VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit: Dodik nije dragi Bog

    Šmit: Dodik nije dragi Bog

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, poručio je da se Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, vrlo otvoreno stalno žali da ljudi s njim ne razgovaraju, i dodao da je “to glupost”.

    “Onaj ko misli da se oko njega vrti cijeli svijet, taj misli pogrešno ljudi moraju pričati jedni s drugim, Dodik se vrlo otvoreno stalno žali da ljudi s njim ne razgovaraju, pa to je glupost. Svi stalno razgovaraju i ja sam s njim spreman razgovarati, ali on ako misli da je on sam Bog onda se prevario. Dakle, on nije dragi Bog i on mora isto tako da prihvati da mora i sam da promijeni neke stvari kod sebe i ako to ne uradi samostalno on će naštetiti svojoj zemlji i svim onima koji žive trenutno, dakle onim kojim najviše šteti su oni koji žive u Republici Srpskoj”, kazao je Šmit za FTV.

    Na pitanje “do kada će trpiti Milorada Dodika”, Šmit je kazao: “Ja sam na strani građana i građanki i Dejtonskog sporazuma i signali koji će doći, oni će biti malo, ovako, gušći”.

    Upitan da pojasni šta je s ovom izjavom želio reći, Šmit je kazao: “Signali koji će doći u budućnosti će biti češći i biće konkretniji.”

  • Sarajevska Trojka od Christiana Schmidta traži da smijeni Željku Cvijanović

    SDP BiH, Narod i Pravda i Naša stranka, koji čine vlast u Kantonu Sarajevu, poznati i kao sarajevska “Trojka”, obratili su se danas zajedničkim saopštenjem upućenom Christianu Shmitu pozivom da hitno reaguje u vezi Zakona o nepokretnoj imovini RS-a.

    “Tražimo da visoki predstavnik smijeni sa pozicije predsjednicu entiteta RS, Željku Cvijanović, zbog potpisivanja neustavnog, antidejtonskog zakona”, naveli su u saopćenju.

    Zakon o nepokretnoj imovinu u RS-u usvojen je u februaru a objavljen službenom listu početkom aprila. U suprotnosti je sa Ustavom Bosne i Hercegovine što je u više navrata potvrdio i Ustavni sud BiH.

    “Čin usvajanja zakona i njegova objava u službenom listu jasno pokazuju da Milorad Dodik i njegov režim imaju namjeru ići do kraja kada je u pitanju pravno nasilje i separatizam”, rekli su u saopćenju.

    Dodali su kako uprkos jasnom stavu Ustavnog suda BiH, Dodik nastavlja ići putem kojim želi promijeniti suštinu ustavno-pravnog uređenja Bosne i Hercegovine i samog Dejtonskog sporazuma.

    Pozdravljaju jasnu osudu ovakvih poteza koja je došla od OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali ističu potrebu za konkretnijim djelovanjem.

    “Visoki predstavnik i OHR imaju obavezu zaštiti mirovni sporazum i sankcionisati sve one koji rade na destabilizaciji i ugrožavanju mira u Bosni i Hercegovini. Iz togaproističe obaveza da se hitno reagira i korištenjem bonskih ovlaštenja, koja su potpuno u skladu sa Dejtonskim sporazumom, te da se stavi van snage rušilački akt koji dolazi od vlasti u RS-u predvođenih Dodikom. Režim u RS-u je pokazao da ne postoji crvena linija koju neće preći kada je u pitanju napad na Dejtonski sporazum i državu”, navode stranke “Trojke”.

    Posebno ističu važnost razumijevanja aktuelnih međunarodnih okolnosti izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, što daje dodatnu težinu postupcima vlasti u RS-u.

    “Očigledno je da je Dodik ruski pijun koji se u potpunosti stavio u službu zvaničnog Kremlja. Ruska zastava za Dodikovim reverom dok svjedočimo masovnim ruskim zločinima u Ukrajini, polutajni razgovori sa ruskim državnim vrhom i spremnost na potpunu eskalaciju prilika u BiH jasno pokazuju da Dodik nije ni za Dejtonski sporazum, ni za europski put naše zemlje, kao niti za održivi mir”, smatraju stranke Tojke.

