VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • U OHR-u spremni na potez koji bi mogao dodatno produbiti krizu u BiH, iz Srpske jasna poruka: Imovina nije Šmitova briga

    U OHR-u spremni na potez koji bi mogao dodatno produbiti krizu u BiH, iz Srpske jasna poruka: Imovina nije Šmitova briga

    Ni OHR ni visoki predstavnik nemaju pravo da preuzimaju ulogu zakonodavca niti formiraju radne grupe za izradu zakona koji se odnosi na upravljanje i korišćenje državne imovine, a ako se, ipak, odluče na taj potez, samo će produbiti krizu u BiH.

    Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” nakon što su se pojavile spekulacije da je OHR, odnosno Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika, pod uticajem Savjeta za primjenu mira u BiH (PIK), počeo proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj da pomogne u izradi zakona o upravljanju i korišćenju državne imovine BiH.

    Pitanje imovine godinama je pod lupom domaćih i stranih predstavnika u BiH, a formalno-pravno nije ugašena ni zajednička komisija, formirana od predstavnika Savjeta ministara, vlada Srpske i FBiH, te drugih kojih se tiče ova oblast sa obje strane međuentitetske linije. Uz to, situaciju i političke odnose zakomplikovale su i pojedine odluke Ustavnog suda BiH i raniji potezi međunarodnog faktora.

    Ipak, pojedini mediji, pozivajući se na informacije iz OHR-a, objavili su da je Šmit, a u skladu sa agendom “pet plus dva”, odnosno ciljevima koje institucije treba da ispune prije zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika, krenuo u proces formiranja ekspertske grupe.

    Činiće je, prema navodima, domaći i strani stručnjaci, iako, navodno, zadaci grupe još nisu do kraja definisani, a načelno za cilj imaju da pomognu institucijama – Parlamentu u Sarajevu da donese zakon o upravljanju i korišćenju državne imovine, što je naloženo presudama.

    Redovni profesor ustavnog prava iz Banjaluke Milan Blagojević kaže da “tzv. Savjet za primjenu mira u BiH nije osnovan nijednim izvorom međunarodnog prava niti unutrašnjeg prava”.

    • Ni Povelja UN niti bilo koja konvencija UN, a ni Dejtonski sporazum ne dozvoljavaju postojanje tog savjeta. Zato nema pravo da bilo kojoj državi, pa ni BiH, postavlja bilo kakve uslove, a to znači ni tzv. uslove pet plus dva. Iz istih razloga nema pravo da ovlašćuje niti da poziva Kristijana Šmita da formira bilo kakve tzv. ekspertske grupe – rekao je Blagojević za “Glas”.

    OHR, dodaje, ni prema Dejtonskom sporazumu, a ni bilo kom drugom izvoru međunarodnog prava, ni prema Ustavu BiH, nema pravo da formira ovakve grupe. To, prema njegovim riječima, mogu da učine samo Parlament BiH, Savjet ministara ili Predsjedništvo BiH, ako smatraju potrebnim da se uopšte formira ova grupa.

    • A nema potrebe za tim. Jer, Sporazum o sukcesiji imovine SFRJ, koji je ratifikovala BiH, u Aneksu A jasno propisuje da imovina BiH mogu biti samo one nepokretnosti koje su u katastru ili gruntovnici već bile upisane na SFRJ. Dakle, sve ostale nepokretnosti koje nisu ranije bile upisane na SFRJ jesu vlasništvo entiteta na čijoj se teritoriji nalaze. Sve ovo je toliko jednostavno da ne postoji potreba za ekspertima i tzv. ekspertskim grupama. A Kristijana Šmita treba da bude sramota to što se lažno predstavlja kao navodni visoki predstavnik, iako nije imenovan na to mjesto od Savjeta bezbjednosti UN kao isključivo nadležnog organa, saglasno Dejtonu, Aneksu deset, kao jedinom izvoru međunarodnog prava kada je o tom pitanju riječ – zaključio je Blagojević.

