Oznaka: christian schmidt

  • Dodik: Nelegalno imenovanom Šmitu ne smeta da sudi, presuđuje i prijeti

    Dodik: Nelegalno imenovanom Šmitu ne smeta da sudi, presuđuje i prijeti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da nema tih prijetnji, sankcija i kazni koje mogu zamagliti činjenicu da je Kristijan Šmit nelegalno u BiH i da se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

    “Čiji je on visoki predstavnik i kome, to on najbolje zna. Nama nije i to ne što bi mi htjeli tako ili ne, već zato što Šmit u BiH nije došao onako kako je predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. To mu očito ne smeta da se miješa u unutrašnja pitanja BiH, da sudi, presuđuje i prijeti”, konstatovao je Dodik za Srnu upitan da prokomentariše Šmitove prijetnje da se, kako kaže, mora raditi na tome da se budućnost BiH odvija bez srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

    Treba li u budućnosti računati na Dodika, istakao je srpski član Predsjedništva BiH, reći će birači u Republici Srpskoj.

    “Ali da na Šmita mi, legalno izabrani političari u ime Republike Srpske, ne računamo ni u sadašnjosti već smo rekli. Tačno je da ga pominjem, ali ne kao građanina Šmita, već kao kolonijalnog upravnika koji se nije izborio ni da dođe u BiH kako su to činili visoki predstavnici od 1995. godine”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da treba samo zamisliti situaciju da neko iz BiH ode u Njemačku i počne da se predstavlja kao njemački kancelar.

    “Svi znamo kako bi to završilo”, zaključio je Dodik.

  • Stevandić poručio da Šmit ne može određivati budućnost jednom narodu

    Stevandić poručio da Šmit ne može određivati budućnost jednom narodu

    Kristijan Šmit ne može određivati budućnost jednom narodu, poručio je šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH Nenad Stevandić.

    Niko nikada nije određivao budućnost jednom narodu, pa neće ni on. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zavisi isključivo od podrške srpskog naroda – istakao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, Šmit je promašio čitav vijek kada je riječ o demokratskim normama i svakodnevno dokazuje da je on predstavnik protiv Republike Srpske.

    On je ukazao kako se Šmit pridružio onima koji vrijeđaju porodice srpskih žrtava, praveći umjesto njih nemušti spomenik na Kazanima, gdje je i on išao, a nikada nije posjetio Spomenik 12 banjalučkih beba.

    Niko nikada nije određivao budućnost jednom narodu, pa neće ni on. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zavisi isključivo od podrške srpskog naroda – istakao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, Šmit je promašio čitav vijek kada je riječ o demokratskim normama i svakodnevno dokazuje da je on predstavnik protiv Republike Srpske.

    On je ukazao kako se Šmit pridružio onima koji vrijeđaju porodice srpskih žrtava, praveći umjesto njih nemušti spomenik na Kazanima, gdje je i on išao, a nikada nije posjetio Spomenik 12 banjalučkih beba.

  • “Na Dodika više ne treba računati” Šmit poručio da neće poništiti Inckov zakon, a da će biti kažnjeno sve što je protiv Dejtona

    “Na Dodika više ne treba računati” Šmit poručio da neće poništiti Inckov zakon, a da će biti kažnjeno sve što je protiv Dejtona

    Kristijan Šmit, gostovao je sinoć u Centralnom dnevniku na Face televiziji. U jednosatnom intervjuu Šmit je govoirio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, putu BiH ka EU, pravosuđu u BiH, Otvorenom Balkanu, izbornom zakonu…

    Dodik je donio odluku da se vrati u institucije, ako se Dodik ne bude držao onoga što je obećao Vučiću biće u teškoj situaciji. Bonska ovlaštenja su još uvijek u ladici. Moja ovlaštenja nisu samo da nekoga skinem sa funkcije i Dodik to zna. Zna kako je doveden na vlast. Sve što je usmjereno protiv Dejtona biće sankcionisano. Međunarodna zajednica, EU, SAD i Visoki predstavnik su na istoj strani.