    Poručuju kako jasno uočavaju koordinaciju koja se prijedloga HDZ-a BiH o upisivanju etničkog identiteta u lične dokumente, dolasku Zorana Milanovića, postrojavanju HVO-a u Mostaru i Dodikovog nastupa.

    Naglašavaju da stranke koje su u vlasti imaju odgovornost zaštiti državne institucije te da moraju imati jasniji stav i poduzimati konkretne mjere na odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

    Navode kako će kao “Trojka” nastaviti poduzimati sve radnje u skladu sa svojim političkim kapacitetima kako bi se suprotstavili rušiteljima države i osujetili njihove planove.

  • Komšićeva poruka Schmidtu: Ili ukini neustavni zakon u RS-u ili odstupi s funkcije

    Komšićeva poruka Schmidtu: Ili ukini neustavni zakon u RS-u ili odstupi s funkcije

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić reagovao je na današnje izjave Christiana Schmidta da Zakon o nepokretnoj imovini, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) ne utječe na zabranu raspolaganja državnom imovinom.

    Kako je rekao Komšić, Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt mora odmah staviti van snage antiustavni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština RS usvojila a danas potpisala predsjednica entiteta RS Željka Cvijanović.
    “Ovo je već treći put da se suprotno odlukama Ustavnog suda BiH i suprotno mišljenju OHR-a proglašavaju antistavni zakoni. Ako Visoki predstavnik nema hrabrosti da ove antiustavne zakone stavi van snage, onda neka odstupi sa pozicije”, poručio je Komšić.

    Podsjećamo, Schmidt je danas istakao da Zakon o nepokretnoj imovini, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) ne utječe na zabranu raspolaganja državnom imovinom. Pozvao je na povlačenje entitetskog Zakona o nepokretnoj imovini.

    “Zakon o nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske, koji je NSRS usvojio 10. februara 2022. i koji je objavljen u Službenom glasniku 5. aprila ne utječe na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje”, ukazao je Schmidt.

  • Šmit pozvao vlast u Srpskoj da poništi zakon

    Šmit pozvao vlast u Srpskoj da poništi zakon

    Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Srpske, koji je NSRS usvojila 10. februara 2022. i koji je objavljen u „Službenom glasniku RS“ 5. aprila 2022. godine ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje.

    To je saopštio visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit. Podsjećamo, Republika Srpska, Rusija i Kina ne priznaju Šmita za visokog predstavnika jer smatraju da u SB UN nije izabran u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Šmit kaže da pitanje raspodjele državne imovine i dalje ostaje neriješeno u 2022. godini uprkos stalnim pozivima međunarodne zajednice i naporima koje ulažu partneri BiH da pomognu u rješavanju ovog dugogodišnjeg pitanja tako što će donijeti zakon na državnom nivou.

    – Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi i jasno predviđa da će svaka odluka, akt, ugovor ili drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom zaključen u suprotnosti sa ovim zakonima biti ništavni – rekao je Šmit.

    On podsjeća da je u odluci Ustavnog suda BiH iz jula 2012. godine (Predmet br. U-1/11) izričito se navodi da je, na osnovu odredbi Člana I/1 Ustava kojim se uspostavlja princip kontinuiteta, BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javna dobra, te da nadležnost za reguliranje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.

    – Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda BiH, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra. Ustavni sud BiH je u Odluci iz 2012. godine naglasio da „postoji istinska nužnost, a i pozitivna obaveza da BiH ovo pitanje riješi što je prije moguće“ i da je BiH, u vršenju nadležnosti u vezi sa državnom imovinom, dužna uzeti u obzir interese i potrebe entiteta, kako bi i oni mogli efikasno vršiti svoja javna ovlaštenja koja su povezana sa njihovim nadležnostima – rekao je Šmit, a saopšteno je iz OHR.

    Kako bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice, Šmit je pozvao vlasti Srpske da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se navedeni Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcioniranje javne vlasti RS odmah stavio van snage.

