VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • “Dodik je malo pogubljen, u BiH neće biti rata”

    “Dodik je malo pogubljen, u BiH neće biti rata”

    Kristijan Šmit, rekao je da nema naznaka da će doći do rata u Bosni i Hercegovini, bez obzira na dešavanja u Ukrajini.

    Osvrnuo se i na sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zahtjev Milorada Dodika da BiH bude neutralna po pitanju Ukrajine iako je BiH već ranije zauzela jasan stav u vezi sa ruskom akcijom.

    – Šta reći o gospodinu Dodiku? Čini mi se kao da je malo pogubljen trenutno. Vidite, u situaciji u kojoj djeca pitaju majke šta je rat u Kijevu ili Harkovu nije više moguće biti neutralan. A gospodin Dodik, takav je moj utisak, nekako se ulovio u zamku vlastitih riječi. U takvim slučajevima bi bilo dobro, a to njemu, sigurno, teško pada, nekada nekoliko dana možda da ćuti i razmisli – rekao je Šmit za Avaz.

    Na pitanje može li se, s obzirom na to da je na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija čak i Srbija glasala za rezoluciju, očekivati drugačiji pristup i Dodika, odgovorio je:

    – Vidim da je Srbiji bilo vrlo teško i imao sam i mogućnost o tome razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vučićem. Svakako sam ga savjetovao i ohrabrivao da ne budu neutralni. On je to na kraju i učinio. To je, sigurno, nešto vrlo važno. Možda bi to bila i ponuda da se svi prema tome na isti način i odnose, upravo prema pitanju je li sada, u ovim vremenima i u ovoj situaciji u našoj regiji, ustvari dobro ostati neutralan i biti neutralan ili ćemo jednostavno zadržati sve one koji žele da provode nasilje i spriječiti ih u tome.

    Šmit je dodao da se, kada je rat u pitanju, ne može biti neutralan.

    – Mora se biti protiv rata i to je najčešće što sam u prethodnim godinama koje sam provodio u BiH i radio. Tada sam bio tu i željeli smo da ljudi budu u prilici da žive u miru. Onda ustanovite da su Evropska unija i NATO, kada je bitno, ipak tu. Svaki rat se mora spriječiti i to je taj zadatak. Ali mora se biti i uz one koji se onda nalaze, moram reći, u vrlo teškoj situaciji – kazao je Šmit.

    Šmit je, govoreći o zakonu o negiranju genocida koji je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko, kazao da ga je spreman povući, ali da…

    – Zakoni ne poznaju različite rase, boje kože ili različito porijeklo, ovo nije zakon za nekoga ili protiv nekoga, i u tom smislu i oni koji su žrtve, oni se svi moraju pronaći u tom zakonu, a u ovoj zemlji, nažalost, nema nikoga ko nije imao žrtava. Moram reći, kolega Incko je donio sam takvu odluku. Evo, ja sam spreman da to povučem ukoliko domaće institucije naprave zakon, odnosno regulativu po tom pitanju. Mene sada zanima isto tako pitanje da li je s pravne strane to uredu. Ono što je meni interesantno u BiH jesu reakcije. Kao da neko hoće nekome da naudi na neki način. Očekujem da se kaže: „Uredu, to nam se nešto ne dopada, ovo nije potpuno. Hajdemo malo to doraditi. To je ono što dugujemo žrtvama, bez obzira na to ko su one i leže li u mezarovima ili grobovima – zaključio je Šmit.

  • Dodik tvrdi da Šmit ne propušta priliku da se lažno predstavlja

    Dodik tvrdi da Šmit ne propušta priliku da se lažno predstavlja

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Kristijan Šmit ne propušta priliku da se lažno predstavlja kako u BiH, tako sada i na međunarodnim konferencijama kakva je minhenska.

    Učije ime je on tamo, čije stavove zastupa, mislim da ne zna niko ni među osobljem OHR. Za nekoga ko javno govori da mu je stalo da BiH bude prosperitetna država pravi mnogo štete, a izbor sagovornika na konferenciji govori na koji način on vidi taj prosperitet, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, susret sa (Aljbinom) Kurtijem je sigurno kruna tog boravka tamo.