    O državnoj imovini moramo sjesti i pričati
    – Dodiku nisam ponudio ni jedan euro. Nije pitanje kakav će se dil napraviti s Dodikom. On mora sjesti i raditi svoj posao. Ne treba mi Dodikovo priznanje. Iako ne govori sa mnom, Dodik stalno govori o meni. Nisam ja baš beznačajan za njega. Moramo raditi na tome da se budućnost u BiH odvija bez Dodika. Na Dodika više ne treba računati. On i neki se igraju i zbog toga će dobiti neprijatna pitanja. Ako se ne povuku odluke NSRS-a, onda kako to Šekspir kaže: “Uradiću prije nego što ću pričati o tome!” Mogu očekivati određene odluke, ali ko će donijeti odluke i kakve će biti vidjećemo. Učiniću nešto prije nego što o tome budem govorio. Ići će se putem koji Dodik nije zamislio – kazao je Šmit.

    Rekao je da je nemoguće da 26 godina od formiranja države nije razriješeno pitanje državne imovine te da se to pitanje se mora postaviti i međunarodnoj zajednici, piše Avaz.

    – O državnoj imovini moramo sjesti i pričati. Nije tačno da svo zemljište u Srpskoj pripada Srpskoj, ja sam strpljiv, ali moje strpljenje ima granice. Postoji odluka kojom se državna imovina ne može davati ili prodavati dok se to pitanje ne riješi. Nisam za to da spriječim ulaganja, želim da spriječim da neko za sebe zagrabi novac koji mu ne pripada, Dodiku i drugima bi bilo bolje da ne prave šou u javnosti. Spreman sam da se o državnoj imovini razgovara i u Parlamentu. Ne može se sve vratiti kako je bilo, ali moramo pričati šta može. Biću uporan kada je u pitanju državna imovina i institiraću na tome. Ne može Dodik da kaže: “Sve je moje!” Ne mora Dodik da sluša mene, ali neka posluša ljude koji o tome nešto znaju. Zakonom o državnoj imovini niko neće biti oštećen, ni Srpska, ni FBiH, ni BiH – rekao je visoki predstavnik u BiH.

    Evropska unije je najvažniji budući partner za BiH, ističe Šmit.

    – Vrlo intezivno radimo na pitanju sredstava EU koja se raspoređuju u BiH. Međunarodna zajednica ne može samo davati novac i čekati da se nešto napravi. Ne znam da je li ovo što radi Dodik samo strategija. Niko se neće igrati sa integritetom BiH. Dodik je imao šansu i nije je iskoristio. Zahvalan sam i Plenkoviću i Vučiću na angažmanu. Biće neprijatne mjere za one na koje se odnose. Moj brat je komandant EUFOR-a i zajedno sa njim sam analizirao trenutnu situaciju. Stvari koje se dešavaju nisu dobre i ne možemo dopustiti da se dešavaju. Veoma sam zabrinut. BiH nije u fokusu svjetske politike ali za mene je BiH prioritet, ali čekam pravi trenutak kada ću dobiti podršku mnogih. I Britanci se više okreću BiH. Sa Peachom sarađujem. Razgovarao sam i sa generalnim sekretarom NATO-a, međunarodna zajednica neće skrenuti oči sa BiH – naglasio je Šmit.

    Komentarisao je i dolazak Vinka Pandurevića na proslavu dana Republike Srpske, 9. januara.

    – Pandurević stoji pored Dodika na paradi u Banjaluci, je li to znači da je on Dodikov savjetnik? Ako znači onda je to bijedno i moram Dodiku reći da je dosta. Neću poništiti Inckov zakon. Dodik je prokockao svoju šansu 9. januara i on se pravi da neko ima nešto protiv Srbije i Srpske, a to su igrarije. On je više tragična figura i kompletna situacija je takva. U Federaciji tri godine nemamo vladu. A zašto? Moramo sjesti i razgovarati i o Izbornom zakonu, ima još vremena za izmjene Izbornog zakona, ali bi to trebalo biti što prije. Hrvatska može biti konstruktivna u smislu pregovora oko Izbornog zakona. Mora se uzeti u obzir presuda Sejdić-Finci i moraju se uzeti u obzir Ostali. Izborni zakon će sigurno izmjene i ideje koje dolaze sa Hrvatske strane preuzeti – podcrtao je Šmit.