    – Rješavanje pitanja državne imovine ne može se postići nikakvim jednostranim djelovanjem, već isključivo transparentnim procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji bi za rezultat imao usvajanje relevantnog zakonodavstva na državnom nivou kojim se uređuje ovo pitanje. Pozvao sam sve zainteresirane strane (između ostalih i državni i entitetski nivo) da pripreme takav zakonodavni akt u Parlamentarnoj skupštini BiH kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela imovine. Još jednom ih pozivam da se aktivno uključe u osnivanje i rad ekspertske radne grupe za državnu i vojnu imovinu u skladu s mojim dopisom od 3. decembra 2021., uz osnivanje i komisije za imovinu ukoliko je to potrebno da olakša proces. Na raspolaganju sam da pružim pomoć u tom procesu – poručuje njemački diplomata.

    Prema njegovim riječima, potencijalni investitori trebali bi biti veoma oprezni kada se upuštaju u transakcije koje uključuju vlasništvo nad državnom imovinom.

    – Samo poštivanjem vladavine prava BiH može privući održiva strana ulaganja, čime će se ubrzati ekonomski razvoj za dobrobit svih građana – zaključuje Šmit.

  • Majkić: Zna li Šmit da su mudžahedini bili nagrađivani za svaku odrubljenu srpsku glavu

    Majkić: Zna li Šmit da su mudžahedini bili nagrađivani za svaku odrubljenu srpsku glavu

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da najnovija izjava Kristijana Šmita i toliko nepoznavanje situacije u BiH u vezi sa vjerskim fundamentalizmom izaziva potpuno zaprepaštenje i pita ga da li zna da su mudžahedini u BiH u proteklom ratu bili nagrađivani za svaku odrubljenu srpsku glavu koju su donosili u Sarajevo ili Zenicu i da je o svemu tome bio upoznat aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    “Zna li građanin Šmit da Džaferović nikada nije odgovarao, iako je bio upoznat o njihovim zločinima?”, pita Majkićeva, koja je dugo u parlamentarnom radu djelovala u Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH.

    Prema njenim riječima, Šmit se, da je htio biti obaviješten, mogao propisno informisati od Džaferovića, koga neki nazivaju “sponzorom mudžahedina”, o zločinima odreda “El mudžahedin” koji su poznati po ritualnom odsijecanju glava.

    Ona je rekla Srni da izvori govore o zločinima Alijinih (Izetbegović) mudžahedina, (Rasim) Delićevih vojnika, Džaferovićevih policajaca, o spaljenih 66 srpskih sela, uništenih više od 5.000 kuća, 12 crkava, jedan manastir, srušena su groblja, od kojih su neka stara više od pet vijekova, ubijeno je 465 vojnika i civila i protjerano 22.000 civila i građana srpske nacionalnosti.

    “Zna li građanin Šmit da su mudžahedini BiH bili nagrađivani za svaku odrubljenu srpsku glavu koju su donosili u Sarajevo ili Zenicu i da je o svemu tome bio upoznat aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović”, istakla je Majkićeva u svom pitanju upućenom Šmitu.

    Ona pita i da li Šmit zna da su u BiH tokom rata od 1992. do 1995. godine djelovale mnoge terorističke organizacije, obavještajno-bezbjednosne službe i islamske zemlje.

    “Nakon završetka rata u BiH mnogi teroristi su ostali ovdje, a istovremeno su nastavili sa osnivanjem vehabijskih zajednica, terorističkih organizacija naslonjenih na Al kaidu i grupe povezane sa Islamskim bratstvom”, ukazala je Majkićeva.

    Ona pita Šmita i to da li je ikada čuo za vehabijske zajednice u BiH i najveću poslijeratnu policijsku akciju u Gornjoj Maoči kada je trebalo riješiti pitanje vehabija u ovoj zemlji i doprinijeti međunarodnom napretku za prekid kanala za snabdijevanje novcem, oružjem i dobrovoljačkim militantnim grupama “Islamska država” koji su svojim nasiljem zgrozili svijet.

