VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit u UN-u kritikovao Srpsku, Rusija i Kina mu poručile da je nelegalan

    Šmit u UN-u kritikovao Srpsku, Rusija i Kina mu poručile da je nelegalan

    Prijetnje ustavnom poretku u BiH dolaze s jedne strane, RS, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, za kojeg su predstavnici Ruske Federacije i Kine, tokom njegovog predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti o stanju u BiH, rekli da je nelegalan.

    On je, međutim, dodao da opasni izazovi po BiH dolaze i iz drugih dijelova zemlje.

    “Fraza originalan Dejton koju često koriste u RS, otkriva nepoštovanje Ustava. Promjene ustavnog poretka ne mogu se činiti jednostrano, nego samo kroz parlamentarne odluke. Moraju se poštovati odluke Ustavnog suda BiH i dejtonski principi”, rekao je on.

    Dodao je da je više puta pozivao na razgovore o ustavnom sistemu, ali da nije dobio nikakav odgovor iz RS, te da RS usvaja zakone koji mogu ugroziti ustavni temelj BiH, podsjećajući na odluke koje je donijela Narodna skupština RS.

    Takođe je ustvrdio da je RS željela odbiti saglasnost za indirektne poreze, pravosuđe, ali i vojsku.

    “Ovi pokušaji mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice. Vodeća partija u Vladi RS poziva na mirno razdruživanje u BiH i zakonski definiše RS kao nezavisnu unutar dejtonske BiH”, rekao je Šmit uz napomenu da je mirno razdruživanje nemoguće u regionu zapadnog Balkana.

    Naglasio je da je uloga Dejtona da se čuvaju prava tri konstitutivna naroda i ostalih građana u BiH.

    Istakao je da je međunarodna zajednica pokazala da je spremna i da primijeni sankcije, ali je dodao i da je on spreman za dijalog po svim važnim pitanjima u BiH.

    “Nije postignut ni sporazum o izbornoj reformi uprkos višegodišnjim nastojanjima koje su pomogli SAD i EU”, rekao je on i dodao da će izbori biti održani u periodu koji je za to određen uprkos tome što nema dogovora.

    Dodao je da je vodio razgovore i sa predstavnicima Srbije, Hrvatske i Mađarske oko ovih pitanja, te je istakao da je važno stvoriti uslove za ostanak mladih u BiH.

    “U zavisnosti od toga kako međunarodna zajednica odluči dalje da djeluje, to će imati uticaja na cijeli zapadni Balkan. Pokazali smo odlučnost, ali smo voljni i da vodimo dijalog”, rekao je Šmit.

    Ocijenio je da je važno da ostanu dejtonske institucije kako bi se mogao voditi dijalog.

    Dejm Barbara Vudvord, ambasadorica UK-a u BiH, je rekla da je njena zemlja zabrinuta zbog djelovanja lidera u RS, koji je zaprijetio da će rasformirati vojsku i druge institucije što bi, kako je rekla, defakto dovelo do secesije i ugrozilo mir i napredak.

    “Važnije je sada nego ikada da SB nastavi svoju podršku Dejtonskom sporazumu, uključujući i visokom predstavniku i za EUFOR”, rekla je ona i pozvala na konstruktivni dijalog.

    Takođe je istakla da podržava teritorijalni integritet BiH, i podsjetila da je njena zemlja već objavila određene sankcije.

    Kritikovala je Rusiju i Kinu, iako ih nije navela imenom, da svojim akcijama ne brinu za dobrobit građana BiH već da žele destabilizaciju.

  • “Nema međunarodnu punomoć”

    “Nema međunarodnu punomoć”

    Portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je Kristijan Šmit varalica jer nema međunarodnu punomoć da bi bio visoki predstavnik u BiH.Imamo čovjeka koji je ustvari varalica, nema međunarodne punomoći, ali preko medija, preko usaglašenog stava kolektivnog Zapada pravi se da ima zvanični status. Nema ga! – naglasila je sinoć Zaharova za ATV, komentarišući ulogu Šmita u BiH.

    Prema njenim riječima, Šmit nema zvanični status, ali se pravi da je visoki predstavnik.

    Ona je navela da se svašta može falsifikovati, te ukazala na primjer Misije OEBS-a.

