VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • “Ostanite ovdje, izgradite ovu zemlju” Novogodišnja poruka Šmita građanima BiH, posebno je upućena mladima

    “Ostanite ovdje, izgradite ovu zemlju” Novogodišnja poruka Šmita građanima BiH, posebno je upućena mladima

    Kristijan Šmit uputio je novogodišnju poruku građanima BiH.

    Svaki građanin i svaka građanka i svaka porodica može da se odluči da ostane ovdje, naročito mladi ljudi, a to znači da mora za njih da se napravi bolje okruženje ekonomsko, socijalno, bolja stabilnost, bolje saobraćajnice su im potrebne, to su stvari koje ljudima trebaju i ja se nadam da ćemo naredne godine 2022. moći reći da smo pobijedili pandemiju – kazao je Šmit, prenosi N1.

    On je pozvao građane BiH da se vakcinišu.

    – U BiH sada ima vakcina i da zajednički radimo, moj je cilj da se građanke i građani uključe u političke diskusije – dodaje visoki predstavnik u BiH za N1.

    Poručio je da je dobio mnogo pisama od mladih ljudi koji pitaju da li trebaju biti zabrinuti za budućnost u BiH.

    – Ja sam dobio mnogo pisama od mladih ljudi od učenika, studenata koji kažu: ‘Gospodine Šmit, šta će biti, da li da se brinemo” i ja kažem naravno ima stvari koje nisu dobre, ali ako zajednički radimo na zajedništvu i razvoju zajedništva onda BiH ima prilično velike šanse, zbog toga mladi ljudi ostanite ovdje u zemlji, izgradite ovu zemljju i pomozite u njenoj izgradnji, prije svega zbog toga jer i vaše porodice zavise od vas u svojoj zemlji i nadam se da ćemo zajednički moći dati svoj doprinos tome. Ja ću to svakako uraditi, biću ljubazan, ali ću biti određen, ne treba nikad nikoga potcjenjivati bez obzira u kojem gradu u BiH, svi treba da znaju da sam ja došao odlučan u ovu zemlju da pomognem zemlji da krene naprijed i to je i dalje moj cilj i cilj su evropske integracije, i to korak po korak, ali prije svega zdrav način života i lijepa okolina. Želim svima u BiH sve najbolje u narednoj godini – rekao je Šmit.

  • Brisel sređuje “nered” koji je u BiH napravio bivši visoki predstavnik

    Da li će OHR poništiti izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko ili će strane diplomate izvršiti pritisak na domaće političare da uđu u Parlamentarnu skupštinu BiH i donesu novi zakon koji će biti prihvatljiv za sve narode?

    Ovu temu ponovo je otvorio britanski list „Gardian“ koji tvrdi da visoki zvaničnici Evropske unije rade iza kulisa na ispravljanju „Inckovog zakona” zbog toga što on „rizikuje ponovno rasplamsavanje novog regionalnog sukoba“.

    Ovaj list navodi da su EU zvaničnici privatno zaključili da izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, predstavlja rizik po mir u regionu.

    – Od donošenja zakona zvaničnici iz Republike Srpske bojkotuju državne institucije, a član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik zbog “Inckovog zakona” pokreće i povlačenje Srba iz institucija BiH – navodi ovaj list, citirajući izjavu evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija da je Incko odgovoran za trenutnu krizu, kao i delegitimizaciju kancelarije visokog predstavnika.

    Bivši diplomata i predsjednik pokreta Demokratski centar, Igor Davidović za Srpskainfo ističe da ne vjeruje da britanski mediji tvrde da evropske diplomate rade nešto zakulisno ili iza leđa, ako se nešto konkretno ne dešava po tom pitanju.

    – Ako je riječ o aktivnostima evropskih diplomata, to nije iza kulisa već je to nešto što je oficijelna pozicija EU. Mislim da se Evropska unija treba izjasniti o ovoj temi i reći šta se tačno radi – kaže Davidović.

    On dodaje da jedini ko može poništiti Inckovu odluku jeste OHR, odnosno njegov nasljednik Kristijan Šmit, tako što će je ili potpuno ukinuti ili odgoditi primjenu tog Zakona koji je doveo do dramatičnog pogoršanja političke situacije u BiH.