    “Ne zna građanin Šmit da su prema procjeni bezbjednosnih agencija za poglavare u džamijama širom BiH postavljeni vehabije, što govori da taj pokret zauzima sve jaču poziciju unutar islamske zajednice”, konstatuje Majkićeva.

    Ona je napomenula da su austrijske vlasti utvrdile da se među ekstremnim muslimanima posebno ističu bosanske i sandžačke vehabije i da u toj zemlji postoje paralelna islamska društva u kojima žene sjede kod kuće i nikada ne nauče njemački jezik.

    “Na kraju obaveza mi je da kažem i da podsjetim građanina Šmita na terorističke napade učinjene na tlu BiH koje bi trebao trajno da zapamti i da mu se više nikada ne dogodi ovakva izjava”, poručila je Majkićeva.

    Ona je podsjetila da je prvi teroristički napad izvršen u Mostaru 1997. godine kada je povrijeđeno 27 lica, drugi je bio na tržni centar “Fis” Vitez 1998. godine kada je poginuo radnik obezbjeđenja, treći u junu u Bugojnu 2010. godine kada je grupa radikalnih islamista digla u vazduh policijsku stanicu i jedan policajac je poginuo, a šest ranjeno.

    Majkićeva je podsjetila da je u Sarajevu u oktobru 2011. godine bio četvrti teroristički akt koji je izveo Mevlid Jašarević pucanjem na Ambasadu SAD, kada je ranjen jedan policajac, peti na policijsku stanicu Zvornik 2015. godine, kada je ubijen jedan policajac, a ranjena dva, šesti u Sarajevu 2015. godine u Rajlovcu, kada je pripadnik vehabijskog pokreta ubio dva pripadnika Oružanih snaga BiH.

    Ona je konstatovala da Šmitova tvrdnja da islamski fundamentalisti nemaju uticaja u BiH i da je riječ samo o pojedinačnim slučajevima bez veza sa terorističkim organizacijama poput “Al kaide” ili “Islamske države” više govori o nedovoljnom poznavanju stvari, nego o tvrdnji koja bi mogla izdržati testiranje vremena.

    Majkićeva je naglasila da su građani BiH navikli na neobjašnjive izjave međunarodnih predstavnika, koje izazivaju čuđenje i iznenađenje, ali da najnovija izjava Kristijana Šmita i toliko nepoznavanje situacije u BiH kada je riječ o vjerskom fundamentalizmu izaziva potpuno zaprepaštenje.

    “Molim građanina Šmita da se ubuduće, prije nego što iznese neke tvrdnje naoruža znanjem i da se odmakne od uskog sarajevskog kruga i informaciju o tome da li se zaista u BiH može osjećati kao u nekoj kafani usred Beča ipak provjeri kod nekog policajca u Beču da mu to potvrdi”, poručila je Majkićeva.

    Kristijan Šmit izjavio je da “islamski fundamentalisti nemaju uticaja u BiH i da je Sarajevo usmjereno Evropi”.

  • Šmit o djelovanju ruskog ambasadora u BiH

    Šmit o djelovanju ruskog ambasadora u BiH

    Kristijan Šmit je komentarisao djelovanje ambasadora Rusije Igora Kalabuhova.

    Posebno se osvrnuo na Kalabuhovove stavove o potencijalnom članstvu Bosne i Hercegovine u NATO i statusu Rusije u Savjetu za implementaciju mira (PIK), prenosi Kliks.

    Ambasador Kalabuhov je kako prenosi FTV rekao da će Rusija reagovati ako BiH postane članica NATO, što je osudila Američka ambasada u BiH, ali i visoki predstavnik.

    – Zabrinut sam zbog ove izjave. Za gospodina Kalabuhova želim jasno reći. Samostalne i nezavisne države imaju pravo da same odluče s kim će sklapati savez. Stvarno bih preporučio da gospodin Kalabuhov razmisli o tome šta trenutno radi – istakao je Šmit.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Igor Kalabuhov
    Poručio je da Rusiju niko ne namjerava okupirati, već da je riječ o interesima date države.