    – Misija OEBS-a koja više ne radi od marta, za koju nisu formalno pokrenuti postupci unutar OEBS-a. Uprkos tome što je Rusija rekla da mandat nije produžen. Nema mandat – kaže ona.

  • Šmit: Vlasti RS potkopavaju BiH, Hrvati podižu avet ratne težnje za trećim entitetom

    Šmit: Vlasti RS potkopavaju BiH, Hrvati podižu avet ratne težnje za trećim entitetom

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, u svom izvještaju koji će predati Savjetu bezbjednosti UN-a naveo je da vlasti Republike Srpske rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija te da paralizuju državne institucije blokirajući njihovu sposobnost rada i odlučivanja.

    U izvještaju koji su objavili pojedini mediji navode se i konkretne aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa Zakonom o lijekovima RS, zatim Zakona o imovini, te Zakona o VSTS-u Republike Srpske.

    “Vlasti Republike Srpske još uvijek aktivno rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija, a time i Opšteg okvirnog sporazuma za mir. S jedne strane, izabrani i imenovani iz Srpske u državne institucije nastavljaju paralizovati te insitutcije”, napisao je Šmit ističući da je rezultat toga da zakonodivani učinak ne postoji, reforme, uključujući i one potrebne za napredak prema EU su u zastoju dok su međunarodni sporazumi na čekanju.

    U svom izvještaju, Šmit se osvrnuo i na proslavu Dana Republike Srpske 9. januara u Banjaluci te na proteste ljudi koji su se okupili ispred OHR-a tražeći od međunarodne zajednice da reaguje.

    Takođe, Šmit je utvrdio i da su se članovi Predsjedništva BiH razišli oko ukrajinske krize te da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, bojkotovao sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su druga dva člana odbila raspravu o tom pitanju.

    Naveo je i da je morao reagovati kada je riječ o Zakonu o državnoj imovini te da je u nekoliko gradova u Srpskoj bilo incidenata usmjerenih prema manjinskim zajednicama i to oko pravoslavnik i praznika RS u januaru.

    Šmit je naveo i da su političke turbulencije u BiH najvidljivije u Predsjedništvu BiH, jer su različiti stavovi Dodika s jedne strane te druga dva člana Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa druge strane.

    Dio izvještaja Šmit je posvetio i izborima i odnosima između Bošnjaka i Hrvata te da je nedostatak dogovora potaknuo hrvatske stranke na sumnjaju u održavanje Opštih izbora 2022. godine.

    “Hrvatski politički predstavnici su sugerisali da bi teritorijalna reorganizacija mogla biti potrebna, podižući avet ratne težnje za trećim entitetom”, napisao je Šmit.

    Kada je riječ o Vladi Federacije BiH, Šmit navodi da još nema dogovora o imenovanje nove Vlade FBiH niti o imenovanju ministara koji nedostaju ali da se ona ipak redovno sastaje i donosi odluke.

    U svom izvještaju, Šmit je optužio i Marinka Čavaru, predsjednik FBiH, da opstruiše izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH.

  • Priznaju li Stanivuković i PDP Šmita za visokog predstavnika?

    Priznaju li Stanivuković i PDP Šmita za visokog predstavnika?

    Na velikom narodnom skupu “Sloboda”, koji organizuje Boračka organizacija, neće se pojaviti gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Izostanak pravda radnim obavezama. Dok za borce nema vremena, zato je za sastanak sa Kristijanom Šmitom unaprijed rezervisao termin. Znači li to da Stanivuković i PDP, čiji je potpredsjednik, priznaju Šmita za visokog predstavnika?

    Dok se institucije Republike Srpske godinama bore sa Ustavnim sudom koji je u kontinitetu svojim odlukama pokušava razvlastiti, oduzeti joj šume, vode, poljoprivredno zemljište, udarne pesnice opozicije dogovaraju sastanak sa Kristijanom Šmitom, koga Republika Srpska ne priznaje, jer nema saglasnost Savjeta bezbjednosti.

    Pod plaštom navodne “patriotske osviješćenosti”, Stanivuković kaže da će Šmitu za stolom iznijeti svoj stav, ali da on neće biti u suprotnosti sa zaključcima Narodne skupštine i institucija Srpske.