    – Nametnuta Inckova odluka bila je okidač za sve ono što je tinjalo unutar BiH, unutar svih struktura i svih nivoa vlasti – ističe Davidović.

    On dodaje da postoji i druga mogućnost, a to je da se političari dogovore o ovom zakonu unutar Parlamentarne skupštine BiH, odnosno da Inckovu odluku stave van snage i usvoje novi zakon.

    Ipak, kako ističe Davidović, ovaj scenario je manje vjerovatan iz razloga jer bi svaka stranka tako nešto smatrala svojim porazom.

    – Neki bi u tome vidjeli svoj gubitak ili trijumfalnu pobjedu neke druge strane što je za stranke koje su dominantne u Parlamentu BiH, tako nešto nedopustivo. Oni ne žele sebi da dopuste bilo šta što bi ih kompromitovalo u očima njihovih birača, a treba podsjetiti da smo na pragu izbora. Niko od domaćih političara se ne usuđuje da bilo šta napravi što bi im ugrozilo poziciju i ojačalo drugu stranu – smatra Davidović.

    Na pitanje da li bi bošnjački političari bili spremni da razgovaraju kada bi vidjeli da EU neće uvesti sankcije Dodiku i srpskim političarima, Davidović ističe da je teško odgovoriti na to pitanje.

    On kaže da je teško i očekivati da će EU donijeti bilo kakvu vrstu sankcija jer nema konsenzusa unutar nje za tako nešto.

    Mađarska je, kaže Davidović, to jasno i rekla. Da bi EU tako nešto usvojila, pojašnjava Davidović, morala bi da izmjeni osnovne postulate onoga što naziva zajedničkom bezbjednosnom i spoljnom politikom, a to bi značilo eroziju same ideje Unije i njenih institucija.

    – Vjerujem da EU nije trenutno spremna na tako nešto jer ne želi da se zbog jedne epizode u BiH dogodi nešto što bi značilo cijepanje ili podjelu same Evropske unije. Naprosto, riječ je o jednom veoma složenom i dubokom problemu koji neće riješiti ni EU, ali ni domaći političari. Očito je da će se sva ta materija koristiti kao predizborno štivo i predizborni eksploziv koji će služiti za radikalizaciju svih nacija, svakoga u svom taboru – zaključuje Davidović.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski ističe da je teško očekivati da će OHR poništiti spornu Inckovu odluku jer bi to bio svojevrsni poraz međunarodne zajednice.

    – Iako nije Kristijan Šmit ni nametnuo taj zakon već njegov prethodnik Valentin Incko, mislim da ne treba očekivati da će on na taj način praktično dezavuisati svog prethodnika koliko god njegovi potezi bili nekorektni – ističe Sitarski.

    On dodaje da bi bilo realnije očekivati da Šmit stornira primjenu tog zakona, odnosno da ga stavi ad akta na nekoliko mjeseci, pod uslovom da se za to vrijeme pokrene konstruktivna debata koja bi rezultirala usvajanjem novog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Sitarski ističe da novi zakon ne bi trebao, niti mogao da se odnosi samo na genocid u Srebrenici, već bi trebao da obuhvati i druge zločine koji su počinjeni na teritoriji BiH ili nad njenim građanima van granica BiH u proteklih sto godina.

    – Mislim da takvim zakonom trebalo da se zabrani negiranje ili relativizacija svih zločina, pa i onog u Jasenovcu, Blajburgu i svim mjestima gdje su ubijani građani različitih nacionalnosti, a koji nisu imali pravo ni na suđenje, niti išta drugo. Mislim da Šmit može da otvori put i da uputi na tako neko rješenje time što bi stornirao primjenu Inckovog zakona na određeni period – zaključuje Sitarski.

  • Schmidt: Pozivam na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona

    Schmidt: Pozivam na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona

    Christian Schmidt podsjetio je da je suština, sada već 12 godina stare, presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci jasna.

    “Svi građani u BiH treba da imaju jednaka prava. Presuda Sejdić-Finci nije jedina presuda Evropskog suda za ljudska prava koju vlasti u BiH i dalje zanemaruju – vlasti moraju poduzeti i korake koje je taj sud naložio u presudima u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, kao i najrecentnijem predmetu Pudarić, čime bi se okončala diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti ili prebivališta”, naveo je.