    – Obojica su lažni, jedan visoki predstavnik, drugi premijer lažne države. Prosperitetno, nema šta – poručio je Dodik.

  • Stevandić oštro poručuje “Sastanak Šmita i Kurtija najveća sramota međunarodne zajednice”

    Stevandić oštro poručuje “Sastanak Šmita i Kurtija najveća sramota međunarodne zajednice”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je sastanak Kristijana Šmita i Aljbina Kurtija najveća sramota međunarodne zajednice.

    Stevandić je rekao da je Ujedinjena Srpska zgrožena sastankom građanina Šmita sa premijerom samoproglašenog Kosova, te je taj susret nazvao i najvećom sramotom Savjeta za implementaciju mira (PIK) iz kojeg je isključio Rusiju.

    – To je uvreda za srpskog predsjednika, patrijarha koji su pokazivali dobru volju i uvijek držali otvorena vrata za razgovore. Bili smo u pravu što smo ga problematizovali u UN. Rusija i Kina su bile u pravu da pokažu da je to osoba koja ne može imati saglasnot Savjeta bezbjednosti. Očekujem da se učlani u Demokratski front i da mu savjetnik bude Željko Komšić – rekao je Stevandić.

    Govoreći o mogućnostima sankcija, Stevandić je rekao da je Ujedinjena Srpska potpuno svjesna da ta mogućnost postoji, ali isto tako da su svjesni da ovo nije svijet iz 1992. godine.

    On je rekao i da ne vidi razlog da bilo ko iz Ujedinjene Srpske bude pod sankcijama, ali ako neko bude, onda to treba da je predsjednik stranke.

    – Te sankcije imaju politički karakter, čuli smo nekoliko puta da ne sluša rukovodstvo Republike Srpske. Znači to su sankcije radi neposlušnosti. Mi slušamo one koje su nas izabrali, odgovaramo onima koji su nas izabrali i ne mislimo da su sankcije oružje koje se može koristiti kao 1992. godine kad je svijet bio gotovo monopolaran – rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je naveo i da Ujedinjena Srpska podržava srpske ambasadore i konzule koji su u pismu ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković u kojem je obaviještavaju da neće prihvatiti njenu instrukciju o nametanju nepostojećeg državnog praznika.

  • Oštra reakcija Kristijana Šmita

    Oštra reakcija Kristijana Šmita

    Uspostavljanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) na državnom nivou bila je ključna reforma utemeljena na konsenzusu, rekao je Kristijan Šmit.

    Radilo se o reformi kako bi se pravosuđe BiH modernizovalo u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, ojačao profesionalizam, transparentnost i efikasnost u okviru pravosuđa, te unaprijedilo nepristrasno, nezavisno i djelotvorno provođenje pravde u cijeloj zemlji – rekao je Kristijan Šmit

    – Država BiH i oba entiteta u martu 2004. godine su donijeli jednoglasnu odluku o uspostavljanju jedinstvenog VSTS za BiH. Ofanzivno usvajanje odluke o drugom tijelu, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, predstavlja kršenje ovog sporazuma. Time se ugrožava uticaj pravosuđa i primat koji ima vladavina prava – naglašava Kristijan Šmit.

    -Profesionalno pravosuđe, u kojem nema političkih pritisaka i uticaja, ima ključnu ulogu za razvoj pravednog i demokratskog društva i prijeko je potrebno za ostvarenje težnji BiH da postane dio Evropske unije, rekao je Šmit, saopšteno je iz OHR-a.

    Naglašeno je da će on o ovom pitanju i njegovim posljedicama razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za provođenja mira, prenosi Avaz.

  • Poslanici vladajuće koalicije o tvrdnjama da će visoki predstavnik spriječiti osnivanje VSTS RS

    Poslanici vladajuće koalicije o tvrdnjama da će visoki predstavnik spriječiti osnivanje VSTS RS

    Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, spriječiće osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, jer to predstavlja udar na državu BiH.

    Poručio je ovo predsjednik VSTS BiH, Halil Lagumdžija komentarišući Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, koji će se u utorak naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS, a kojim se predviđa osnivanje VSTS RS.