    • Gospodin Šmit me zvao na jedan sastanak koji treba vjerovatno da se dogodi u Banjaluci naredne sedmice. Јa sam istakao otvorenost da razgovaramo, jer smatram da će možda moja uloga biti da na tom sastanku kažem svoje mišljenje. Uvijek moramo imati po koji prozor i vrata otvoreni za razgovor – smatra Stanivuković.

    Dok otvara prozor Šmitu, Stanivuković zatvara vrata borcima. Apsurdno je da u gradu čiji je gradonačelnik, domaćinski neće dočekati borce iz svih krajeva Republike Srpske – iste one koji su u ratu stvarali, u miru branili njenu teritoriju, koju danas “međunarodni protektori” hoće da joj otmu.

    Stanivuković svoj izostanak nemušto pravda ranije preuzetim obavezama.

    • Јa sam takođe imao najavljene obaveze za srijedu u 17.00 časova, ali ću sve naravno odgoditi i sa svojom porodicom doći na Trg Krajine. Mislim da Šmit nije dobro došao u Banjaluku, jer znamo kako je izabran – naveo je Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

    SNSD u ovakvim potezima vidi kontinuitet politike PDP-a, pod stranim mentorstvom. Podsjećaju da je Šmit prvi prijem u Banjaluci, imao u Agenciji za lijekove kojom rukovodi kadar PDP-a Aleksandar Zolak.

    • Radi se o kontinitetu politike PDP koji svi odreda žele i najavljuju kojekave razgovore. Postavlja se samo jedno logično pitanje, ako Šmit nije visoki predstavnik, a nije, o čemu bi oni tamo razgovarali – poručila je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.

    Portparol SNSD-a Radovan Kovačević kaže da je veoma tužno da bilo ko iz Republike Srpske daje legitimitet Šmitu sastajući se s njim, kada se zna da je Šmit jedan od predvodnika cijele priče pritisaka na Republiku Srpsku i oduzimanja Srpskoj i njenom narodu onoga što joj pripada.

    • Evidentno je da se radi o ljudima koji žele da daju legitimitet ljudima bez legitimiteta a sa jednim ciljem, a to je da se dođe do smjene vlasti u Republici Srpskoj na nedomokratski način, jer na izborima nemaju šta da traže – tvrdi Kovačević.

    Pojedinci već pokušavaju da opravdaju Stanivukovićev sastanak sa Šmitom, podsjećajući da ga je primio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nije isto, kaže Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

    • Gospodin Vučić ima tu vrstu odgovornosti bez obzira da li se ona nekome od nas sviđa ili ne sviđa. I ona može da spriječi neke neželjene situacije po Republiku Srpsku, a sa druge strane mi smo unutar Republike Srpske izglasali odluku u NSRS koja je obavezujuća za sve stranke, pa i za stranku gospodina Stanivukovića da gospodina Šmita ne priznajemo za visokog predstavnika – naveo je Stevandić.

    Da li je Stanivuković zaboravio da je Narodna skupština svojim zaključcima rekla svoje mišljenje o Kristijanu Šmitu i da nema potrebe da ih njemačkom državljaninu bilo ko ponavlja, pa ni gradonačelnik Banjaluke?

    Zbog čega je Šmit, baš njega, izabrao za sagovornika i da li bi ga prisustvo skupu boraca eliminisalo kao poželjnog sagovornika međunarodne zajednice?

  • Kovačević o sastanku Stanivukovića i Šmita: Sramno i uvredljivo za građane Srpske

    Kovačević o sastanku Stanivukovića i Šmita: Sramno i uvredljivo za građane Srpske

    Portparol SNSD-a Radovan Kovačević rekao je danas da je veoma tužno da bilo ko iz Republike Srpske daje legitimitet Kristijanu Šmitu, visokim predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, sastajući se s njim, kada se zna da je Šmit jedan od predvodnika cijele priče pritisaka na Republiku Srpsku i oduzimanja Srpskoj i njenom narodu onoga što joj pripada.

    Kovačević je naveo da Šmit kao nepostojeći visoki predstavnik pokušava da koristi nepostojeća i antidejtonska bonska obvlašćenja, odnosno da Republici Srpskoj nameće odluke.