    U Aneksu IV Dejtonskog sporazuma, koji sadrži Ustav ove zemlje, stoji da je Bosna i Hercegovina demokratska država, koja djeluje u skladu s vladavinom prava i da se Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni Protokoli u Bosni i Hercegovini primjenjuju direktno te imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

    “Imajući to u vidu, vrijeme je da se svakom građaninu BiH ponudi jednak tretman, kao što je navedeno u presudi u predmetu Sejdić-Finci.

    Vijeće Evrope je pokazalo veliko strpljenje dugih 12 godina. I duh dejtonskog ustava i Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavljaju dobru osnovu za njihovo prosuđivanje. Istovremeno, namjera ove presude nije da dovede u pitanje državotvornost tri konstitutivna naroda. Sve dok nadležni organi BiH ne odluče drugačije, to ostaje na snazi”, navedeno je.

    Schmidt ističe da ono što jeste hitno potrebno je da se otkloni diskriminacija u izbornom procesu u vezi sa Predsjedništvom i Domom naroda BiH, kako bi svi građani imali jednako pravo da učestvuju na općim izborima 2022. godine u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava.

    “U tom smislu, pozivam na ograničenu reformu Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona u cilju jačanja temeljnih principa i transparentnosti izbora u BiH”, izjavio je danas Christian Schmidt.

  • Schmidt: Dodiku hitno treba novac, dobit će ga ali pod strogim uslovima

    Schmidt: Dodiku hitno treba novac, dobit će ga ali pod strogim uslovima

    Christian Schmidt rekao je danas da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre” poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH.

    Kako je, u intervjuu za njemački “Suddeutsche Zeitung” kazao Schmidt, njegova obaveza je osigurati civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10.

    “Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH. Na raspolaganju su mi Bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dejton. Ali, iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati sve dok postoje druga sredstva”, kazao je Schmidt.

    Dodao da se međunarodna zajednica “tek sada počinje baviti Bosnom i Hercegovinom”.

    “Greška je vjerovati da na zapadnom Balkanu ništa ne ide bez eksplozije i dima”, dodao je Schmidt.

    Upitan da li je EU pogriješila što Dodiku nije uvela sankcije kao SAD, jer se tome protivila Španija, Schmidt je rekao da je sretan što je Heiko Maas pokrenuo tu raspravu a Annalena Bearbock je nastavila.

    “Postoje druge članice EU koje to podržavaju. Optimist sam i mislim da će EU naći načina kako utjecati na Dodika”, naglasio je Schmidt.

    Schmidt je na kraju poručio da je PIC na sjednici 7. i 8. decembra potvrdio da će svako kršenje Dejtonskog sporazuma imati posljedice, ali da se trenutno još vode razgovori s Dodikom.

    “Znam da Dodiku hitno treba novac. S MMF-om, Svjetskom bankom, EBRD-om uspješno radim na tome da Dodik novac dobije samo pod strogim uslovima”, poručio je Schmidt.

  • Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovo je negirala ulogu visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, i istakla da on nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika.

    “Njemački državljanin Krstijan Šmit ne može se smatrati visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, budući da Savjet bezbjednosti UN nije usvojilo rezoluciju kojom se on imenuje na ovu funkciju – takav rusko-kineski nacrt rezolucije je blokiran”, rekla je Zaharova u intervjuu za Tass, koji je Ambasada Rusije u Sarajevu prenijela na svom zvaničnom Facebook profilu.

    Zaharova ističe da “o imenovanju Šmita” koju su 27. maja dali akreditovani ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog (Dejtonskog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (UO PIC) u Sarajevu nije dovoljno”.

    “U nedostatku izražene međunarodne podrške i, što je od posebnog značaja, konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine, Šmit nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika. Rusija je bila primorana da suspenduje učešće na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira koji se održavaju u Sarajevu pod predsedavanjem samoimenovanog visokog predstavnika”, kazala je Zaharova.

    Istakla je da “nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma”.