    Rekao je da iduće sedmice dolaze Palmer i Ajhorst na pregovore.

    – Bilo bi dobro da godinu prije izbora znamo izborni zakon. Čak i ako u februaru donesemo izmjene Izbornog zakona neće biti kasno. Moglo bi se riješiti uvođenje elektronskog glasanja. Moguć je i put koji preporučuje Plenković – pojasnio je Šmit.

    Više nas vuče za isti kraj konopca
    Govoreći o pravosuđu u BiH, Šmit je kazao da pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija.

    – U BiH ima pozitivnih primjera. Trenutno pravosuđe ne ide u dobrom pravcu jačanja nezavisnosti i pristao sam da se prioritetno bavim pitanjem pravosuđa. Tražiću stručno mišljenje, a onda ćemo govoriti i o mjerama, neka svi puste na miru pravosuđe. Svako ko napadne pravosuđe mora znati da je došao na tanak led jer je pravosuđe srž države, neka političari ostave pravosuđe – rekao je Šmit.

    Što se tiče Otvorenog Balkana, Šmit je kazao je to priprema za članstvo u EU.

    – Otvoreni Balkan je dobar ako je on integritativan. Zalagao sam se za to da se sačuva Berlinski proces. Da li će doći do preklapanja Berlinskog procesa sa Otvorenim Balkanom vidjet ćemo. Pitanje je da li Eskobar smatra da se putem Otvorenog Balkana ne može ići u EU. Mislim da je Otvoreni Balkan priprema za članstvo u EU. Ima još mnogo toga da se uradi i u EU i u zemljama Zapadnog Balkana. Nema više rata, ljudi se ne moraju brinuti za svoje živote. Svi su mi rekli da sam dobio jedan od najtežih zadataka koje međunarodna zajednica ima da uradi. Mislim da imamo odgovornost prema BiH. Optimističan sam, jer je mnogo onih koji su spremni da pomognu. Više nas vuče za isti kraj konopca – poručio je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH.

  • Dodik se vraća u institucije BiH! Dodik zna kako je doveden na vlast!

    Dodik se vraća u institucije BiH! Dodik zna kako je doveden na vlast!

    Kristijan Šmit kaže da je Milorad Dodik donio odluku da se vrati u institucije.

    “Ako se Dodik ne bude držao onoga što je obećao Vučiću biće u teškoj situaciji”, kazao je Šmit i dodao da ovlaštenja koja ima nisu samo da nekoga skine sa funkcije.

    “Ako se nešto ne bude dogodilo, onda će se nešto dogoditi! Bonska ovlaštenja su još uvijek u ladici! Moja ovlaštenja nisu samo da nekoga skinem sa fukcije i Dodik to zna! Dodik zna kako je doveden na vlast”, kazao je Šmit gostujući večeras u CD-u TV fejs!

    Šmit tvrdi da su međunarodna zajednica, EU, SAD i visoki predstavnik na istoj strani.

    On je rekao da su poruke koje su trebale da stignu do Dodika stigle. “Vratiće se u institucije”, kazao je Šmit.

  • Šmit osudio posljednje incidente koji su se događali širom BiH

    Šmit osudio posljednje incidente koji su se događali širom BiH

    Kristijan Šmit osudio je sve učestalije korištenje zapaljive retorike i povećanje broja incidenata koji su se dogodili tokom zadnjih nekoliko dana u raznim dijelovima BiH.

    Šmit ističe da zapaljiva retorika i incidenti vodi ka destabilizaciji mira i bezbjednosti.

    – Agresivna retorika i potezi, bez obzira od koga dolaze, kojima se poziva na nasilje ili vraćaju mračne slike iz rata, izazivaju zabrinutost javnosti u cijeloj zemlji i predstavljaju neprihvatljivo ponašanje. Svi u BiH, bez obzira na vjersku, kulturnu ili nacionalnu pripadnost, imaju pravo na bezbjednost u svakom dijelu svoje zemlje – navodi se Šmitova izjava u saopštenju iz OHR.

