Oznaka: christian schmidt

Kristijan Šmit poručio je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku “da ne vodi politiku kao parni valjak”, ali i to da, kada “sudija svira kraj, treba stati”.

Dodik je danas izjavio kako neće poštovati odluku Visokog predstavnika kojom je suspendovan Zakon o nepokretnoj imovini RS.

– Ja mu mogu samo savjetovati da ne vodi politiku kao parni valjak. Politika se sastoji od saradnje, razmišljanja i mudrosti. Ako je bio nervozan i ne zna kuda, onda se pravi veliki i jak. Preporučujem da razmisli kakve posljedice to može imati ne samo po njega, već i za one koji će poslušati te pogrešne naredbe. Moraju se poštovati odluke i odluke međunarodne zajednice. Pogled u Dejtonski ugovor i Aneks 10, član 5 će pomoći – rekao je Šmit u Pressingu.

Naveo je kako je Njemačka već prekrižila neke projekte pomoći za Trebinje, a da je Velika Britanija donijela sankcije. Naglasio je kako one nisu usmjerene protiv građana već pogrešne politike, što nije bilo potrebno.

Ako igrate fudbalsku utakmicu, morate se pridržavati pravila. Kada sudija odsvira morate stati, prestati, zaustaviti se. Kada sudija izvuče žuti karton to se upiše. Ako neko misli da za njega sve to ne važi i da može narediti da igra ide dalje, onda je za njega igra završena – kazao Šmit u metafori.

– Želim da državne institucije u BiH donose odluke. Zato sam ovaj Zakon o nepokretnoj imovini RS samo suspendira. To znači ovaj slučaj treba biti odlučen na Ustavnom sudu. U decembru sam pisao Parlamentu i rekao sjedite, spremni smo da pomognemo i da to mora biti državni zakon, a ne 10-15 različitih zakona. Mora se razmisliti kakva opterećenja dolaze za građane Trebinja, Banjaluke i drugih gradova ako nastave ovako – rekao je Šmit.

Na pitanje šta će uraditi ako osporeni zakon stupi na snagu kako je Dodik rekao, Šmit je rekao da Tužilaštvo mora donijeti odluku.

– Ali,i takve odluke koje neko isfantazira, one se zapisuju negdje. Papir sve trpi i ponekad je potrebno malo pričekati. Doći će trenutak pravde. Zbog toga sam međunarodnoj zajednici i investitorima rekao da paze da sve što rade bude uredno i zakonito. Isto tako svi građani mogu raditi, moraju raditi po tome. Ne mogu pozvati nekoga da krši zakon. Za nekoga ko je izgubio ili gubi tlo pod nogama, to nije dobro po njega ni njegove birače – rekao je Šmit.

Na navode koji su demantovani da će EUFOR i NATO hapsiti Dodika, kao i današnju izjavu da mu je sigurnost ugrožena pa su ga oklopna vozila čuvala, Šmit se nasmijao.

– Od svih se traži da izvrše svoje obaveze. Nije riječ o tome da moraju praviti barikade, to je glupost. Neko je preuzeo odgovornost i obaveze prema svojim ljudima i treba ih u mandatu obavljati pravilno i korektno. Takvim izjavama stvari se još više potpiruju. Ne može biti da vlastiti ljudi i administracija odgovaraju za vas. Zamislite situaciju da neki državni službenik u Banjaluci treba donijeti odluku. Prepušten je sam sebi i na ledini. A te barikade, očito postoje neke duhovne koje treba otkloniti. Službenici su u škripcu jer ne znaju šta učiniti. Ako studentu u prvom semestru prava postavite pitanje on će vam reći, moram se držati prava – kazao je, prenosi N1.

Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, rekao je da reakcije koje dolaze iz Srpske na njegovu odluku kojom je obustavio zakon o nepokretnoj imovini govore same za sebe.

“Reakcije koje dolaze iz Republike Srpske govore same za sebe. Ja sam strpljiv, ovo je maraton, ali svi želimo da se stvari odvijaju u mirnoj atmosferi”, poručio je Šmit.