    “Prijetnje Kristijana Šmita da će iste upotrijebiti protiv nepoželjnih za njega predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom”, navela je.

    “Očigledna je apsurdnost situacije u kojoj se stranac, koga ne biraju građani BiH, po svom nahođenju miješa u unutrašnje stvari zemlje, ne snosi nikakvu odgovornost za svoje postupke i zamjenjuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast”, rekla je Zaharova za Tass.

    Zaharova je rekla da u “ovim uslovima, srpski narod, kao jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda Bosne i Hercegovine, s pravom odbija da prizna Šmita.

    “Visoki predstavnik nije odgovoran čak ni sudovima – ni domaćim ni međunarodnim. U evropskoj demokratskoj zemlji, kakva i jeste BiH, ne bi trebalo da bude mjesta za takvu strukturu, čije su aktivnosti suprotne principima vladavine prava”, navela je portparolka ruskog MSP-a.

    Podsjetila je da je Upravni odbor još 2006. godine donio temeljnu odluku o gašenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), a 2008. godine usaglašen je Program “5+2” koji je potrebno prilagoditi promijenjenoj stvarnosti.

    Učešće međunarodne zajednice u postkonfliktnom procesu stabilizacije u BiH u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a zahtijeva, ističe Zaharova, izbalansiran pristup procjeni stanja u zemlji i faktora njenog razvoja. “Kontraproduktivna su nastojanja OHR-a i spoljnog prisustva u BiH da za pogoršanje unutrašnje političke klime okrive Republiku Srpsku i njene legalno izabrane predstavnike”, navela je Zaharova.

    Istakla je i da BiH treba “osloboditi protektorata”:

    “Napori međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini moraju biti usmjereni na oslobađanje ove suverene i nezavisne evropske države od spoljnog protektorata u vidu visokog predstavnika. Kako pokazuju nedavna dešavanja u BiH, isti u sve većoj mjeri postaje faktor destabilizacije situacije u zemlji”, istakla je Zaharova.

  • Schmidt: Može se usloviti svaka uplata koja dolazi u BiH, ne isključujem primjenu bonskih ovlasti

    Schmidt: Može se usloviti svaka uplata koja dolazi u BiH, ne isključujem primjenu bonskih ovlasti

    Christian Schmidt upozorio je na opasnost “prikradajuće disolucije BiH” i kazao kako je s velikom zahvalnošću propratio izjavu njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock o Miloradu Dodiku.

    U opširnom intervjuu za Deutschlandfunk Schmidt se referirao na izjavu Bearbock o potrebi uvođenja sankcija Dodiku i svim onima koji krše Dejtonski sporazum ili novac usmjeravaju u sopstveni džep”.

    Kaže i kako sankcije za Schmidta nisu jedini instrument.

    “Zamislivo je i da se kondicionira, odnosno uslovi svaka uplata koja stiže u BiH ili u neku od njenih institucija”, kaže Schmidt.

    Visoki predstvnik kazao je znakovito kako on u ladici ima bonske ovlasti.

    “Ja imam ključeve od ladice i ništa ne isključujem”, izjavio je.

    Schmidt kaže i kako misli da Amerikanci razrađuju strategiju sa EU i Britancima.

    “Oni su generala Peacha, dosadašnjeg predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a, imenovali za svog specijalnog opunomoćenika i on bi ovih dana trebao stići u BiH”, izjavio je.

    Na pitanje da li Putin vodi geopolitičke igre na Balkanu i kako on vidi posjetu Dodika Kremlju, šef OHR-a u BiH odgovara da je razgovor Putina i Dodika bio veoma kratak, ali da Rusija podržava RS.

    Schmidt ukazuje na to kako Dodik vuče poteze i u svjetlu predstojećih izbora, kao i da Rusija svima prodaje energente. Smatra i da je sretna okolnost što Srbija i drugi susjedi nemaju interes u pogledu eskalacije krize.

    Na kraju intervjua za njemački radio Deutschlandfunk Schmidt navodi kako je u razgovoru sa savjetnikom za sigurnost američkog predsjednika Jakeom Sullivanom stekao jako dobar utisak i da smatra da se Sjedinjene Američke Države ponovo brinu o BiH.