    Dodaje se da izabrani organi vlasti u svakom entitetu i u svakom kantonu imaju dužnost da osiguraju da to bude tako i da policijski organi istraže svaki incident koji unosi nemir u stanovništvo, kao što se desilo zbog incidenata prošle sedmice.

    Šmit se zahvalio odgovornim zvaničnicima, snagama bezbjednosti i pravosudnim organima, koji rade na izvršavanju ove obaveze.

  • Šmit poručuje: Rukovodstvo RS ima odgovornost za smanjenje trenutnih političkih tenzija

    Šmit poručuje: Rukovodstvo RS ima odgovornost za smanjenje trenutnih političkih tenzija

    Kristijan Šmit na sastanku sa ministarkom spoljnih poslova BiH Biserom Turković govorio je o porukama država i organizacija koje predstavlja.

    Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnom krizom. Politički akteri u zemlji, posebno rukovodstvo Republike Srpske, imaju odgovornost za smanjenje trenutnih političkih tenzija – kazao je Šmit tom prilikom, prenosi Kliks.

    On kaže da treba posebno insistirati na odustajanju od pokušaja vraćanja unazad te od drugih koraka usmjerenih na podrivanje i destabilizaciju države.

    Okončanje blokade institucija na državnom i federalnom nivou, provođenjem nulte tolerancije spram retorike koja unosi podjele i mržnju, te nastavljanjem aktivnosti koje su nužne za unapređenje preko potrebnih reformi koje BiH treba ukoliko želi da se kreće putem EU integracija – izjavio je Šmit, a saopšteno je iz OHR.

    Navodi se i kako je visoki predstavnik naglasio čvrsto opredjeljenje međunarodne zajednice za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i njenog puta da postane energična, demokratska i prosperitetna zemlja.

  • Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Christian Schmidt govorio je za lokalni njemački medij Obernzenn o aktuelnoj poziciji koju obavlja, ali i o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Obernzenn se bavio funkcijom koju Schmidt trenutno obavlja u BiH i mogućnostima koje mu ta funkcija pruža. Međutim, njemački list navodi da, iako Schmidt ima ovlasti koje se pružaju i do toga da može smijeniti određene političare, situacija je znatno komplikovanija.

    “Situacija se u posljednje vrijeme promijenila, jer pojedini političari namjerno krše Ustav, provociraju i njihova agresivna retorika produbljuje ionako komplikovan pravni sistem. Međutim, to ne znači da se situacija ne može dovesti pod kontrolu”, rekao je Schmidt.

    Nakon toga, list se osvrnuo i na aktivnosti Milorada Dodika, koji je najavio povlačenje RS-a iz centralnog poreskog sistema, državnog pravosuđa i Oružanih snaga BiH.

    “Da li će Schmidt ići do ekstrema i smijeniti Dodika? Ne isključuje ništa”, navodi se.

    “Kada je u pitanju mir u ovoj zemlji, to ima neposredan utjecaj na susjedne zemlje. Onda morate iskoristiti sve mogućnosti i po potrebi otvoriti ladicu”, rekao je Schmidt.
    Nakon toga, novinari su se osvrnuli i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, kojoj Schmidt nije prisustvovao, ali je njegov izvještaj pročitan. Na pitanje zašto je Rusija tražila zabranu obraćanja, visoki predstavnik ističe kako su stvari komplikovane.

    “Sve je veoma komplikovano”, rekao je Schmidt ranije u smislu srpsko-ruskih veza i posljedica po političku situaciju u regiji.

    Takođe, Schmidt je tokom intervjua napravio i paralelu između posla visokog predstavnika u BiH i ministra poljoprivrede, koji je obavljao tokom političke karijere u Njemačkoj.

    “S obzirom na to da se radi o budućnosti zemlje, ovdje je riječ o mnogo većoj stvari. Ovdje nije riječ o oblastima kao što su prehrana, poljoprivreda i okoliš, već pitanja pomirenja i raskida s ratnom prošlošću.