    Slično smatra i potpredsjednik Narodne skupštine RS Milan Petković.

    • Nema potrebe za formiranjem bilo kakve komisije u vezi sa imovinom u BiH, a ako bi se zvanično i krenulo u tom pravcu, samo bi dodatno dovelo do produbljivanja krize u vezi sa tim pitanjem – zaključio je Petković za “Glas”.

    PIK je još 2004. godine zatražio od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine, zbog čega je i formirana Komisija za državnu imovinu koja je, na papiru, još aktivna.

    Zabrane

    Visoki predstavnik je 2005. godine nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Srpska je 2010. godine usvojila Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Srpske i pod zabranom je raspolaganja. Incko je 2011. obustavio njegovu primjenu, a godinu kasnije Ustavni sud BiH, odlučujući po zahtjevu Bošnjaka, stavio van snage taj zakon. Već je najavljeno da će taj, raniji republički zakon, ponovo pred poslanike.

  • OHR formira ekspertsku grupu za izradu zakona o državnoj imovini

    OHR formira ekspertsku grupu za izradu zakona o državnoj imovini

    Christian Schmidt je pod utjecajem PIC-a krenuo u proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj pomoći u izradi Zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine, saznaje Klix.ba.

    Schmidt je u skladu s agendom 5+2, odnosno ciljevima koje institucije BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, krenuo u proces formiranja ekspertske grupe, koju će činiti kako domaći tako i strani stručnjaci, a koja će raditi na izradi zakona o državnoj imovini.

    “Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti”, jedan je od ciljeva Programa 5+2.

    Zadaci i ciljevi ekspertske grupe još nisu do kraja definisani, međutim, načelno imaju za cilj pomoći institucijama BiH, odnosno Parlamentarnoj skupštini BiH, da donese Zakon o upravljanju i korištenju državne imovine, a što je naloženo presudama Ustavnog suda BiH.

    Prema našim saznanjima, OHR traži nestranačke ljude koji nisu vezani politikom da pomognu u ovom procesu te je u tom smislu već održano nekoliko sastanaka na kojima se pokušava dogovoriti sastav komisija.

    Sve to dolazi u trenutku blokade državnih institucija od zastupnika iz Republike Srpske, predvođenih SNSD-om i Milorad Dodikom.

    Iako je inicijalno Dodik tvrdio da je razlog blokada donošenje Inzkovog zakona o zabrani negiranja ratnih zločina, odluka Ustavnog suda BiH kojom su šume i poljoprivredna zemljišta proglašeni državnom imovinom Bosne i Hercegovine, najvjerovatniji su razlog trenutne krize. Javnost je svjesna koliko vlasti RS-a i Srbije ističu značaj izgradnje HE Buk Bijela na Drini, kao i aerodroma u Trebinju.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH je u presudi kojom su osporene pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, iz septembra ove godine, još jednom naglasio, pozivajući se na presudu 1/11, da Republika Srpska kao entitet nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja državne imovine, dok se to ne riješi odgovarajućim zakonom na nivou BiH.

  • Šmit i Stoltenberg razgovarali o političkoj situaciji u BiH

    Šmit i Stoltenberg razgovarali o političkoj situaciji u BiH

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, koga RS ne priznaje, sastao se danas u Berlinu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom.

    Šmit je Stoltenberga informisao o trenutnoj političkoj situaciji u BiH.

    Šmit je upoznao generalnog sekretara NATO o najnovijim izazovima u vezi sa institucionalnom funkcionalnošću Bosne i Hercegovine, sa naglaskom na Oružanim snagama BiH i odbrambenim strukturama, saopšteno je iz OHR-a.