    – Ovo jednostavno tjera sve zemlje prema NATO. Pogledajte Finsku – vrlo značajnu članica Evropske unije koja do sada nije bila u NATO. Sad se u tim zemljama diskutuje da li će u NATO ili ne. To nema nikakve veze s pokušajem da se neko opkoli ili da se nekoga ne opkoli. Riječ je o interesima i sigurnosti te se o tome treba razgovarati – kazao je.

    Smatra da je upravo Rusija odgovorna za kršenje dogovora.

    – Ukrajina je 1996. u Budimpešti, nakon što je predala nuklearno oružje, dobila garanciju. Rečeno je tada da ruska flota može ostati u Crnom moru. Dobila je garanciju za teritorijalni integritet i garanciju za egzistenciju. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Rusija su dale te garancije. Rusija je to pogazila prilikom osvajanja Krima. Nameće se pitanje koji oblik garancija Rusija ozbiljno shvata – ukazao je.

    Šmit je sugerisao ambasadoru Rusije u Bosni i Hercegovini da se “uzdrži”.

    – Nadam se da ćemo doći na pravi put. Gospodin Kalabuhov ima toliko posla da svojim ljudima u Rusiji objasni neke stvari da bih mu predložio da se malo uzdrži s ovakvim temama – kazao je.

    Ponovo je upitan da li je riječ o prijetnji Bosni i Hercegovini.

    – Nadam se da to ne treba shvatiti kao prijetnjom. Ako misli da će Rusija diplomatski reagovati, onda je to uobičajan put. Brinem se zbog toga što možda nekolicina igra na tu kartu da će Rusija reagovati i da takvi postoje i u Bosni i Hercegovini – napomenuo je visoki predstavnik.

    Prema njegovim riječima, ako Bosna i Hercegovina postane dio evropske integracije, možda nekada i članica NATO, onda je sasvim jasno gdje pripada.

    – Uz sav mir i ljubav prema miru, to je jasan odgovor na ono o čemu gospodin Kalabuhov diskutuje – dodaje.

    “Da li Rusiju treba isključiti iz PIK?”
    Šmit je upitan i da li Rusiju treba isključiti iz Savjeta za implementaciju mira (PIK).

    – Dao sam da se to provjerava. Da li će biti izbačena ili će sama izaći. Dobio sam pismo iz Ruske Federacije da više neće davati finansijski prihod za visokog predstavnika. Mislim da su to vrlo važne odluke, ali to je i dalje otvoreno za Rusku Federaciju – mišljenja je.

    Imao je i još jedan savjet za Kalabuhova, a to je da prestane voditi “propagandnu politiku”.

    – Ona (Rusija, op.a.) je država koja je na određeni način preuzela odgovornost da će se Dejtonski sporazum provesti i neka ispuni tu svoju obavezu. Gospodin Kalabuhov će na sljedećem susretu ambasadora dobiti jedno lijepo mjesto. On je srdačno pozvan da učestvuje u našem radu. Očekujem da se stvarno zalaže za Dejtonski mirovni sporazum, a ne da vodi rusku propagandnu politiku – zaključio je Šmit.

  • Dodik: Susret Šmita i Berbokove – susret dva zemljaka u trećoj državi

    Dodik: Susret Šmita i Berbokove – susret dva zemljaka u trećoj državi

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da ministar spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok nije morala doći u Sarajevo da kaže da je Kristijan Šmit visoki predstavnik, jer su te poruke i ranije stizale iz Berlina.

    Dodik je pojasnio da to nije Šmita učinilo visokim predstavnikom, jer da bi on to i bio trebalo bi prvo da ispuni uslove iz Ankesa 10, kojim je i osnovan visoki predstavnik, i da dobije konačnu verifikaciju od Savjeta bezbjednosti UN.