    Na kraju intervjua osvrnuli su se i na zakon koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina, koji je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Novinari ističu kako je zakon unio pometnju u jedan dio zemlje, ali Schmidt je izrazio želju da Parlament BiH donese domaći zakon koji bi zamijenio “Inzkov zakon”.

    “Parlament BiH trebao bi donijeti svoj zakon koji poštuje evropske i međunarodne standarde. Ako to uspije, Inzkov zakon se može poništiti”, rekao je Schmidt.

    Na pitanje da li vidi opasnost od rata u BiH u ovom trenutku, Scmidt naglašava.

    “Trenutna situacija je opasna i delikatna, ali ne vidim opasnost od rata kao 1992. godine. Međutim, slažem se da EU i NATO moraju poslati ohrabrujući signal i pružiti pažnju i svoje prisustvo u ovom dijelu regije. Cilj uvijek mora ostati isti – da se mladim i dobro obrazovanim ljudima ponudi profesionalna i privatna perspektiva u vlastitoj zemlji. Vladavina prava je takođe važan aspekt, ali promjene na političkoj sceni moraju doći od stanovnika”, zaključio je Schmidt.

  • Pred OHR-om tražili sankcije za Dodika: Šmit poručio da želi mir i očuvanje integriteta BiH

    Ispred zgrade OHR-a u Sarajevu održan je protest grupe okupljene oko organizacije ReSTART BiH na kojem je zatraženo “očuvanje mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu”.
    Njima se obratio Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg ne priznaju vlasti Republike Srpske, kako ni vlade Rusije i Kine.

    Prethodno je nekoliko demonstranata pozvao na razgovor u zgradu OHR-a, ali su oni to odbili tražeći od njega da, kako su rekli, “radi svoj posao i sankcioniše Dodika”

    On je ponovio svoj poziv, no s obzirom da niko nije ušao, Šmit se obratio ispred zgrade dok su prisutni uzvikivali “sankcije”.

    “Ne može biti da doživljavamo isto što smo doživjeli prije trideset godina, prije svega želimo mir u ovoj zemlji”, rekao je Šmit.

    Dodao je da su potrebni razgovori u cijeloj BiH.

    “Ovo jesu teška vremena i ja tražim podršku za vašu zemlju i za nas. Znam šta se desilo ovdje, u ovom gradu u ovoj zemlji. Znam šta se desilo u Srebrenici. Kako je moguće da se na ovaj način diskutuje o zakonu koji je Incko donio, kao što se ovdje događa. Nikada neću prihvatiti ako neko postavi pitanje integriteta BiH”, poručio je Šmit.

    “Restart”, između ostalog, traži da visoki predstavnik iskoristi bonska ovlaštenja, da naloži deblokadu institucija BiH, kao i da poništi odluke Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti.

    Slični protesti su održani u još nekoliko gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine. Oni centralni, sa ovim povodom, održani su danas u Briselu.

  • Schmidt o američkim sankcijama: Dodik mora odgovoriti na mnoga teška pitanja

    Schmidt o američkim sankcijama: Dodik mora odgovoriti na mnoga teška pitanja

    Christian Schmidt rekao je da je odluka SAD-a da uvrste na listu Milorada Dodika i ATV “logična posljedica destruktivnog i opasnog pristupa u vezi sa njegovim neispunjavanjem osnovnih kriterija za odgovorno liderstvo”.

    “Dodik mora odgovoriti na mnoga teška pitanja, te se treba se vratiti racionalnom i odgovornom djelovanju bez kršenja državnog Ustava i vladavine prava”, rekao je Schmidt.
    Kako je visoki predstavnik podvukao, ove sankcije su rezultat destabilizirajućeg djelovanja Dodika.

    “Sankcije su jedan od instrumenata koje međunarodna zajednica može koristiti da pokaže da se blokada države neće tolerisati. Ako postoje političke nesuglasice, onda se one rješavaju kroz dijalog u institucijama BiH umjesto bizarnog i kontradiktornog monologa. Kako je dogovoreno sa EU i međunarodnom zajednicom, ponuda ostaje na stolu da se na konstruktivan način radi sa Parlamentom i dođe do rješenja zasnovanih na Ustavu i na Dejtonskom mirovnom sporazumu. Vladavina prava se mora poštovati; to je jednostavno tako”

    Visoki predstavnik ponovo naglašava svoju opredijeljenost za konstruktivnu suradnju sa svima u BiH, ali jasno ističe da su na stolu i druge opcije. Pozdravio je i snažan signal u borbi protiv korupcije, što mora postati novo pravilo u BiH.