    On je istakao da će gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kako je sam najavio, sljedeće sedmice da sjedi sa Šmitom – čovjekom koji je svojim postupcima rekao da za njega ne postoji Narodna skupština Republike Srpske, građani Republike Srpske i da je spreman da poništi zakon koji su u Narodnoj skupštini, najvišem zakonodavno organu Republike Srpske, usvojili narodni poslanici i iz vlasti i opozicije, uključujući i poslanike iz Stanivukovićeve stranke.

    „Taj jedan Kristijan Šmit, bez ikakvih ovlaštenja i funkcije, neizabrani stranac kojeg niko nije zvao da dođe u BiH i koga nikada niko od nas nije pozvao da se bavi našim životima i imovinom ili bilo čim što se tiče Republike Srpske, poništio je i rekao da više ne postoji nešto što su naši poslanici i demokratske institucije usvojili, koji su za njega nebitni“, istakao je Kovačević za RTRS.

    On je rekao da sastanak bilo kojeg predstavnika Republike Srpske sa takvim ljudima znači da im se daje legitimitet koji nemaju, te da je to sramno i uvredljivo za građane Srpske.

    Kovačević je poručio da Republika Srpska mora da nađe način kako da se odupre pred ugnjetačima koji su došli da ponište naša demokratska, civilizacijska i građanska prava.

    „Mi ćemo nastaviti da štitimo Republiku Srpsku i njene interese, a ne da sjedimo sa onima koji te interese poništavaju i gaze“, istakao je on.

    Kovačević je rekao i da članovi opozicije “nikada nemaju vremena kada treba da se zaštiti Republika Srpska i podrže ljudi u Srpskoj koji žele da se bore za svoju republiku, ali da uvijek imaju vremena da sjednu sa onima koji poništavaju sve što Srpskoj o Ustavu i Dejtonu pripada”.

    „Isto tako, evidentno je da žele da daju legitimitet ljudima bez legitimiteta i to sve sa jednim ciljem – da dođe do promjene vlasti u Republici Srpskoj na nedemokratski način jer su potpuno svjesni da na izborima i na demokratski način nemaju šta da traže. Iz tog razloga se uzdaju u Šmita“, smatra Kovačević.

    On je poručio da predstavnici vlasti u Republici Srpskoj nikada neće priznati legitimitet Šmita dok mu to ne prizna Savjet bezbjednosti UN i dok Republika Srpska kao strana ne potpiše sporazum sa drugim stranama da je potreban bilo kakav visoki predstavnik, ističući da se to nikada neće desiti.

  • Šmitove odluke objavljene u Službenom glasniku BiH

    Šmitove odluke objavljene u Službenom glasniku BiH

    Odluke Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, koje se odnose na državnu imovinu, objavljene su 15. aprila u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. U Službenom glasniku BiH je navedeno da je 12. aprila na snagu stupila odluka o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. februara ove godine.

    Ta odluka stupila je na snagu isti dan kada je i donijeta.

    U Službenom glasniku BiH je objavljena i Šmitova odluka o donošenju izmjena i dopuna Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

    Navedeno je da će taj zakon stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika (OHR) ili prvog dana od objavljivanja u Službenom glasniku BiH.

    Ranije je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio da se u Srpskoj Šmitove odluke neće sprovoditi, odnosno da će na snazi biti zakon koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    “Zakon će se sprovoditi onako kako i piše u njemu, republički organi tu imaju svoje obaveze. Nijednu njegovu odluku nećemo objaviti u Službenom glasniku Republike Srpske što znači da neće biti primjenjiva u Republici Srpskoj”, poručio je Dodik.

  • Stanivuković: Prihvatio sam poziv za sastanak sa Kristijanom Šmitom

    Stanivuković: Prihvatio sam poziv za sastanak sa Kristijanom Šmitom

    Gradonačelnik Draško Stanivuković potvrdio je da je prihvatio poziv za sastanak iduće sedmice u Banjaluci sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.