    – Šmit je tokom posjete VSTS BiH čvrsto obećao da neće dozvoliti osnivanje entitetskog VSTS, što uporno priželjkuje vlast u Republici Srpskoj – rekao je Lagumdžija za federalne medije.

    Može li će Šmit zaustaviti osnivanje VSTS Republike Srpske i na koji način bi mogao ostvariti svoje prijetnje?

    Potpredsjednik parlamenta Srpske i banjalučki advokat, Milan Petković ističe da ne vidi uopšte na koji način bi se ta prijetnja mogla ostvariti.

    – Mislim da je to jedan pucanj u prazno. Ako je Šmit to zaista rekao, onda samo još jednom pokazuje da i dalje ne želi da ovdje bude dio rješenja, već dio problema – ističe Petković za Srpskainfo.

    Ako Šmit ne poštuje odluke legalno i legitimno izabranog najvišeg zakonodavnog tijela Republike Srpske, kako dodaje Petković, onda je sigurno da ne može donijeti bilo kakav boljitak ni BiH.

    – Na kraju krajeva, Šmit nema mandat visokog predstavnika, a na drugoj strani ni visoki predstavnik nije imao mandat da ukida i donosi zakone. Iz tog razloga ovdje samo možemo da govorimo o nekoj primjeni sile, a ne nikako o primjeni prava – poručuje Petković.

    Njegovo mišljenje dijeli i poslanik SNSD, Srđan Mazalica koji ponavlja da postoji ustavni osnov za donošenje zakona o VSTS Republike Srpske.

    On ističe da je u Ustavu Republike Srpske kroz nekoliko rečenica vrlo eksplicitno rečeno da postoji nadležnost i da se osnivanje VSTS uređuje zakonom koji će se donijeti u parlamentu Srpske.

    – Ovaj VSTS BiH nema ustavnog osnova. Sporazum o prenosu nadležnosti ne predstavlja amandmane na Ustav BiH niti ga mogu mijenjati. To se ne može smatrati kao ustavni osnov- kaže Mazalica za Srpskainfo.

    On ističe da je i Ustavni sud BiH, 2006. godine tvrdio u svojoj jednoj odluci da sporazumi o prenosu nadležnosti ne mogu predstavljati amandmane na Ustav.

    Mazalica kaže da prema Ustavu, Bosna i Hercegovina može da preuzima dodatne nadležnosti od entiteta samo uz saglasnost entiteta i dok traje saglasnost entiteta.

    Mazalica podsjeća da je Republika Srspka povukli tu saglasnost o prenosu nadležnosti i da sad donosi svoj zakon o VSTS Republike Srpske.

    – Što se tiče turiste Šmita, on može da priča šta god hoće i da obećava šta god hoće. On možda posegne za bonskim ovlaštenjima za koja mi tvrdimo da nema pravo. Mi i dalje osporavamo zakon koji je nametnuo Valentin Incko, i nećemo pristati ni na Šmitova nametnuta rješenja jer ga ne priznajemo kao imenovanog visokog predstavnika. On nije imenovan u skladu sa procedurom u Savjetu bezbjednosti UN – poručuje Mazalica.

    Druga mogućnost za osporavanje VSTS Srpske je, kako navodi Mazalica, Ustavni sud BiH, kako je već najavljeno iz SDA.

    Mazalica ističe da bi Ustavni sud BiH mogao proglasiti neustavnim zakon o VSTS Republike Srpske, ali da bi tad taj sud došao u kontradiktornost sa svojim nekim ranijim odlukama iz 2006. godine.

    – Studentu prava na prvoj godini je jasno da kada vidi da u nekom ustavu postoji neka nadležnost i postoji ustavni osnov, a u drugom ustavu ne postoji, kako treba postupati. Jasno je, i iz aviona se vidi, da nadležnosti u smislu imenovanja sudija i tužilaca postoje na nivou Srpske, a ne postoje na nivou BiH. Neustavan je zapravo taj VSTS BiH, a ne ovaj koji sada mi osnivamo ovim zakonom, koji ćemo donijeti u parlamentu Srpske – poručio je Mazalica.