Kristijan Šmit rekao je danas da je obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

On je rekao da je Zakon o nepokretnoj imovini “u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH” .

Dodao je da ga je obustavio do odluke Ustavnog suda BiH.

“Ovo se primjenjuje na sve nivoe vlasti u BiH. To ne znači da se nepokretna imovina ne treba raspoređivati između entiteta države i drugih nivoa vlasti u BiH. To se ne može riješiti jednostranim mjerama već samo procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH”, rekao je Šmit.

Evo šta je Kristijan Šmit napisao u svojoj odluci koju prenosimo u cijelosti:
“Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;

Pozivajući se na stav XI. 2. Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Pozivajući se na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Savjet bezbjednosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;

Podsjećajući takođe da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda više puta potvrdio, putem svojih rezolucija usvojenih u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda, da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu implementacije Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir obuhvata “ovlast da donese obavezujuće odluke, kada procijeni da je to neophodno, o određenim pitanjima, kako je to obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;

Prisjećajući se da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, svojom Deklaracijom donesenom 24. septembra 2004. godine na nivou političkih direktora, zahtijevao iznalaženje trajnog rješenja u vezi s pitanjem državne imovine;

Prisjećajući se takođe da je Odlukom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine u decembru 2004. godine uspostavljena “Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u upravljanju državnom imovinom” (u daljem tekstu: Komisija), u čijem su se sastavu nalazili stručnjaci predstavnici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 10/05, 18/05, 69/05 i 70/05);

Ponovo potvrđujući da je visoki predstavnik, s ciljem da interese Bosne i Hercegovine i administrativnih jedinica u njenom sastavu zaštiti od moguće štete koju predstavljaju daljnja raspolaganja državnom imovinom prije donošenja odgovarajućeg zakonodavstva, donio zakone na nivou države i entiteta kojima se privremeno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom, to jest Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 18/05, 29/06, 85/06, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08), Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” br. 20/05, 17/06, 62/06, 40/07, 70/07, 94/07 i 41/08) i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 32/05, 32/06, 100/06, 44/07, 86/07, 113/07 i 64/08) (u daljem tekstu pod zajedničkim nazivom: Zabrana raspolaganja državnom imovinom);

Prisjećajući se da je 27. februara 2008. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira definisao “prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti” kao prvi od pet ciljeva koje vlasti Bosne i Hercegovine trebaju realizovati prije tranzicije Kancelarije visokog predstavnika, te je zahtijevao od “visokog predstavnika da preduzme sve neophodne mjere kako bi osigurao ispunjenje navedenih ciljeva”;

Uzimajući u obzir Odluku visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine od 12. aprila 2022. godine, prema kojoj: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona”, i prema kojoj: “Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči”;

Podsjećajući da je svojim konačnim i obavezujućim odlukama (Odluke Ustavnog suda BiH u predmetima br. U 1/11 od 13. jula 2012. godine; br. U 8/19 od 6. februara 2020. godine, br. U 9/19 od 6. februara 2020. godine i br. U 4/21 od 27. septembra 2021. godine) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, utvrdio da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine i da kao njen titular Bosna i Hercegovina ima isključivo pravo da uređuje pitanja državne imovine;

Podsjećajući na dopis visokog predstavnika upućen Zajedničkom kolegijumu Parlamentarne skupštine BiH od 3. decembra 2021. godine, u kojem je pozvao Parlament da preuzme odgovornost i uspostavi ekspertnu Radnu grupu za državnu i vojnu imovinu, koja bi formulisala i razmotrila mogućnosti za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja ovih pitanja;

Konstatujući da je u svom komunikeu od 8. decembra 2021. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira ponovio svoju punu podršku i opredijeljenost za blisku saradnju sa visokim predstavnikom u vršenju njegovog značajnog mandata kao i za njegove izvršne ovlasti, te pozdravio njegov angažman sa političkim liderima BiH u ispunjavanju Agende 5+2, uključujući i formiranje Radne grupe za državnu i vojnu imovinu;