  • Šmit o Dodikovim “sankcijama” Njemačkoj: Možda više neće kupovati kiselu vodu

    Šmit o Dodikovim “sankcijama” Njemačkoj: Možda više neće kupovati kiselu vodu

    Kristijan Šmit kazao je kako je vidio neke odlučujuće tendencije koje idu suprotno od Dejtonskog ugovora i da o tome treba diskutovati.

    On je gostujući u programu Federalne TV kazao da ako se ne držimo Dejtona postoji opasnost da će neki to pogrešno shvatiti i da iz toga proizađu još veće napetosti.

    Ističe da ga je imenovala međunarodna zajednice da se brine o tome da se sačuva slobodna država BiH.

    – I ja obavljam svoj zadatak. Taj zadatak nije samo povezan sa izvršnim ovlastima koje imam nego ima veze i sa tim da mi u BiH želimo da napravimo jedno dobro okruženje i da se svi zajedno želimo pobrinuti za BiH, a to znači treba znati i slušati. To je jedna strana. Ali naravno treba i druga strana da sluša šta govori ona druga. Zbog toga, pogotovo neki predstavnici iz RS-a, imam osjećaj da oni pričaju sami sa sobom, a to nije moguće u demokratiji. To je pogrešno i, prije svega, to ide na teret i na štetu vlastitih građana – izjavio je on.

    Kada je riječ o Miloradu Dodiku, Šmit kaže da on mora voditi dijalog.

    – Sigurno će dobiti i odgovarajuće napomene, instrukcije da to uradi. Ja sam rekao već da imam spremne u ladici određene mjere, ali želim prije svega da pokušamo naći rješenja koja se mogu pronaći i da na tome trebamo raditi. Kada se već uspostave neki zakoni, konkretno kada je riječ o Ustavnom sudu u BiH koji odlučuje o različitim pitanjima, dakle, nedostaje mi da se ispune te odluke i zbog toga sam, kada je riječ o BiH, na odgovarajućoj liniji sa BiH. Prošle sedmice sam razgovarao sa predstavnicima PIK i oni su mi potvrdili svoju podršku i rekli su da povrede ugovornih obaveza iz Dejtonskog sporazuma dovode do određenih mjera i može se jedino zamisliti koje su to mjere. Ja ne želim da pravim pritisak na bilo koji način, ali se to ne može isključiti. Ja samo još mogu još jednom da apelujem da oni koji su na odgovarajućim pozicijama kažu hajde da napravimo neko racionalno razmišljanje – izjavio je.

    Naglašava da ima mnogo razumnih glasova i iz RS-a.

    – Svako zna da je ovaj trenutak takav i da raspad države, disolucija kako neki kažu, kao rezultat bi imala promjene u cijeloj ovoj regiji. I to bi bilo ne samo pitanje ovdašnje ekonomije nego i drugih ekonomskih stvari koje bi se time dovele u opasnost i zbog toga mislim da o ovakvim stvarima treba razgovarati, da to treba i građanima objasniti, ne političarima, oni to znaju. Trebaju da znaju političari da se odluke donose u korist građana, a ne u njihovu vlastitu korist. Dakle, ako bi se tako nešto desilo, tako nešto bi se moralo spriječiti. Kada je riječ o RS-u, diskusije koje trenutno se događaju, jedna je stvar sasvim jasna – ukoliko u dejtonskom Ustavu imate tačke poput nekih gdje se kaže, evo, to bih radije da se radi na nivou entiteta, a ne na nivou države. I sam dolazim iz jedne zemlje koja je federalna. I mi kada donosimo izmjene Ustava, donose se dogovorom i glasanjem. Te se stvari postižu konsezusom, racionalno i uz obrazloženja. Neki predstavnici u RS-u kažu ovo i ovo je dobro, ovo mi se sviđa, ovo ne. Dakle, ja ne mogu jednostrano odlučivati, evo, neću sada to, sad ja odoh sam svojim putem – izjavio je on.

    Šmit je odgovorio i napitanje novinara o Dodikim najavljenim kontramjerema Njemačkoj.

