti o svom budućem status” – napisao je precizno Šmit te podsjetio da je PIC osudio takav politički diskurs uz protivljenje Ruske Federacije.

    Ipak, u maju je NSRS usvojila inicijativu SNSD i odbila raniji poziv Valentina Incka da NSRS ukine odlikovanja koja je 2016. godine dodijelila ratnim zločincima, uključujući ratnog lidera Radovana Karadžića. NSRS je tada odbacila i bonske ovlasti, tvrdeći da visoki predstavnik nema mandat da ih koristi ili a diktira šta RS treba raditi.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koja je trebala biti održana danas i koja je trebala biti posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pomjerena je za sutra.

  • Topićeva o obraćanju šefa OHR poslanicima u Parlamentu BiH

    Topićeva o obraćanju šefa OHR poslanicima u Parlamentu BiH

    Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, poručio je juče da nema u planu koristiti bonska ovlaštenja već je pozvao sve političke aktere na međusobni razgovor i dogovor. Ipak, kako je rekao, ukoliko se pređe crvena linija, nije isključeno da iz ladice izvuče bonska ovlaštenja koja su mu data.

    Šmit se obratio poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a njegovo obraćanje slušali su samo parlamentarci iz Federacije BiH, ali ne i oni iz Republike Srpske, pridržavajući se ranijeg stava po kojem ga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

    Gdje je crvena linija za Šmita i kakve poruke se mogu iščitati iz njegovog jučerašnjeg obraćanja?

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Srpskainfo da je najvažnije za građane u BiH to što je Šmit jasno rekao da međunarodna zajednica neće dozvoliti novi rat.

    – To je najvažnija poruka iz Parlamenta BiH kako za domaće političke aktere, ali javnost koja je zadnjih nekoliko meseci preplašena zbog zaoštrene političke retorike. Šmit je jasno rekao da međunarodna zajednica, iako nam se čini da je možda neaktivna i da spava, ili da smišlja različite političke dilove sa ovdašnjim političkim akterima, ne samo da ne spava, već i prati situaciju i sasvim sigurno neće dopustiti bilo kakvu vrstu oružanog sukoba – ističe Topićeva.

    Dodaje da je Šmit uputio poruku i građanima da i oni trebaju biti ti koji će se odgovorno ponašati, prateći politiku i način odlučivanja onih koje su birali. Šmit je, kako navodi ona, jasno poručio i da će u slučaju nužde, a to je dosezanje crvene linije, posegnuti za bonskim ovlaštenjima, koja nema namjeru koristiti, osim ako ne bude natjeran na to.

    – Tek pošto bude i kada bude pređena ta crvena linija on tu mogućnost ne isključuje – kaže Topićeva.

    Objašnjava da se iz Šmitovog govora moglo jasno zaključiti da je za njega vraćanje nadležnosti na Srpsku, a koja su ranije prenesene na nivo BiH, crvena linija preko koje neće preći.

    Topićeva ističe da u javnosti ima dosta obmana jer političari često koriste izraz „vraćanje otetih nadležnosti“, iako se zna da one nisu otete već su u njihovom prenošenju učestvovali političari iz Srpske.

    – U prenosu su učestvovali upravo ovi koji se danas bore za njihov povrat. Šmit je dao do znanja da bi takvo ponašanje značilo rušenje ustavno-pravnog poretka, a to je upravo i udar na Dejton – naglašava Topićeva.

    Komentarišući Šmitove riječi kako se neke stvari dešavaju daleko od „očiju javnosti“, Topićeva ističe da je javnost dosta uznemirena i da je ne treba dodatno opterećivati svim mogućim spekulacijama i planovima koji će se naći na dnevnom redu.

    – Jačanje tih navijačkih pozicija možda i jeste jedna vrsta pametnijeg pristupa da se strasti stišaju. Definitivno se vidi da se pitanje BiH stavilo u fokus na međunarodnom planu – ističe Topićeva.

    Ona podsjeća da je Šmit po svom dolasku u BiH obišao zemlje u regionu, prvenstveno Srbiju i Hrvatsku, gde se sastao s političkim liderima, čime je jasno dao do znanja koliko je važna regionalna saradnja i da su dobri odnosi u regiji ključ i rješenje za BiH.