  • Šmit nakon posjete institucijama BiH u Banjaluci “Bez njih bi građanima bili uskraćeni dokumenti, lijekovi i prekinuti finansijski tokovi”

    Šmit nakon posjete institucijama BiH u Banjaluci “Bez njih bi građanima bili uskraćeni dokumenti, lijekovi i prekinuti finansijski tokovi”

    Kristijan Šmit danas je posjetio tri ključne institucije BiH smještene u Banjaluci, Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Iz OHR je saopšteno da je posjeta Šmita bila s ciljem da institucijama da podršku i iskaže uvažavanje za značajan posao koji ove institucije obavljaju za sve građane Bosne i Hercegovine.

    – Institucije koje sam danas posjetio pružaju prijeko potrebne usluge svim građanima ove zemlje. Pokušaji podrivanja ovih državnih institucija ne samo da predstavljaju ozbiljno osporavanje sa pravnog i političkog stanovišta, nego bi takođe rezultirali i ogromnim praktičnim problemima za građane. Bez ovih institucija, građanima bi bili uskraćeni lični i putni dokumenti, što bi im praktično onemogućilo da putuju i susreću se sa ostatkom svijeta. Financijski tokovi sa svim nivoima vlasti bili bi prekinuti, a osnovne usluge građanima bi bile ugrožene. Posebno zabrinjava činjenica da bi, u toku ove globalne pandemije, građanima bilo uskraćeno pouzdano snabdijevanje visokokvalitetnim lijekovima – izjavio je Šmit.

    Kako je rečeno, Šmit je iskoristio ovu priliku da izrazi zahvalnost za ogroman doprinos koje ove tri agencije, zajedno sa svim ostalim institucijama na državnom nivou, daju svim građanima Bosne i Hercegovine.

    Podsjećamo, vlast u Republici Srpskoj, te Rusija i Kina, ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH, jer na tu poziciju nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

  • Šmit u Banjaluci, prva adresa UIO

    Šmit u Banjaluci, prva adresa UIO

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH stigao je u Banjaluku, a trenutno je u posjeti Upravi za indirektno oporezivanje.

    Šmit, prije sastanka nije davao izjave za medije, a kako nezvanično saznajemo iz OHR-a na kraju dana trebalo bi stići saopštenje sa fotografijama današnjih sastanaka.

    Zanimljivo je da Šmit u Upravu za indirektno oporezivanje BiH dolazi nakon najava iz Republike Srpske da će Narodna skupština Repubilke Srpske povući saglasnost sa formiranja Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Još ranije je najavljeno da bi se Šmit trebao sastati i sa Aleksandrom Zolakom, direktorom Agencije za lijekove i medicinska sredstva, a s obzirom da Republika Srpska ne priznaje Šmita kao visokog predstavnika, sastanaka sa zvaničnicima Republike Srpske neće biti.

  • Posjeta instituciji koja je na udaru Dodika: Kristijan Šmit danas u Banjaluci

    Posjeta instituciji koja je na udaru Dodika: Kristijan Šmit danas u Banjaluci

    Kristijan Šmit danas dolazi u Banjaluku, a zasad je samo poznato da će posjetiti sjedište Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Kako saznajemo, sastanak sa rukovodstvom UIO planiran je za 12.45 časova.

    Nije ništa posebno najavljeno u smislu tema. Prva posjeta UIO od kad je on u BiH – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Treba podsjetiti da je upravo UIO BiH, odnosno sistem jedinstvenog indirektnog oporezivanja, jedna od prvih nadležnosti prenesenih na BiH koje Republika Srpska, odnosno Milorad Dodik, planira da vrati, a posebna sjednica Narodne skupštine očekuje se krajem iduće sedmice.

    Srpska ne priznaje Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

  • Susret Escobara i Schmidta, odbrana Dejtona i zalaganje za veću funkcionalnost BiH

    Susret Escobara i Schmidta, odbrana Dejtona i zalaganje za veću funkcionalnost BiH

    Specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Joea Bidena za Zapadni Balkan Gabriel Escobar na kraju svoje posjete BiH susreo se sa Christianom Schmidtom.