    • Pošto on to nije pribavio, Kristijan Šmit je za Republiku Srpsku i dalje neko ko se lažno predstavlja u BiH, a njegov jučerašnji susret sa gospođom Berbok vidim kao susret dva zemljaka u trećoj državi – istakao je Dodik.
  • Šmit sa Berbok: Evropska integracija za BiH jedini pravi put za njenu budućnost

    Šmit sa Berbok: Evropska integracija za BiH jedini pravi put za njenu budućnost

    Posjeta ministrice spoljnih poslova Savezne Republike Njemačke Analene Berbok dokaz je da međunarodna zajednica ovu regiju drži na okupu i promatra pažljivo u ovim teškim vremenima, kazao je danas Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Berbok boravi u službenoj posjeti BiH, a s njom je doputovao i Manuel Sarazin, novoimenovani specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zemlje zapadnog Balkana.

    “U diskusiji smo bili iskreni da evropska integracija za BiH jedini pravi put za njenu budućnost. Put BiH koji znači sigurnost zahtjeva sigurno okruženje”, kazao je Šmit.

    Ističe da je važno postaviti se protiv korupcije i onih koji ovu zemlju žele vidjeti kao disfunkcionalnu i podijeljenu državu zbog čega je važno da se Njemačka stavila upravo na stranu onih koji žele vidjeti stabilnu i prosperitetnu BiH te će suprotstaviti onima koji podrivaju BiH.

    Ocijenio je da se donosi veoma malo odluka te je pozvao na donošenje važnih odluka koje će ojačati BiH te je dodao da će dejtonske institucije sa EUFOR-om dati svoj doprinos očuvanju demokratije u BiH jer se o institucijama BiH i o BiH ne može pregovarati.

    Ponovila je da je ovo pravi trenutak za posjetu zemljama zapadnog Balkana jer je u Ukrajini napradnut mir koji je neophodan, i zato je namjera međunarodne zajednice pokazati da se zalažu za BiH gdje je bio ugrožen mir prije 30 godina a što je ovdje bila svakodnevnica događa se u Ukrajini.

    Berbok se danas susrela s ministricom spoljnih poslova BiH Biserom Turković i predsjedavajućim i članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom, članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a planiran je i susret s gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić i predstavnicima civilnog društva.

  • Dodik: Šmitov stav nevažan, Srpska ne može uvesti sankcije Rusiji

    Dodik: Šmitov stav nevažan, Srpska ne može uvesti sankcije Rusiji

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Kristijan Šmit čovjek čiji stav nije važan, niti relevantan, te poručio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, poziva na mir, ali da nije spremna da uvodi sankcije Rusiji.

    Odgovarajući na pitanje novinara u Bijeljini kako komentariše navode Šmita da treba da ćuti i razmisli o neutralnosti BiH u vezi s ukrajinskom krizom, Dodik je istakao da “ne prati tog lika odavno”.

    “On je na nivou ničega i njegov stav uopšte nije važan, relevantan, ni u čemu bitan za mene. Od vas čujem šta on kaže. On nije taj koji određuje šta je čiji stav, niti taj kojeg sam ja spreman da u bilo kom smislu razumijem ili podržim”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da je Šmit čovjek koji se lažno predstavlja i sve što kaže – ostane sa predzvukom “lažno, šalji dalje”.

    Dodik je istakao da se u BiH znaju stavovi Republike Srpske, koja je principijelna.

    “Mi smo oko ukrajinske krize predložili da se zauzme neutralan stav jer mislimo da je to dobro i za muslimane i za Hrvate. I ukrajinski i ruski narod su za nas bliski i ne možemo tu da pravimo nikakvu diferencijaciju, bar što se nas tiče”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da Republika Srpska poštuje teritorijalni integritet, poziva na mir, ali nije spremna da uvodi sankcije.

    “Nismo spremni da od Rusa, gdje god bili, pravimo metu progona, kao što to čine neki na Zapadu, pokazujući svoj fašistički manir i oduzimajući imovinu ljudima, progoneći svakog ko je Rus, pa čak i djecu u vrtićima. Protiv toga sam i ostaću”, poručio je Dodik.

    On je istakao da, ako neko u Sarajevu želi, a koliko vidi ima ih, onda nisu na istom fonu.