    Stanivuković uvjerava da će Banjaluka Šmitu poslati, kako je rekao, patriotski i nacionalno osviješteni glas, kao i da je on uvijek otvoren za demokratski razgovor.
    „Republika Srpska ne smije da dozvoli da postane izolovano ostrvo u današnjem svijetu geopolitičkih previranja“, dodao je gradonačelnik.
    Smatra da treba održavati prijateljske i bratske veze sa Rusijom, ali i biti otvoren za komunikaciju i saradnju sa Zapadom.

    Dragoslav Topić, šef odborničkog kluba SNSD-a u Skupštini Grada Banjaluka usprotivio se ovakvoj odluci Stanivukovića.
    “Gradonačelnik nema pravo da razgovara sa nelegitimnim predstavnikom. Mislim da Šmit nije dobrodošao u Banjaluku jer znamo na koji je način izabran”, poručio je Topić.
    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je krajem jula prošle godine zaključke, koje su prethodno usaglasili i potpisali lideri stranaka iz Republike Srpske, a kojima se, između ostalog, odbacuje svako nametanje odluka u BiH, te konstatuje da visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom.
    Gradonačelnik neće doći na protest BORS-a u Banjaluci
    Zbog obaveza neću biti prisutan na protestu Boračke organizacije, ali neka se čuje glas iz Banjaluke, rekao je gradonačelnik Stanivuković odgovarajući na pitanje da li će se odazvati najavljenom protestu koji je zakazan za srijedu na Trgu Krajine.
    „Svi smo protiv sankcija i nametnutih rješenja, ali iza paravana se krije SNSD“, navodi Stanivuković.
    Smatra da je paradoks što SNSD, kako kaže, po prvi put podržava borce, a do sada nisu ispunjavali njihove zahtjeve.
    Kako kaže Stanivuković, Grad odnosno nadležno odjeljenje do sada nije zaprimio ni jedan zahtjev za održavanje skupa koji borci planiraju da organizuju u srijedu sa početkom u 17 časova na Trgu Krajine.
    “Mi dajemo površinu na korištenje, MUP osigurava taj bezbjedonosni aspekt skupa, ali da li je Trg Krajine slobodan ili nije slobodan u to vrijeme, da li možemo dati dozvolu ili ne, da li imamo u planu neke druge događaje za taj dan, o tome odlučuje Grad Banjaluka, odnosno Odjeljenje za komunalne poslove”, rekao je gradonačelnik.
    Protest će biti održan povodom odluke Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da upotrijebi bonska ovlaštenja i poništi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
    Boračka organizacija Republike Srpske je najavila da će veliki narodni skup pod sloganom “Sloboda”, čiji je cilj očuvanje odluka koje donose institucije Srpske, biti održan u srijedu u 17 časova.

  • Šmit pozvao Stanivukovića na razgovor

    Šmit pozvao Stanivukovića na razgovor

    Kristijan Šmit me zvao na sastanak, koji bi trebao da bude u Banjaluci naredne sedmice, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    “Ja sam otvorenost da razgovaramo, i smatram da je dobro da se odazovem na taj sastanak”, rekao je Stanivuković povodom poziva Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg Republika Srpska ne priznaje.

    Dodao je da smatra da je dobro da taj sastanak bude u Banjaluci.

    “Da se baš odavde čuje jasan stav i mišljenje. Mi ne treba da bježimo od problema, treba da im idemo u susret. Iz Banjaluke će ići glas koji je nacionalno-patriotski osviješten”, rekao je Stanivuković.

    Kako kaže, Banjaluka hoće da drži otvorenom Republiku Srpsku.

    “Banjaluka ne može biti ostrvo izolovano od svih, moraju se graditi mostovi, čak i onda kada se ne slažemo. Cijeli svijet je na geopolitičkom raspeću, samim time i Srbija i Republika Srpska”, rekao je Stanivuković i dodao da želi prijateljske i bratske odnose sa Rusijom, ali i otvorenost prema zapadu.

  • Žestoka reakcija Ambasade Rusije u BiH

    Žestoka reakcija Ambasade Rusije u BiH

    Iz Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini komentarisalu su izjave Kristijana Šmita visokog predstavnika u BiH.

    Uglavnom izbjegavamo da komentarišemo izjave običnih građana, ali ponekad je teško ignorisati izjave državljanina Njemačke Kristijana Šmita. Evo šta on kaže. “Imenovan sam na isti način kao što i moji prethodnici”. Da li je gospodin Šmit ozbiljan? Svi njegovi prethodnici, uključujući i takozvani presedan Kristijan Švarc – Šilinga, su dobili odobrenje Savjeta bezbjednosti UN – naveli su iz Ambasade.