    Uz zajedničku fotografiju na Twitter profilu Američke ambasade predočena je Escobarovo zadovoljstvo da je imao priliku razgovarati s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

    Navedeno je da je razgovarano o zajedničkoj predanosti odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma i donošenju veće funkcionalnosti Bosni i Hercegovini.

    Escobar je u trodnevnoj posjeti našoj zemlji, prvoj na novoj funkciji, poslao jasne poruke bh. liderima te najavio sankcije onima koji rade na razgradnji države BiH i rušenju Dejtonskog sporazuma.

  • Schmidt prvi put jasan: Bonske ovlasti će vjerovatno biti dio “rješenja”

    Schmidt prvi put jasan: Bonske ovlasti će vjerovatno biti dio “rješenja”

    Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt gostovao je za vikend na BBC radiju, gdje je odgovarao na pitanja voditelja o trenutnoj situaciji u BiH, kao i ko je odgovoran za njeno stvaranje.

    Schmidt je još jednom imenovao člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kao glavnog krivca za trenutno stanje u BiH, rekavši da međunarodna zajednica neće blagonaklono gledati na njegove poteze koji vode destabilizaciji države BiH.

    “Najavio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik da će se razgovorati o ‘mirnom razlazu u zemlji’, kako je najavljivao, da će raspustiti OSBiH i vratiti staru vojsku Republike Srpske. Mislim da je ovo vrijeme da jasno stavimo do znanja da se međunarodna zajednica nikako ne vezuje, da se vratimo u situacije iz kojih smo izašli 90-ih. Nema mirnog raspuštanja”, kategoričan je Schmidt.

    Na pitanje novinara BBC-a o korištenju posebnih (bonskih) ovlasti, koje su mu, kao i visokim predstavnicima prije njega, na raspolaganju, Schmidt je dao jasan odgovor.

    “Ovlasti su u ladici, kao i svaki dobar ugovor. Ukoliko dođu ‘izazovi’, one su vjerovatno dio rješenja”, poručio je Schmidt.

    Osim Schmidta, za vikend su na BBC radiju gostovali i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i baronesa Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova.

  • “Da li je on visoki predstavnik”: Petković tvrdi da Šmit neće donijeti bilo kakvu tešku ni radikalnu odluku

    “Da li je on visoki predstavnik”: Petković tvrdi da Šmit neće donijeti bilo kakvu tešku ni radikalnu odluku

    Potpredsjednik Narodne skupštine Milan Petković smatra da Kristijan Šmit neće donijeti bilo kakvu tešku ni radikalnu odluku, ističući da ranije nije imao legitimitet, a da je sada sporan i njegov legalitet.

    “Postavlja se pitanje da li je on visoki predstavnik, što mi stalno tvrdimo da nije. To se pokazalo i sjednicom Savjeta bezbjednosti UN, gdje prvi put nije dozvoljeno da se iznese izvještaj o radu OHR-a”, rekao je Petković.

    Petković je izjavio da Republika Srpska posljednjih godinu dana ima odlične odnose sa Rusijom, a onda i sa Kinom.

    “Da nije postojala ta diplomatska ofanziva, ali i saradnja Republike Srpske prema ove dvije svjetske sile, sigurno ne bismo dobili takvu zaštitu. Nismo je imali ranije, od rata do posljednjih nekoliko godina. Značajno je da smo svjesni da, osim Srbije, imamo iskrenu podršku Rusije i Kine, što nam daje drugačiju poziciju u međunarodnim odnosima”, naglasio je Petković.

    Petković je istakao da je ovo jedan od najznačajnijih trenutaka i diplomatskih pobjeda Srpske.

    Govoreći o ustavnom i zakonskom osnovu da Republika Srpska povuče saglasnost za formiranje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH, Petković je naveo da su pravnici mišljenja da ta mogućnost postoji.