  • Schmidt kratko i jasno: Izbori u BiH će se održati u jesen 2022. godine

    Schmidt kratko i jasno: Izbori u BiH će se održati u jesen 2022. godine

    Christian Schmidt pozvao je sve političke snage u BiH da konstruktivno rade na novom Izbornom zakonu, ističući da će se opći izbori održati na jesen 2022. godine s novim Izbornim zakonom ili bez njega.

    Dodao je da izbori moraju odražavati volju birača, a moderan izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava je u interesu svih.

    “Istovremeno, želim da naglasim da postoji važeći izborni zakon koji precizno reguliše izbore. U slučaju da ne dođe do izmjene izbornog zakona, izbori će se održati u jesen 2022. godine prema odredbama postojećeg zakona”, naglasio je visoki predstavnik.

    Potcrtao je da se “o tome ne može pregovarati”.

    “Demokratija funkcionira prema unaprijed određenim pravilima, a posebno izbori ne smiju postati predmet političkih manevara. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su u srcu demokratije”.

    Podsjećamo, danas su u toku pregovori u Neumu o izmjenama Izbornog zakona u BiH. U razgovorima učestvuju predstavnici HDZ-a predvođeni Draganom Čovićem, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, američki i evropski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, austrijski diplomata Johann Sattler, predstavnici OESS-a, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda.

  • Šmit predlaže sankcije protiv Dodika

    Šmit predlaže sankcije protiv Dodika

    Kristijan Šmit smatra da je moguć dogovor unutar EU o uvođenju sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku. Šmit je nedavno rekao da bi sankcije bile dobra opcija, piše austrijski Standard.

    List dalje piše kako je “Bosna i Hercegovina od jeseni u najgoroj krizi od završetka rata 1995. godine, jer su Dodik i njegova stranka SNSD preduzeli konkretne korake na eliminaciji zajedničkih državnih struktura.”

    “Međutim, EU se nije pridružio ovim američkim sankcijama. U EU postoje političari poput mađarskog premijera Viktora Orbana, koji čak podržavaju Dodika. Druge države, poput Austrije, zabrinute su zbog austrijskih kompanija koje su zastupljene u RS, ali diplomati takođe kažu da su zabrinuti zbog negativnih reakcija Srba u Beču. Njemačka se s druge strane aktivno zalaže za sankcije Dodiku”, piše Standard.

    Male šanse za dogovor
    Isti list takođe piše o tome da bi ove sedmice trebali biti nastavljeni pregovori o ustavnoj reformi u BiH.

    “Ove sedmice počinje nova runda pregovora o reformi izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koju su pokrenuli EU i SAD. Dosadašnji pregovori nisu dali nikakve rezultate. Osim tehničkih izmjena kojima se trebaju spriječiti prevare i koje ne zahtijevaju ustavne izmjene, hrvatski HDZ želi osigurati da ubuduće samo jedan od njegovih predstavnika može sjediti u državnom Predsjedništvu kao hrvatski član”, piše Standard.

    Standard piše da trenutno srpskog člana biraju Srbi, bošnjačkog člana Bošnjaci, ali hrvatskog člana nije izabrala većina Hrvata.

    “Iako to ne predstavlja diskriminaciju i ustavno je, za mnoge Hrvate ostaje politički neprihvatljivo”, piše Standard.

    Pomenuti list ocjenjuje da se “kompromis u cijeloj stvari čini malo vjerovatnim”, prenosi DW.

  • Schmidt dobio podršku u Bundestagu: Ako se ništa ne pomakne, djelovat ćemo u BiH

    Schmidt dobio podršku u Bundestagu: Ako se ništa ne pomakne, djelovat ćemo u BiH

    Christian Schmidt izvijestio je članove Odbora za poslove Evropske unije njemačkog Bundestaga o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Nakon današnje rasprave u Berlinu, visoki predstavnik i predsjedavajući Odbora Anton Hofreiter dali su zajedničku izajavu.