    “Ja se zalažem, ako uopšte moj stav može tu da pomogne, a vjerujem da ne pomaže mnogo ni moj, ni (predsjedavajućeg Predsjedništva BiH) Željka Komšića, ni bilo koga iz BiH, onda sam ja za trenutni prekid rata, uspostavljanje mira, pregovora, ali neko bi išao dalje od toga. EU, tražeći sebe, pokušava ovo da iskoristi kao dovoljan razlog za neko navodno objedinjavanje, bez obzira na činjenicu da svi problemi unutar Evrope ostaju isti i biće još više produbljeni”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da razloge zašto se to sve tamo dešava treba čuti sve, pa vidjeti na koji način je Rusija u posljednjih 20 godina provocirana.

    “Rusija nije imala nijedan problem sa Ukrajinom dok je ona vodila neutralnu spoljnu i bezbjednosnu politiku. Onda kada je krenulo sve, a krenulo je onda kada su pokušali da kreiraju antiruske političke elite u Ukrajini, moralo se voditi računa i o bezbjednosnim pitanjima. Ovo ne znači da sam ja na nekoj strani, već samo da razumijem o čemu se radi i da su oni koji su podstakli Ukrajinu da se izazivački ponaša prema bilo kome, apsolutno griješili”, rekao je Dodik.

    On smatra da je, bez obzira na sve, trebalo bez rata rješavati ta pitanja.

    “Rat je uvijek situacija koja ne donosi dobro. Što prije treba uspostaviti mir”, poručio je Dodik.

    “Držanje depozita – zločin prema ljudima u BiH”
    Dodik je rekao da Prijedlog izmjena zakona o Centralnoj banci nije dobio podršku druga dva člana Predsjedništva jer su im stranci tako rekli, a da je njegova ideja bila da taj realni novac bude plasiran u Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt, da mogu da zanove, obezbijede ili formiraju neke robne rezerve koje bi bile dovoljne da sačuvaju stabilnost cijena.

    On je naglasio da partneri u Federaciji BiH (FBiH) ne razumiju značaj te doznake, te istakao da se ovaj narod pljačka tako što se depoziti čuvaju vani, čime se jačaju tuđe ekonomije, a svjesno krše domaće perspektive.

    Dodik je rekao da BiH ne treba nikakva destabilizacija, pa ni u ekonomskom, trgovinskom ili energetskom smislu, jer bi to izazvalo i političke konsekvence.

    On je dodao da bi običnom čovjeku bila vijest kada bi čuo da BiH ima mogućnost da dobije milijardu KM, ali da to u ekonomskom i dugoročnom smislu i nije neka posebna stvar.

    Dodik smatra da bi, ipak, trebalo reagovati kada se vidi koliko se dugo drže depoziti i kupuju obveznice, na primjer u Bavarskoj ili drugim razvijenim pokrajinama, a Republika Srpska i FBiH to ne mogu na bazi vlastitog novca.

    “To je neka vrsta zločina prema ljudima u Srpskoj i FBiH. Ideja je bila da se samo omogući to da se na bazi realnog pokrića emituje. Dakle, nikakvo nepokriveno emitovanje novca kao što smo vidjeli u Evropi”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je Evropa odštampala 2.700 milijardi bez pokrića. “Inflacija koja se nama dešava dio je upravo tog štampanja evra u Evropi i povećanja cijena, koja su i nas zapljusnula”, rekao je Dodik, koji je i lider SNSD-a.

    Dodik je najavio da će SNSD putem Kluba poslanika u Predstavničkom domu taj zakon predložiti.

    Obuzdati rast cijena
    Dodik je izjavio da u Republici Srpskoj neće biti nestašice robe, ali i istakao da će u sadašnjoj situaciji biti važno pokušati obuzdati rast cijena, prvenstveno nafte i naftnih derivata.

    Dodik je ukazao da je, nažalost, došlo do određenih poskupljenja, te da je važno pokušati, prije svega, obuzdati cijenu nafte i naftnih derivata.

    “Ta akcija je već krenula, budući da postoje razni špekulanti, koji na bazi psiholoških i drugih pritisaka odmah pokušavaju da nešto ušićare. Mi to sagledavamo i tamo gdje je neopravdano povećana cijena biće podignute prekršajne prijave, a već je i oko 30 takvih kažnjeno”, naveo je Dodik.