    Prema njegovim riječima, ustavi BiH i Republike Srpske govore koje su nadležnosti Srpske, a koje BiH.

    “Nikada Sud BiH, Tužilaštvo BiH, ni VSTS nisu postali sastavni dio Ustava BiH. Stoga, smatramo da postoji ta mogućnost i da možemo o njoj otvoriti raspravu. Da li će Republika Srpska donijeti zakone o viskog sudskom i visokom tužilačkom savjetu Srpske, ostaje da se vidi”, kaže Petković za “EuroBlic”.

    Petković je naglasio da se u praksi pokazalo veoma loše to što je formiran zajednički sudski i tužilački savjet, pogotovo što u tome postoje još i advokati.

    “Imamo situaciju da sudije biraju advokati, sudije i tužioci, pa onda i tužioca. Tu se govori o raznim trgovinama uticaja. Kada je formiran VSTS BiH željelo se da se politika ne miješa u izbor sudija i tužilaca, koji su ranije birani u parlamentima. Sada možemo reći da je napravljena još lošija situacija, da smo politiku ubacili u pravosuđe”, istakao je Petković.

  • “Moramo da razgovaramo radi razvoja zemlje” Šmit pozvao Dodika da se “spusti na zemlju”

    “Moramo da razgovaramo radi razvoja zemlje” Šmit pozvao Dodika da se “spusti na zemlju”

    Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit izjavio je da je za dijalog različitih subjekata u Federaciji BiH, ali i da preferira korisnu pomoć svih susjednih zemalja u rješavanju krize u BiH, kao i da su mu u tom smislu veoma korisni razgovori sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    On je u intervjuu agenciji Tanjug, na pitanje da li se kriza u BiH može riješiti dijalogom, ili se računa da je rješenje pritisak na Republiku Srpsku i Milorada Dodika rekao da bi razgovor unutar BiH, ali i Srpske bio poželjan.

    Šmit pri tome taj razgovor vidi prije svega sa, kako kaže, političarima koji se ne slažu sa Dodikom, a kojih u tom entitetu ima dosta.

    – Problem nije u dijalogu međunarodne zajednice i njega (Dodika), mnogi ljudi razgovaraju sa njim, a ja sam pozvao njega i dosta važnih ljudi ga je pozvalo da razgovara sa mnom. Moramo da razgovaramo u ime dobrog razvoja zemlje i uopšte ne odbijam prijedloge zato što dolaze iz RS. Ja moram da budem neutralan – rekao je Šmit.

    On poziva Dodika da se, kako kaže “spusti na zemlju”.

    Kako je rekao akteri žele da razgovaraju, ali da međunarodna zajednica ne može da mu ponudi da razgovara samo sa njim, jer, kaže, u Republici Srpskoj ima dosta drugih političara i oni se svi ne slažu sa srpskim članom Predsjedništva BiH.

    Na pitanje da li sebe, s obzirom na osporavanja njegovog legitimiteta, vidi kao čovjeka koji može da razriješi aktuelnu krizu u BiH, Šmit kaže da on može da doprinese rješenju na najbolji mogući način.

    – Ovo ne bi trebalo da se personalizuje. Ja sam ovdje 100 dana, imam dosta političkog iskustva i politički sam posvećen rješavanju ovoga. Ubijeđen sam da treba da doprinesem ovome onoliko koliko mogu ali to neće vrijediti bez pomoći drugih. Problem je što političari pričaju sa političarima, a trebalo bi ljudi sa ljudima – rekao je on.

    Šmit ističe i da su mu razgovori sa predsjednikom Vučićem veoma korisni, kao i da je dobro razgovarati o različitim pozicijama, opservacijama, odgovarajući na pitanje koliko su mu važni razgovori sa Aleksandrom Vučićem predsjednikom Srbije, koja je potpisnica Dejtonskog sporazuma.