    Dalje dodaju da su svi prethodnici Šmita imenovani za visokog predstavnika konsenzusom članova Upravnog odbora.

    – Osim Kristijana Šmita. Istovremeno smatrati da je pristup Rusije neopravdan znači, po našem mišljenju, biti pod opojnim uticajem atmosfere u Bosni i Hercegovini. Obratili smo pažnju na fudbalsku terminologiju u vokabularu Kristijana Šmita, Ali uostalom, svi razumiju da za suđenje u premijer ligi, što po nivou složenosti Bosne i Hercegovine, treba imati FIFA certifikat. Što na političkom jeziku znači – imati saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Bez toga možete zviždati i pokazivati kartone samo u 10. Bundesligi.

    I još jedna stvar. Za osobu koja sebe zamišlja kao visokog predstavnika, radi poštovanja prema građanima Bosne i Hercegovine, bolje je, sjedeći u kafiću u Berlinu, zamišljati da je Sarajevu. A ne obrnuto – naveli su iz Ambasade Rusije u BiH, prenosi Avaz.

  • Šmit: Dodiku neću oduzeti slobodu rada i kretanja

    Šmit: Dodiku neću oduzeti slobodu rada i kretanja

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, rekao je da je mjesecima ukazivao da je potrebno da se postigne dogovor u saglasnosti sa odlukama Ustavnog suda i Dejtonskog sporazuma u vezi sa državnom imovinom.

    “Pošto je bio napravljen korak, bio sam u situaciji da sam morao da pokažem ne ‘crveni’ već ‘žuti karton’. Taj karton znači ostaješ u igri, ali moramo da razgovaramo o ponašanju i perspektivama”, objasnio je Šmit zašto je nedavno koristio bonska ovlaštenja.

    Na novinarsko pitanje da li bi se sastao sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom odgovorio je “u svako doba”.

    “Niko ne želi da uzme nešto od Republike Srpske, ili srpskog naroda u Srpskoj. Potreban je razuman pristup. Spreman sam da tome dam svoj doprinos. Mislim da sam poznat kao neko ko ne nameće odluke, već sam jedino naredio da treba da ‘otvorimo igru, i da molim sve da dođu i igraju'”, rekao je on, a komentarišići da li namjerava da svrgne Dodika, kazao je da je čuo da postoje glasine da neko želi da ga hapsi.

    “To je glupost. Mogu mu garantovati da nemam namjeru i neću preduzeti ništa čime bi mu ograničio slobodu rada i kretanja. Ali očekujem da možemo da se vratimo za pregovarački sto. Ne možete tražiti dijalog i imati samo monolog. Imam utisak da je Dodik prijatelj monologa. Vratite se i zaustavite vrijeđanje bilo koga, bilo gdje. Vratimo se temi”, zatražio je Šmit.

    Šmit je, govoreći o razgovoru koji je danas imao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao da su razgovarali o brojnim stvarima, ali da ne želi da govori o detaljima.

    “Moj utisak je da svi u Evropi treba da shvate da je Srbija veoma važna zemlja posebno u ovo doba. Kandidatura za članstvo Srbije u EU je veoma važna. Lično bih želeo da vidim Srbiju kao dio evropske zajednice”, rekao je Šmit i u intervjuu Tanjugu.

    Upitan za ulogu Vučića i Srbije u stabilizaciji BiH, ukazao je da svakako ima uticaja, ali da o stvarima u BiH odlučuju njeni građani, to jest njihovi izabrani predstavnici.

    “Kao predstavnik međunarodne zajednice ne želim da preuzimam odgovornost. Odluka je na izabranim političkim predstavnicima građana, ili onima koji će biti izabrani u oktobru”, poručio je Šmit.

    On je naglasio da u BiH uticaj nema samo EU, već ima i igrača izvan Unije što čini stvari komplikovanijim.

    “Ne vidim da postoji opasnost od rata u BiH, ali vidim da je potrebno da se radi na smanjenju tenzija”, naglasio je on.