    – Ne znam kakve sankcije sebi gospodin Dodik može zamisliti kada je riječ o Njemačkoj. Možda neće više htjeti kupovati kiselu vodu iz Njemačke – kazao je Šmit.

  • “Kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir” Šmit se oglasio povodom zaključaka koje je usvojio parlament Srpske

    “Kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir” Šmit se oglasio povodom zaključaka koje je usvojio parlament Srpske

    Kristijan Šmit osudio je zaključke koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak, a koji se odnose na vraćanje ranije prenesenih nadležnosti sa Srpske na BiH.

    Snažno osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak. Usvojeni zaključci obavezuju vlasti Srpske na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i i građane iz Republike Srpske – navodi se u saopštenju iz OHR.

    Šmit navodi da liderstvo zahtijeva racionalnost i spremnost na konstruktivan dijalog. To je, kaže on, suština demokratije i to je ono što je potrebno kako bi dejtonske institucije funkcionisale u interesu svih građana.

    – Pozivam na puno poštivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Sve strane moraju djelovati unutar ovog okvira kako bi se u duhu kompromisa donosile zakonite odluke. Građani Bosne i Hercegovine žele mirnu i prosperitetnu budućnost. Spreman sam dati svoj doprinos tom cilju na odlučan i odgovoran način. Dijalog ima prednost nad bilo kojim drugim oblikom djelovanja – ističe se Šmitova izjava u saopštenju iz OHR.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o vraćanju nadležnosti prenesenih sa Republike Srpske na nivo BiH.

    Deklaracijom je predviđeno da Vlada u saradnji sa predsjednikom Republike pripremi tekst ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

  • Šmit najavio povlačenje Inckovog zakona ako Parlament BiH usvoji svoj

    Šmit najavio povlačenje Inckovog zakona ako Parlament BiH usvoji svoj

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika poslao je pismo poslanicima Parlamenta BiH od kojih traži da usvoje zakon o zabrani negiranja genocida i govora mržnje, te da bi u tom slučaju, on povukao odluku Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika o izmjeni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje negiranje genocida, a koja je izazvala navjeću krizu u BiH od Dejtonskog sporazuma do danas.

    “Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon koji bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, napisao je Šmit u svom pismu.

    Takođe, navodi da nepriznavanje masovnih zločina i kršenje ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo te da se tokom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem kako bi se osiguralo poštovanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima.

  • Vidović: Šmit nema pravo da traži od Srba da sami sebi stavljaju omču oko vrata

    Vidović: Šmit nema pravo da traži od Srba da sami sebi stavljaju omču oko vrata

    Zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, Siniša Vidović, izjavio je da je samoproklamovani visoki predstavnik, Kristijan Šmit, pokazao  svu svoju svoju zlobu prema srpskom narodu, tako što je ponudio da ukine zakon koji je nametnuo Valentin Incko, ali pod uslovom da se Parlamentarci BiH donesu identičan zakon, što je vrhunac licimjerja.

    “Nije dovoljno što se nametnuo zakon kojim se ljudsko pravo na slobodu govora zabranjuje, nego “velikodušni” Šmit želi da srpski parlamentarci sebi nametnu zakon kojim bi sebe i svoje buduće generacije osudili.  Time Šmit želi postići dvostruki cilj, da oslobodi međunarodnu zajednicu skandala koji je priredio Valentin Incko jer jasno je da je ona uzrok ove krize. Sa druge strane, želi da ponizi srpski narod tako što im je poručio da oni sami sebe treba da osude i sami sebi da zabrane slobodu mišljenja i govora. Takođe bi da prihvatimo nametnute “činjenice” o odbramben-otadžbinskom ratu koje nameću muslimani i stranci, narativ da je samo jedan narod agresor, a drugi žrtva. Licimjerno je i da neko ko nije prihvaćen u Savjetu bezbjednosti UN, misli da ima ikakvo pravo ne samo da drugima govori šta treba da rade, već i da smatra da je on neko ko ima pravo da donosi ili da ukida zakone.
    Srpski narod neće nikada prihvatiti da sam sebi stavi okove oko vrata i koristićemo sva demokratska stedstva da se našem narodu obezbjede identična ljudska prava koja i drugi narodi širom svijeta imaju” – zaključuje Vidović