    “Samo sa snažnim angažmanom u borbi protiv korupcije, BiH može ispuniti svoje težnje za članstvom u EU”, dodao je.

    Međunarodna zajednica je opredijeljena za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Svaki pokušaj podrivanja institucija BiH je neprihvatljiv.

    “Pozivam sve političare da djeluju razumno u interesu građana BiH i da počnu raditi na hitnim pitanjima sa kojima se suočavaju građani kojima su izabrani da služe”

  • Šmit ističe da BiH sa neizvjesnošću ulazi u 2022. godinu

    Šmit ističe da BiH sa neizvjesnošću ulazi u 2022. godinu

    Kod nekih političara očigledno vlada nesporazum, naročito u Republici Srpskoj, a Dejtonski sporazum traži da se konstruktivno razgovara, ne samo u Banjaluci, nego i u drugom dokelu zemlje, kao i da se stvari konstantno koriguju, izjavio je Kristijan Šmit.

    Šmit je za N1 BH, u novogodišnjoj poruci građanima BiH poručio i da ne može da prihvati da se zakoni koje su napravili njegovi prethodnici ne primjenjuju, da mora da ostane jedna zajednička vojska, da smatra da BiH nije u ratnoj opasnosti, ali da jeste u opasnosti kada je u pitanju siromaštvo stanovništva i odlazak iz zemlje.

    Naglasio je i da je zahvalan međunarodnoj zajednici na uspjehu, što su, kako je rekao, ideje iz Banjaluke “ipak malo ostavljene po strani”.

    – Dvije, tri vojske, to ne može da bude, reč je o Sporazumu o transferu nadležnosti i on mora da opstane, mora ostati jedna zajednička vojska, a to su Oružane snage – poručio je Šmit.

    Visoki predstavnik, koji je u Republici Srpskoj nepriznat, jer nije izabran po legalnoj proceduri, objasnio je da su NATO i Eufor u BiH prisutni zbog stabilizacije, a izjavio je i da je zahvalan što je percepcija kod NATO, ali u Eufora postala malo jača, ne u smislu kako je rekao, broja vojnika, nego u smislu stabilnosti.

    – Iskreno, ne računam na to da će doći neki bataljoni, nego na stabilnu prisutnost u nekom okviru – rekao je Šmit.

    On je mišljenja da situacija u BiH međunarodno nije dobro poznata, a naglasio je da on to pokušava da promjeni, kao i da uprkos tome što neki imaju, kako je rekao, ideju da je situacija sada u toj zemlji kao devedesetih godina, on ne misli da je BiH u ratnoj opasnosti.

    – Opasnost od nestabilnosti postoji, ali nju sama BiH pravi, ona nije unijeta spolja u BiH – rekao je.

    On je izjavio i da je kroz diskusije sa građanima, a ne samo političarima, ustanovio da oni imaju sasvim druge brige od onoga što se naglašava u političkim diskusijama.

    – Oko 900 hiljada ljudi u BiH, ako mjerimo po evropskim standardima, žive na rubu siromaštva, broj nezaposlenih je preko 30 odsto, neto plata je oko 500 evra, a prosečna penzija je malo više od 200 evra, pa to su pitanja o kojima se u BiH mora govoriti, a ne treba li nam neka nova agencija za lijekove – naglasio je Šmit uz konstataciju da je u poslednjih osam godina oko pola miliona ljudi otišlo iz BiH.

    Bosna i Hercegovina sa neizvjesnošću ulazi u 2022. godinu, poručio je visoki predstavnik u djelu intervjua za N1 koji je objavljen, i pozvao građane da ne odlaze iz zemlje, već da ostanu da bi, kako je rekao, zajedno gradili novu državu.