    “Situacija u BiH je zabrinjavajuća jer blokada institucija i politička nespremnost na konstruktivnu saradnju drastično pogoršavaju život ljudi u BiH i oduzimaju perspektivu zemlji. Jedna stvar mora biti jasna svima koji su uključeni na terenu: ako se ništa ne pomakne, međunarodna zajednica i visoki predstavnik će nastaviti djelovati”, stoji u izjavi.

    Schmidt i Hofreiter su se složili da uslovljenost finansijskih sredstava mora postati pravilo u budućnosti.


    “Taktika nekih političara da samo šute i nadaju se da ćemo izgubiti interes neće uspjeti. Nastavit ćemo pažljivo pratiti situaciju i, u konsultaciji sa međunarodnom zajednicom, razgovarat ćemo o tome da li i koji koraci mogu biti potrebni. O tome se slažu sve poslaničke grupe u Bundestagu”, naglašeno je u zajedničkoj izjavi.

  • Christian Schmidt: Jednoglasnost EU za uvođenje sankcija Dodiku je moguća

    Christian Schmidt: Jednoglasnost EU za uvođenje sankcija Dodiku je moguća

    Christian Schmidt je za njemačke medije govorio o hitnosti deeskaliranja napetosti u BiH te poručio da bi Evropska unija mogla lako postići saglasnost za uvođenje sankcija Miloradu Dodiku.

    Schmidt je u razgovoru za The Pioneer upozorio na raskol u BiH.

    “Kako bismo spriječili da se trenutna situacija pretvori u konflikt u kojem ljudi pucaju jedni na druge, moramo jasno staviti do znanja: Država se ne smije dijeliti i ona mora funkcionirati”, naveo je.

    Govoreći o Miloradu Dodiku, koji ugrožava mir i stabilnost BiH, rekao je da bi lične sankcije bile dobra opcija te predlaže da se ide upravo u tom smjeru. Naglasio je kako smatra da je mooguća neophodna saglasnost EU za taj korak.

    “Preporučujem svim međunarodnim donatorima da to učine, a ne samo EU”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik Christian Schmidt će ove srijede u Bundestagu izvijestiti o situaciji na Zapadnom Balkanu, kako nam je to ranije potvrdio i član Bundestaga Josip Juratović, koji je istaknuo da njemački parlament raspravlja o problemima u BiH i da će nastaviti to da radi i u narednom periodu.

  • Novaković Bursać o Šmitovoj izjavi “Građani na izborima odlučuju o predstavnicima, a ne neko sa strane

    Novaković Bursać o Šmitovoj izjavi “Građani na izborima odlučuju o predstavnicima, a ne neko sa strane

    Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je Srni da u svakoj demokratskoj zemlji građani na izborima odlučuju o tome ko će od političara biti njihov zvanični predstavnik, a ne neko sa strane.

    Insinuiranje da bi budućnost BiH trebalo da se odvija bez predsjednika SNSD-a Milorada Dodika potvrđuje namjere dijela međunarodne zajednice da, uz pomoć određenih istitucija i političkih stranaka, modelira izborni proces i remodelira volju građana, što nas tek može dovesti u ozbiljnu krizu – istakla je Bursaćeva.

    Ona je dodala da ton i poruke u stilu namjesnika kojim se javnosti obratio Kristijan Šmit ukazuju na to da je namjera određenog dijela međunarodne zajednice u BiH da se i dalje neprikladno miješa u unutrašnje procese, “vukući uže” na jednu stranu, iako su svi dobronamjerni akteri svjesni gdje je takav pristup doveo.

    Bursaćeva je istakla da predstavnicima Republike Srpske u zajedničkim organima nikad nije bio problem preuzeti odgovornost, ali problem jeste bio i biće uzurpacija ovlaštenja od neizabranih stranaca.

    – Problem je i odstupanje od ustavnog okvira i međunarodnog prava jer je to nezamisliva praksa u svim suverenim i demokratskim zemljama, što sigurno Šmit zna, pa se postavlja opravdano pitanje čemu i kome mogu da služe ovakve zamjene teza i pravljenje od ove zemlje “slučaja” – ocijenila je Bursaćeva.

    Šmit je na “Fejs” televiziji rekao da će raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.