    On je dodao da se pokušava i nekim drugim mjerama zauzdati rast cijena, da se razgovara s naftnom industrijom Republike Srpske, da uvijek imaju dovoljne količine.

    “Opredijeljeni smo da bude energenata, a cijenu ćemo pokušati da na neki način obuzdamo”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

    Dodik je ukazao da se po ovom pitanju mora zajedno raditi.

    “Neki će morati da malo poštede potrošnju. Država će da vidi šta može da uradi da bismo mogli da se zajedno provučemo kroz ovo. U svakom slučaju, ne vidim razlog za bilo kakvu brigu o nestašicama bilo koje vrste robe – imamo dovoljno pšenice, šećera, ulja i nekih drugih stvari”, naglasio je Dodik.

    On je naglasio da Republika Srpska nastoji da obezbijedi dovoljne količine vještačkog đubriva za predstojeću sjetvu.

    “Jesenas smo zasijali 2.000 hektara više pšenice nego u najboljim godinama. Država će svojim mjerama obezbijediti neophodnu količinu pšenice na prostoru Republike Srpske i neće biti nikakvih problema”, istakao je Dodik.

    Dodik je ukazao da je jedini problem povećanje cijena, koje, u značajnoj mjeri, ne zavisi od nas.

    “Nafta poskupljuje jer raste cijena na svjetskoj berzi, a određena roba poskupljuje jer je inflacija u NJemačkoj, koja je nije imala posljednje tri decenije. Kanali snadbijevanja, od Kine prema EU su poremećeni i to sve dovodi do određene vrste inflacije. Moraćemo da vidimo kada ćemo moći da računamo na stabilizaciju”, kaže Dodik.

  • Vulićeva reagovala na izjave Šmita

    Vulićeva reagovala na izjave Šmita

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić upitala je kojom odlukom ili zakonom je omogućeno turisti da postavlja pitanje i drži slovo legitimo izabranom srpskom članu Predsjedništva BiH koji iznosi svoj i stav svog naroda.

    Vulićeva je ocijenila da bi Kristijan Šmit, da ima bar malo mudrosti, osudio predstavnike bošnjačkog naroda u Predstavničkom domu parlamenta BiH koji su na posljednjoj sjednici Srbe nazvali zlikovcima, a ne bi davao sebi za pravo da srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku poručuje da bi mu bilo bolje da ćuti samo zato što je tražio da BiH zauzme neutralan stav u vezi sa dešavanjima u Ukrajini.

    Ona je naglasila da Šmit, njemački turista i gost bošnjačkog Sarajeva, ni u jednom momentu nije osudio fašističke izjave koje su Bošnjaci uputili Srbima, niti mu je to palo na pamet, ali je zato spreman čak i da ućutkuje srpske predstavnike u zajedničkim institucijama.

    – Milorada Dodik je predstavnik srpskog naroda i Republike Srpske, lider naroda kakav Šmit neće biti ni za pet života, bez obzira na mentorstvo Bošnjaka. On ima kompleks, jer Milorad Dodik neće ni u prolazu da se sastane s njim, s obzirom na to da nema relevantnu odluku Savjeta bezbjednosti. A i da je ima, ko je on da nekome govori da ćuti – naglasila je Vulićeva.

    Kao rođena Sarajka, koja je istjerana iz svog rodnog grada, državljanin BiH i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Vulićeva je upitala Kristijana Šmita ko je on i šta želi u BiH i kada će “zatvoriti svoja usta puna mržnje prema Srbima”?

    – Možda bi i Vi, kao i Vaši prijatelji Bošnjaci željeli da mi, Srbi, samo ćutimo, klimamo glavama u raznim ambasadama i provodimo vašu volju. To nećete dočekati i Vi to znate. Zato Vam i smeta Milorad Dodik jer misli svojom glavom, ima stav i mišljenje i zato ga građani Republike Srpske i biraju – poručila je Vulićeva.