S obzirom da je Narodna skupština Republike Srpske 10. februara 2022. godine usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) te da obim “nepokretne imovine”, kako je utvrđen navedenim zakonom, ne izuzima izričito državnu imovinu, nego istovremeno uključuje i državnu imovinu;

Konstatujući takođe da proglašavanjem takve imovine vlasništvom Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti zanemaruje niz konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;

Smatrajući dalje da primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja pitanja državne imovine;

Konstatujući da je najavljeno podnošenje najmanje jednog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine;

Imajući u vidu da Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, treba utvrditi da li je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti dospustiv, te ako jeste dopustiv, da li je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 29/22) u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine;

Uzimajući u obzir to da je, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku u predmetu koji se tiče osporavanog zakona, za očuvanje vlasničkih interesa države Bosne i Hercegovine potrebna obustava primjene pravnih akata po kojima se mogu uspostaviti nova prava vlasništva na državnoj imovini, kojima se dovodi u pitanje država Bosna i Hercegovina kao titular državne imovine, kao i isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za uređivanje pitanja državne imovine;

Uzevši u obzir, konstatujući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik ovim donosi sljedeći nalog:

NALOG

o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti

Član 1.

Primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) ovim se putem obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu.

Član 2.

Ovaj Nalog donosi se na osnovu međunarodnog mandata visokog predstavnika i ne donosi se supstituisanjem bilo kojeg domaćeg organa vlasti. Nalog će imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe bilo kog zakona, propisa ili akta, bilo postojećeg, bilo budućeg. Ovaj nalog izravno se primjenjuje i nije potrebna nijedna dodatna radnja radi osiguranja njegovog pravnog dejstva.

Član 3.

Ovaj Nalog stupa na snagu odmah i objavljuje se na službenim internetskim stranicama Kancelarije visokog predstavnika.

Ovaj Nalog objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Sarajevo, 12. april 2022.”

Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, upotrijebio je danas bonska ovlaštenja i poništio Zakon o nepokretnoj imovini Srpske.

Šmit je ovu odluku saopštio danas na pres konferenciji pred zgradom OHR-a.

On je rekao novinarima u Sarajevu da je Zakon o nepokretnoj imovini “u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH” i da ga je obustavio do odluke Ustavnog suda BiH.

Podsjećamo, taj Zakon Narodna skupština Republike Srpske je usvojila 10. februara ove godine.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je 7. aprila Ukaz o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

“Proglašavam Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, koji je Narodna skupština Srpske usvojila na 20. redovnoj sjednici, održanoj 10. februara 2022. godine”, napisano je u Ukazu Željke Cvijanović, objavljenom Službenom glasniku Srpske.

Zakon je trebao stupiti na snagu u četvrtak, 14. aprila.

Sankcije koje je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo protiv Milorada Dodika i Željke Cvijanović zbog narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine u skladu su sa činjenicom da oni nisu ispunili čak ni osnovne zahtjeve koje treba da ispuni odgovorna politika, te su rezultat stalnog kršenja Ustava i vladavine prava od strane Dodika i Cvijanovićeve, smatra Kristijan Šmit.

On zahvaljuje Ujedinjenom Kraljevstvu na opredijeljenosti za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.

“Te sankcije se odnose na gospodina Dodika i gospođu Cvijanović, a ne na Republiku Srpsku i njen narod. Oni su propustili svaku priliku da se vrate konstruktivnom dijalogu, za dobrobit ljudi u ovoj zemlji, uključujući i ljude u Republici Srpskoj. Umjesto toga, izabrali su da ugroze Dejtonski mirovni sporazum i Ustav. Moraće snositi posljedice svojih riječi i djela, a britanske sankcije su nastavak posljedica koje su počele u januaru, američkim sankcijama,” rekao je Šmit.

“O suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ne može se pregovarati, pokušaji podrivanja državnih institucija nisu prihvatljivi. Pozivam sve političare da budu svjesni da su izabrani da služe državi i ljudima BiH”, zaključio je.